Large 101 lice eksploatacije u studencu

Tekstovi naših novinarki objavljeni su u Zborniku izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanje novinarske izvrsnosti u 2020.

Podsjetimo, Aca Vragolović u 7 tekstova istražila je u kojoj se mjeri teret krize prelio na leđa prodavačica, a tiskan je njen tekst o uvjetima rada u Studencu.

Lucija Duda je novinarskim projektom „Influenceri – Ah ta neradnička bagra!“ zavirila s druge strane ekrana influencera te kroz razgovore s njima istražila kako izgleda taj novi oblik rada. Tiskan je njen tekst o tome kakve posljedice po mentalno zdravlje ostavlja bavljenje influencingom.

Isto tako, Ivana Perić, također novinarka radničkih prava, pisala je seriju tekstova o propasti zadarske tvornice Adria i životu radnica u stečaju. Tekstovi su originalno objavljeni na drugarskom portalu Libela, a tiskan je njen tekst gdje su u fokus stavljene upravo radnice i njihove priče.

Danas, 16.6. održano je predstavljanje zbornika u kojem se nalaze 82 novinarska rada za koje su bila dodijeljena sredstva od strane Agencije za elektroničke medije u 2020., a nakon predstavljanja je uslijedio i okrugli stol.

Više pročitajte u priopćenju Agencije za elektroničke medije:

"Zbornik izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2020. predstavljen je u zagrebačkom hotelu Sheraton.  

Projekt je pokrenut na temelju bespovratnih sredstava u visini od oko milijun kuna koje je Ministarstvo kulture i medija proslijedilo Agenciji za elektroničke medije u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću.

Zbornik su predstavili članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica, izv. prof. dr.sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti, doc.dr.sc. Jelena Jurišić s Fakulteta hrvatskih studija te doc. dr.sc. Anto Mikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Kroz program je vodila Romana Eibl, autorica najbolje ocjenjenog novinarskog rada u 2020. u sklopu ovog projekta.

Projekt poticanja novinarske izvrsnosti osmislila je i provela Agencija za elektroničke medije 2020. godine, u teškom trenutku pandemije virusa COVID-19 koja je novinarsku profesiju, ionako nagriženu dugogodišnjom krizom, dodatno pogoršala. U njegovoj pripremi od presudne važnosti bila je suradnja s kolegama i strukovnim udrugama pri čemu je novinar stavljen u središte pažnje i projekta. Ponosni smo na raznolikost novinara, svjetonazora i tema koji su njime obuhvaćene i predstavljene u ovom Zborniku. Od 82 kolega mogla bi se sastaviti jako dobra novinarska reprezentacija, a u igru smo uz prokušane veterane uveli i mlade snage. U istom tonu smo nastavili i 2021. i od pristiglih 200 novinarskih projekata njih 90 dobilo je sredstva. Cilj projekta jačanje je medijske slike a tekstovi nastali u sklopu projekta uvelike su u tome pomogli. To nije socijalni fond nego projekt kojim se osnažuje istraživačko i na činjenicama utemeljeno novinarstvo. Ovaj Zbornik može poslužiti studentima novinarstva kao vodič kroz dobru novinarsku praksu, istaknula je voditeljica projekta, članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica.

Doc.dr.sc. Jelena Jurišić s Fakulteta hrvatskih studija izjavila je: Ovaj zbornik u prvi mah čitatelja vraća barem dva-tri desetljeća unatrag, u vremena kada smo dan započinjali čitanjem dnevnih novina i trošili na to nekoliko puta više od 3-5 minuta, koliko se danas u prosjeku informiramo. A kad se zadubite u bilo koji od objavljenih u njemu članaka, a svaki vas natjera na to, poželite dugo ostati u tom svijetu kvalitetnih novinarskih „priča“. Sjetu i tugu za kvalitetnim novinarstvom na koji nostalgično podsjeća zbornik, brzo zamijeni nada da je ono ipak moguće i u ovim modernijim vremenima u kojima je brzina – razmišljanja, „surfanja“, tipkanja, „kopi-pejstanja“, prelamanja, objavljivanja i klikanja – sve. Jer svi članci, vjerovali ili ne, objavljeni su na portalima, u online medijima koji su najbrži masovni medij današnjice. No autori svojim zanimljivim istraživanjima i temama te britkim i virtuoznim perima kao da su ih zaustavili, usporili. I pokazali nam da to, tzv. sporo novinarstvo (slow journalism), odnosno internetska verzija nekadašnjeg kvalitetnog novinarstva ima budućnost i kod nas. Doduše, uz neizbježnu potporu državnih i javnih institucija i pokrovitelja, kao što je Agencija za elektroničke medije.

Doc. dr.sc. Anto Mikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta istaknuo je: Zadnjih godina, pa i desetljeća, sve češće imamo prilike čuti kako je novinarstvo u krizi. Sve glasnije o tome progovara publika, nerijetko se s time slaže i struka, a ni novinari, kad im se za to ukaže prilika, ne libe se priznati kako „novinarstvo više nije što je nekad bilo“.

No, Zbornik radova „Poticanje novinarskih radova u 2020.“ u izdanju Agencije za elektroničke medije - kojega imamo prilike ne samo čitati, nego i držati u ruci (u vrijeme kad se novinarstvo, kao i velik dio naših života uopće, preselio u „virtualne prostore“) - kao da se protivi, žilavo opire toj konstataciji!

Uistinu, čitajući novinarske tekstove koji su u njemu sabrani, čovjek bi pomislio da u novinarstvu, zapravo, nikakve krize nema. Toliko zanimljivih, relevantnih novinarskih priča; tako široka lepeza novinarskih žanrova; koliko sjajnih autora …

U krizi, kako se dakle čini, uopće nije novinarstvo, ako pod novinarstvom smatramo novinare koji žele i znaju pisati (govoriti) o javno relevantnim temama. Kriza se sastoji u tome da, kako to kaže i jedan sugovornik čije su riječi tiskane u ovoj knjizi, „Hrvatska nije zemlja u kojoj možeš solidno živjeti od poštenog novinarskog rada“. Novinarska kriza, dakle, nije toliko „kreativna“, koliko je „egzistencijalna“. I, nije to samo u Hrvatskoj tako. U vrijeme najveće društvene tranzicije, valjda još od davne industrijske revolucije iz 18. stoljeća, one tehnološke kojoj svakodnevno svjedočimo, novinari su jednostavno ostali bez svog „doma“: poslovno održivih medija i medijskih modela koji mogu i žele stati iza njihovoga rada.

Utoliko je važnost pojave ovoga Zbornika, a još više projekta poticanja novinarske izvrsnosti koji iza njega stoji, puno veća negoli bi se to nekomu na prvi pogled moglo učiniti. Ona se očituje u činjenici da novinarstvo u Hrvatskoj nije mrtvo i da je, kad mu se pruži održivi okvir, ono i dalje u stanju obavljati svoju - za funkcioniranje svakog, a osobito demokratskog društva – nezamjenjivu funkciju: informirati, obrazovati, pa i zabaviti!.

Izv. prof. dr.sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti naglasio je sljedeće: Objavljivanje zbornika „Poticanje novinarske izvrsnosti u 2020.“ važno je ne samo za novinarsku struku, već i za afirmaciju profesionalizma u novinarstvu kao jednog od važnih uvjeta očuvanja demokracije. Naime, usko povezano s krizom ustavnih demokracija danas je i sama kriza novinarstva s obzirom da bez mogućnosti građana da se valjano informiraju i da s povjerenjem prate novinarsko izvještavanje, sam ideal odgovornih građana kao stupa demokratskoga društva doveden je u pitanje. Izdvojio bi dva snažna trenda koji negativni utječu na novinarsku profesiju. Prvo, radi se o korporativnijoj koncentraciji vijesti gdje snažne medijske kuće „progutaju“ manje nezavisne medije. Te rezultira gubitkom pluralizma u novinarskoj profesiji, ali izlaže novinare logici profita, tj. pogodovanju uredničkih politika velikim oglašivačima ili određenim političkim opcijama. Drugi trend, moguće kao i reakcija na ovaj prvi izazov, ide u potpuno suprotnom smjeru, a vođen je digitalnom decentralizacijom vijesti. Ideal da će digitalizacija medija i društvene mreže otvoriti demokratski prostor novim glasovima nije nikada istinski bio realiziran, a umjesto toga smo ušli u razdoblje lažnih vijesti i post-istine, razdoblje u kojem se ne mali broj građana okreće od etabliranih novinarskih izvora ka nepouzdanim izvorima vijesti koji se ne zamaraju standardima novinarskog profesionalizma, već su isključivo okrenuti ka profitu ili pukoj propagandi.

Upravo zbog toga je važno, kroz prepoznavanje i poticanje novinarske izvrsnosti, podsjetiti javnost na značaj novinarskog profesionalizma u očuvanju naših demokratskih vrijednosti.        

 

O projektu Poticanja novinarske izvrsnosti:

Agencija za elektroničke medije pokrenula je projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, međunarodnih odnosa i Europske unije. 

Vijeće za elektroničke medije raspisalo Javni poziv za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama te donijelo Odluku o izboru Povjerenstva za ocjenjivanje prijava pristiglih temeljem spomenutog Javnog poziva. Ono je zaduženo za analizu i ocjenjivanje pristiglih prijava kao i praćenje, savjetovanje i izvještavanje o objavljenim radovima, te evaluaciju dostavljenih izvještaja. Sedmeročlano Povjerenstvo, uz predsjednicu Anitu Malenicu, članicu Vijeća za elektroničke medije, čine novinarke/novinari  Mislav Miholek, Ivana Petrović, Davor Ivanković, Mato Jerkić, Robert Mihaljević i Gordana Škaljac Narančić. 

Na javni poziv koji je objavilo Vijeće za elektroničke medije u 2020. bilo je prijavljeno ukupno 184 novinarskih projekata od strane 138 novinara/novinarki. Povjerenstvo za ocjenjivanje predložilo je Vijeću za elektroničke medije 86 najbolje ocijenjenih projekata, a u konačnici su ostvarena 82 novinarska projekta s ukupno 619 objavljenih članaka, budući da je četvero novinara odustalo.

Projekt Poticanja novinarske izvrsnosti nastavljen je i u 2021. te su predviđena sredstva za nastavak projekta u 2022."

Uredništvo


    Preporučite članak: