Argentinski zadrugari, sindikati, organizacije socijalne, solidarne i narodne ekonomije upozorili su da tamošnja vlast vodi rat protiv zadruga. Sa skupa Ekonomija radnika i radnica (Encuentro Economía de los Trabajadores y Trabajadoras), poručili su da odbacuju izjave Manuela Adornija, glasnogovornika predsjednika Javiera Mileija, koje su pune ideoloških predrasuda i laži o zadrugama.
Upozoravaju i da najave mjera koje bi, ako se provedu, predstavljale još jedan udarac na svakodnevnu sposobnost preživljavanja radnika u kooperaciji i egzistenciju zadruga.
Podsjećaju da su njihove zadruge organizirani odgovor radničke klase na zloupotrebe i neuspjehe "slobodnog tržišta" koje je nametnuto kroz različite vlade od provedbe vojno-civilne diktature koju predsjednik i njegov potpredsjednik neprestano vindiciraju. Od 2020. godine, broj zadruga u Argentini porastao je s 9.978 na 23.836.
"Zadruge Argentine su, putem samoupravljanja, generirale desetke tisuća radnih mjesta gdje je formalno zapošljavanje prestalo postojati i gdje prekarijat vodi hiper-eksploataciji. Naše zadruge i samoupravljana poduzeća su izraz dostojanstva radničkog naroda koje Mileijeva vlada svakodnevno negira svojim mjerama. U tim nečuvenim izjavama pojavljuje se velika laž: da su zadruge "fond" koji "financira argentinski narod".
Ova izjava pokazuje da, prije svega, Adorni i Milei ne znaju da je zadruga, po definiciji, autonomna ekonomska organizacija, asocijativni kolektiv ljudi za generiranje produktivne ili servisne aktivnosti i, u slučaju radničkih zadruga, kroz suradnju među radnim ljudima. Država ne financira zadruge, osim potencijalnih subvencija ili programa koje bi mogle dobiti; zadruge žive od našeg rada."
Objašnjavaju zadrugari da je Nacionalni program za socijalno-proizvodnu inkluziju i lokalni razvoj Potenciar Trabajo sustav individualnih subvencija koje, u mnogim slučajevima, primaju zadrugari, čime nadopunjavaju svoj dohodak i doprinose njihovom oporavku u svjetlu kritične ekonomske situacije kroz koju prolazi Argentina i koja, ni na koji način, nije odgovornost bilo koje zadruge ili bilo kojeg radnika.
Predsjedniku i glasnogovorniku poručuju da bi trebali pogledati izvan priručnika austrijske škole ekonomije, koje konzumiraju, kako bi pronašli obilne ekonomske dokaze koji pak naglašavaju potencijal zadruga kao održivih i učinkovitih ekonomskih organizacija temeljenih na suradnji i solidarnosti. Pozivaju ih da i sami dođu u bilo koju od argentinskih zadruga kako bi to sami vidjeli.
Ugasili 11.000 zadruga
No, nije sve ostalo na kampanji blaćenja zadruga koja je krenula iz ureda argentinskog predsjednika. INAES (Argentinska javna agencija koja nadzire registraciju i politike za zadruge i organizacije socijalne i solidarne ekonomije) u odlukama 878 i 879/2024, izglasanima od strane Upravnog odbora agencije, suspendirala je više od 11.000 zadruga pod izgovorom nedostatka dokumentacije ili nepoštovanja propisa.
Na to je glasnogovornik Adorni najavio i pročišćavanje i kontrolu nacionalnog registra zadruga "koji pokazuju brojne neregularnosti." Naglasio je da mjera uključuje "suspendiranje rada svih zadruga osnovanih između 2020. i 2022. godine."
Glasnogovornik je najavio da će, kao rezultat ove mjere, također "provjeriti 4.355 zadruga osnovanih u 2023., i potvrdio da će se provesti odluke INAES-a i povući odobrenja za rad 11.853 zadruga koje su bile suspendirane u 2019. u mandatu bivšeg predsjednika.
"Registar zadruga povećan je za 138% u posljednje četiri godine," kaže Adorni i kritizira zadruge tvrdeći da „70% zadruga nije predstavilo financijske izvještaje ili sastanke, 22% ponavlja članove među sobom, 20% koristi isti e-mail za registraciju i 9%, dijeli dom.“
Zadrugari upozoravaju da umjesto da istražuje postoje li neregularnosti, što je jedna od funkcija INAES-a, ili da pokušaju riješiti probleme s dokumentacijom koje zadruge mogu imati, INAES preuzima stav "motorne pile" karakterističan za ovu vladu i suspendira, bez prethodne najave, tisuće zadruga, većinom radničkih zadruga.
Adorni svojim postupcima stavlja sumnju na sve zadružne organizacije da žive na račun javnih fondova, dok zadrugari žele više i bolje javne politike za razvoj ovog oblika ekonomije koji je najbolji doprinos koji radnička klasa može dati za dobrobit društva u cjelini.
"Adorni čak laže i u opsegu svojih najava, i za te mjere, potpuno nelegalne i nelegitimne po našem mišljenju, koje tek trebaju doći. Za sve gore navedeno, zahtijevamo javnu retrakciju laži i nebuloza izrečenih na njegovoj konferenciji za tisak 27. ožujka. Odbacujemo bilo kakvu realizaciju namjeravanih mjera protiv radničkog kooperativizma. Zahtijevamo povrat programa i mjera za promicanje i podršku radnicima našeg sektora. I, zahtijevamo od INAES-a da izvršava svoju funkciju promocije i kontrole zadruga i uzajamnosti bez donošenja kaznenih mjera kao što su gore spomenute odluke, koje se moraju odmah poništiti.
Pozivamo sve samoupravljane radnike; radnike kooperativizma; i radnike socijalne, solidarne i narodne ekonomije da se mobiliziraju kako bi se suprotstavili ovim mjerama. Također zahtijevamo da institucije kooperativizma i uzajamnosti koje čine odbor INAES-a objasne svoje stajalište i ne budu dio anti-narodne ofenzive ove vlade i ponište rezoluciju koju su odobrili.
Također pozivamo na jačanje veza između samoupravljane radničke klase i ostatka radničke klase, posebno sa svim sindikalnim organizacijama i njihovim centralama, kako bi hitno pokrenuli plan borbe za poraz ovog projekta." stoji u proglasu Zadrugara koji možete podržati vašim potpisom.
Neizvjesna vremena za argentinske zadruge
Argentinski predsjednik Javier Milei, koji je preuzeo dužnost u prosincu 2023., planira privatizaciju državnih poduzeća i rezanje javne potrošnje s ciljem smanjenja potrošnje javnog sektora za 5 posto BDP-a do kraja ove godine.
Njegov smjer je jasan - poticanje tržišno vođenog gospodarstva, gdje bi uloge državnih poduzeća, a potencijalno i zadruga, mogle biti smanjene u korist privatnog sektora. Takav stav vjerojatno implicira izazovno okruženje za zadruge, posebno ako izravno konkuriraju s privatnim poduzećima ili bi ih mogli zamijeniti.
Mileijeva administracija pokrenula je mjere koje imaju izravan utjecaj na prava radnika, uključujući ograničenja na otpremnine i porodiljni dopust, kao i ukidanje kazni za tvrtke koje imaju neregistrirane zaposlenike.
Novija povijest zadruga u Argentini seže u 2001. godinu kada su ih osnivale radnice i radnici kao odgovor na ekonomsku krizu koja je rezultirala masovnim otpuštanjima i bankrotima poduzeća. Radnici su preuzimali napuštene tvornice i pretvarali ih u radničke zadruge, pokrećući proizvodnju pod vlastitim upravljanjem. Ova praksa, poznata kao "recuperadas", simbolizira otpor prema neoliberalnim ekonomskim politikama i težnju ka pravednijem gospodarskom modelu.
Unatoč izazovima, kao što su pravna neizvjesnost i nedostatak kapitala, mnoge od ovih zadruga su preživjele i nastavile djelovati, ističući potencijal samoupravljanja i solidarnosti u ekonomiji.
Preporuka za dodatno zanimanje o temi: Dokumentarac "The Take" prati argentinske radnike koji preuzimaju upravljanje zatvorenim tvornicama i pokreću proizvodnju bez vlasnika ili šefova, primjenjujući model izravnog radničkog upravljanja i kolektivnog vlasništva.
Foto: IndyMediaArgentina
Preporučite članak: