Dok se milijuni kućanstava bore u iscrpljujućoj situaciji smanjenih prihoda i ukorijenjene krize troškova života, donositelji politika i poslovni lideri aktivno ograničavaju prava radnika da kolektivno zahtijevaju pravednije plaće ili da legalno ostvaruju svoje pravo na štrajk, upozorava u svom izvještaju Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC).
Globalni indeks prava ITUC-a prikazuje najgore zemlje svijeta za radnike ocjenjujući zemlje na ljestvici od 1 do 5+ prema stupnju poštovanja radničkih prava. A radnike i njihova prava sve manje poštuju.
Izvještaj primjerice donosi podatak da je gotovo devet od deset zemalja širom svijeta prekršilo pravo na štrajk, dok je oko osam od deset zemalja uskratilo radnicima pravo na kolektivno pregovaranje o boljim uvjetima rada. U duboko zabrinjavajućem razvoju događaja ove godine, 49% zemalja proizvoljno je uhitilo ili zadržalo članove sindikata, što je porast u odnosu na 46% u 2023. godini, dok je više od četiri od deset zemalja uskratilo ili ograničilo slobodu govora ili okupljanja.
Ove brojke i trendovi potvrđuju globalnu sliku u kojoj su teško izborena demokratska prava i građanske slobode pod ozbiljnim i neprekidnim napadom. Zbog toga je ove godine ITUC pokrenuo kampanju "Za demokraciju" u znak podrške pravima i slobodama koje bi svi pojedinci trebali uživati bez straha od progona ili ugnjetavanja, ističe glavni tajnik ITUC-a Luc Triangle.
Pravo na slobodu govora i okupljanja bilo je ograničeno u 43% zemalja, što je porast u odnosu na 42% u 2023. godini. U stvarnim brojkama, 65 od 151 anketirane zemlje prekršilo je ovo pravo – što je porast od 29 zemalja u odnosu na 2014. godinu, kada je Indeks započeo. Argentina je svjedočila masovnim demonstracijama kao odgovor na pokušaje predsjednika Javiera Mileija da kriminalizira prosvjede na ulicama u sklopu strogih mjera štednje, dok je Zimbabve uveo zakon koji učinkovito kriminalizira prava Zimbabveanaca na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje.
74% zemalja ometalo je registraciju sindikata, što je porast u odnosu na 73% u 2023. godini. Procjenjuje se da je u Egiptu, od 2018. godine – kada su svi neovisni sindikati raspušteni – broj neovisnih sindikata smanjen s 1.500 na otprilike 150. Radnici su bili zadržani ili uhićeni u 74 zemlje, što je skok u odnosu na 69 u 2023. godini. Na primjer, u Mjanmaru su vojne vlasti oteli vođu sindikata i držali ga bez komunikacije pet mjeseci prije nego što je osuđen – bez pravne zastupljenosti – po optužbama za terorizam.
Pravo na štrajk prekršeno je u 87% zemalja, što je nepromijenjeno u odnosu na 2023. godinu. Devet sindikalnih vođa u Kambodži bilo je procesuirano zbog sudjelovanja u mirnom štrajku protiv razbijanja sindikata u kasinu, dok su masovni prosvjedi protiv reformi mirovinskog sustava u Francuskoj nasilno suzbijeni od strane policije. U 75% zemalja radnicima je bilo uskraćeno pravo na osnivanje ili pridruživanje sindikatu, što je blago poboljšanje u odnosu na 2023. godinu kada je 77% zemalja isključilo radnike iz ovog temeljnog prava. Međutim, situacija ostaje teška u većini zemalja. U Maroku suci nisu mogli osnovati niti se pridružiti sindikatu. U Ruandi, pripadnici sigurnosnih službi nisu imali pravo na organiziranje, dok je u Japanu zakon isključio vatrogasce, zatvorsko osoblje i obalnu stražu iz ovog prava.
Čak 79% zemalja prekršilo je pravo na kolektivno pregovaranje, što je nepromijenjeno u odnosu na 2023. godinu. U Šri Lanki, vlada je uklonila četiri sindikata iz obnovljenog tripartitnog Nacionalnog savjetodavnog vijeća za rad, čime je u osnovi olakšala poslodavcima da utječu na reforme radnog zakonodavstva. Radnici nisu imali pristup pravdi ili im je on bio ograničen u 65% zemalja, što je nepromijenjeno u odnosu na 2023. godinu. U jednom šokantnom primjeru, Vrhovni sud u Sjevernoj Makedoniji prenio je imovinu Saveza sindikata Makedonije (CCM) na državu, čime je zapravo legitimizirao nasilno preuzimanje sindikalne imovine.
Deset najgorih zemalja za radnike u 2024. godini bile su: Bangladeš, Bjelorusija, Ekvador, Egipat, Eswatini, Gvatemala, Mjanmar, Filipini, Tunis i Turska. Ruska Federacija i Ukrajina ponovno su uvedene u Indeks 2024. godine. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, radnička prava u obje zemlje i dalje su ograničena. Tijekom posljednje dvije godine, Ruska Federacija je pojačala suzbijanje osnovnih prava i sloboda, uključujući i okupirana područja Ukrajine, dok je Ukrajina uvela niz regresivnih hitnih zakona koji su ograničili radnička prava.
Trinaest zemalja je u 2024. godini pogoršalo svoje ocjene: Kostarika, Finska, Izrael, Kirgistan, Madagaskar, Meksiko, Nigerija, Katar, Ruska Federacija, Saudijska Arabija, Sudan, Švicarska i Venezuela. Samo su dvije zemlje – Brazil i Rumunjska – poboljšale svoje ocjene.
Pitate se kako je prošla Hrvatska? U rasponu od 1 (najbolja ocjena) do 5+ (najgora ocjena) dobili smo trojku. To znači da su u Hrvatskoj zabilježena kršenja prava koja imaju tendenciju ponavljanja. Iako u Indeksu nije definirano točno koja kršenja, iz iskustva možemo reći da je sigurno riječ o onemogućavanju rada sindikata, osnivanja podružnica, pokretanju kolektivnih pregovora itd.
Ako vas zanima detaljniji uvid u grozomornu situaciju s radničkim pravima u svijetu, izvještaj možete preuzeti OVDJE.
Foto: ITUC
Preporučite članak: