Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Mirovina je mjesečna naknada ili druga pogodnost stečena na osnovi osiguranja za slučaj starosti, invalidnosti ili je dodijeljena zbog zasluga. Ona je najčešće dugotrajno ili doživotno redovito obročno novčano davanje, koje se isplaćuje u pravilnim vremenskim razmacima. Stjecanje prava na mirovinu utvrđeno je zakonom.
Glavni i najvažniji pravni izvor koji uređuje računanje mirovine je Zakon o mirovinskom osiguranju(157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022, dalje u tekstu; ZOMO).
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (Članak 33. ZOMO-a). Iznos mirovine u pravilu ovisi o trajanju radnog odnosa, odnosno prethodnih razdoblja uplata doprinosa te o iznosu uplaćenih doprinosa, koje uplaćuju osigurane osobe, ugovaratelji osiguranja ili poslodavci.
Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Članak 79. ZOMO-a). Dodatak se određuje na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4 % do 27 %, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27 %.
Za informativni izračun mirovine možete se obratiti nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i ta usluga stoji 9,29 EUR.
Osobni bodovi
Osobni bodovi za određivanje mirovine dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina (Članak 86 stavak 1. ZOMO-a). Vrijednosni bodovi pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti se određuju za najmanje 40 godina radnog staža. Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika, s tim da se vrijednosni bodovi određuju za najmanje 21 godinu mirovinskog staža.
Vrijednosni bodovi
Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, a za izračun uzimaju se u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava (Članak 81. Stavak 1. ZOMO-a). Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini.
Jednostavnije rečeno, ako je dan priznanja prava na mirovinu 30. prosinca ili neki raniji datum u godini, plaća ostvarivana za tu godinu neće se uzeti za izračun visine mirovine. Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju.
Polazni faktor
Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju vrijednosni bodovi pri određivanju mirovine. Vrijednosni bodovi uzimaju se:
1. za invalidsku mirovinu,
2. za privremenu invalidsku mirovinu,
3. za obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika,
4. za starosnu mirovinu,
5. za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Vrijednost polaznog faktora iznosi 1,0 (Članak 85. stavak 1. ZOMO-a).
a) Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža za 0,45 % za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za 5 godina (Članak 85. Stavak 3. ZOMO-a). Za određivanje obiteljske mirovine osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža i nije stekao mirovinu, primjenjuje se isti polazni faktor (Članak 85. Stavak 6. ZOMO-a).
b) Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osiguranika koji prvi put stječe mirovinu i koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju utvrđuje se tako da se polazni faktor 1,0 povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 % po mjesecu i može iznositi najviše 1,27 (Članak 85. Stavak 5. ZOMO-a). Za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu primjenjuje se isti polazni faktor.
c) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor 1,0 smanjuje za 0,2% svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu (Članak 85. stavak 2. ZOMO-a). Polazni faktor ovisi o broju mjeseci ranijeg stjecanja prava na mirovinu u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. Smanjenje polaznog faktora je trajno i ne ovisi o duljini mirovinskog staža.
Mirovinski faktor
Mirovinski faktor iznosi 1,0 za: a) starosnu mirovinu, b) starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice radnog vremena, c) starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, d) prijevremenu starosnu mirovinu, e) prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice radnog vremena, f) invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti. Mirovinski faktor za prijevremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8. Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,77 (za jednog člana) do 1,1 (za četiri ili više članova obitelji).
Najniža i najviša mirovina
Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora (Članak 90. Stavak 2. ZOMO-a). Od 1. srpnja 2024. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 13,58 EUR. Prema Zakonu o najvišoj mirovini, najviša mirovina izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, određuje se svota najviše mirovine.
Dodatni staž
Pravo na dodatni staž se utvrđuje majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu. Stvarno navršenom mirovinskom stažu se dodaje i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (Članak 32.a stavak 1. ZOMO-a). Primjerice, ako je žena rodila troje djece te ima 23 godine radnog staža ona će zbog svoje djece dobiti još godinu i pol dodatnog staža i njezin ukupni staž će iznositi 24 i pol godine. Iznimno, ako je umjesto roditelja - majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj - otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od šest mjeseci dodat će se roditelju ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta (Članak 32.a stavak 3. ZOMO-a).
Pravo na dodatni staž ne ostvaruje roditelj kojemu je oduzeta roditeljska odgovornost. Primjerice, ženska osoba rođena 16. listopada 1960. godine s 23 godine radnog staža bez osiguranja u II. i III. mirovinskom stupu, s 78 % procijenjenim omjerom mjesečne bruto plaće u odnosu na prosječnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj tijekom cijelog radnog vijeka (od 20 % do 600 %) te s 3 djece ostvarila bi pravo na ulazak u starosnu mirovinu 16. travnja 2024. godine. Bruto mirovina u odnosu na sve navedene podatke bi trebala iznositi oko 343 eura.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Ana-Maria Bogomolec
Preporučite članak: