Honduraška vlada prošlog je tjedna najavila da je postigla sporazum o zajmu s MMF-om u iznosu od 311 milijuna dolara a istovremeno su na površinu izašle vijesti o dolasku 1000 izraelskih vojnika u zemlju.
Predsjednik Hondurasa Juan Orlando Hernández objavio je 6. svibnja kako je zemlja postigla sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kreditu vrijednom 311 milijuna dolara. Izjavio je kako će sporazum pomoći podržati rast Honduraške "privilegirane" ekonomije koja i dalje zasjenjuje ostatak regije i pomoći "povećati socijalnu mobilnost" za najranjivije u Hondurasu. No izgleda da njegovi komentari nemaju dodira sa stvarnošću budući da 65 posto stanovništva Hondurasa živi u siromaštvu a više od 40 posto u uvjetima ekstremnog siromaštva. Honduras je jedna od najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike i druga najnejednakija zemlja u regiji.
Objava je uslijedila nekoliko dana nakon što je Zakon o restrukturiranju i transformaciji nacionalnog sustava obrazovanja i zdravstva poražen masovnim uličnim prosvjedima studenata, liječnika i nastavnika. Tom bi se mjerom dodatno privatizirao javni sektor te bi došlo do masovnog smanjenja broja zaposlenih. Zakon je prvotno usvojio Honduraški nacionalni kongres, uz snažno protivljenje glavne opozicijske stranke Partido Libertad y Refundación (Stranka slobode i obnove), ali je nakon masovnih prosvjeda kongres bio prisiljen ukinuti zakon. Mnogi su tu mjeru shvatili kao pokušaj honduraške vlade da udovolji zahtjevima MMF-a za smanjenjem javne potrošnje u momentu kada su bili pred samim zaključivanjem spomenutog sporazuma s MMF-om. S obzirom na to da je ugovor o kreditu MMF-a od 311 milijuna postao službenim, očekuje se da će ionako slab javni sektor pretrpjeti još veće udarce.
U utorak 7. svibnja, novine El Heraldo objavile su izvješće u kojem navode da je Honduras na putu do sklapanja tripartitnog sporazuma o vojnoj obuci sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Sporazumom je predviđen dolazak 1.000 izraelskih vojnika u zračnu bazu Palmerola u Hondurasu, najveću američku vojnu bazu u Latinskoj Americi, kako bi radili na obučavanju Oružanih snaga Hondurasa i Nacionalne policije u području kontrole i zaštite granica te novih taktika protiv organiziranog kriminala.
Oporbeni blok u Honduraškom nacionalnom kongresu na čelu s Partido Libertad y Refundación, lijevom opozicijskom strankom koja je izašla iz pokreta otpora protiv državnog udara 2009. godine, već je najavio da će se usprotiviti sporazumu ako dođe do glasovanja u parlamentu. Predsjednik Odbora za obranu Nacionalnog kongresa David Chavez Madison i član krajnje desničarske vladajuće stranke Nacionalne stranke, u intervjuu HCH Newsu kazao je da "oni koji se protive dolasku izraelskih vojnika, praktički rade u korist organiziranog kriminala“.
Olivia Zúniga, zastupnica Partido Libertad y Refundación, osudila je činjenicu da „dok naši ljudi umiru od gladi, nemaju pristup zdravlju, obrazovanju i najosnovnijim uslugama za preživljavanje, narko-diktatura Juan Orlanda Hernándeza troši naš novac na kupnju oružja, na vojno savjetovanje, i dolazak vojnika koji bi vršili represiju nad ljudima." Zúniga je istaknula kako najnoviji sporazum - koji još nije potvrđen niti odbijen od strane vlade - nije prvi takve vrste. Izjavila je da je nakon državnog udara 2009. godine honduraška vlada počela snažnije nametati rudarski i energetski ekstrakcijski model, zajedno s jačanjem i širenjem vojnih snaga.
Objasnila je da je diktatorska vlada nakon vojnog udara "počela sklapati vojne ugovore i sporazume usmjerene dodatnoj obuci vojske Hondurasa, dok je sve je plaćeno porezima honduraškog naroda a smanjene su i stavke proračuna namijenjene zdravlju, obrazovanju te javnim uslugama. Dakle, novac svih muškaraca i žena u Hondurasu namijenjen je kupnji oružja, vojnom savjetovanju, obuci... i to se naravno radi iza zatvorenih vrata, preko leđa ljudi koje se ništa ne pita, uz odobrenje Nacionalnog kongresa i izvršne vlasti".
Zúniga je također ukazala na vrlo očite kontradikcije u sporazumu: "Kažu se dolaze boriti protiv terorizma i trgovine drogom, no Honduras se nalazi pod jednom od najdužih i najvećih vojnih okupacija i također je dom najveće vojne baze SAD-a u svijetu. Istodobno, Honduras je desetljećima raj za trgovinu drogom. Dakle, sve je to zabluda. Ovaj rat protiv droge, rat protiv trgovine drogom, rat protiv terorizma je laž. Na koje to teroriste uopće misle? Teroristi koji provode teror protiv honduraškog naroda su oni koji pucaju na nas, koji vrše represiju, koji pucaju živim metcima, koji ubijaju naše ljude."
Zaključila je da je "jasno da se radi o ratu protiv honduraškog naroda, da će biti usmjeren protiv naših ljudi, da tome služi vojna obuka honduraške vojske, da će biti protiv naših ljudi i da će koristiti metke, mučenje i nasilje. To su stručnjaci za genocid, stručnjaci za mučenje, sve to već i rade protiv Palestinaca. "
Ključna je i geostrateška važnost Hondurasa kao mjesta lansiranja američkog imperijalizma. "Ovaj sporazum dolazi istovremeno s neuspješnim pokušajima carstva SAD-a da pobijedi bolivarsku revoluciju u Venecueli. Takva situacija ih prisiljava da ojačaju svoju kontrolu u „struku Amerike“, u Hondurasu, i obvezuje ih da povećaju vojnu prisutnost u zemlji koja je geopolitički strateška za rat”, istaknula je Zúniga.
Također se pojavila vijest da će brigada od 25 kubanskih liječnika koji su služili honduraškom stanovništvu u posljednjih 20 godina početi napuštati zemlju jer sporazum o suradnji koji je istekao 30. travnja nije obnovljen od strane vlade. Kubanski liječnici nude besplatne usluge zemljama Srednje Amerike gdje mnogi nemaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Izvor naslovne fotografije: na poveznici
S engleskog preveo:
Preporučite članak: