Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Zlostavljanje i diskriminacija na radnom mjestu predstavljaju česta i ozbiljna kršenja radničkih prava. Iako se razlikuju po uzrocima i oblicima, obje pojave negativno utječu na zaposlenike, stvarajući neprijateljsko radno okruženje i narušavajući njihovo dostojanstvo.
U Republici Hrvatskoj, pravna zaštita od ovih oblika povreda osigurana je kroz Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije, koji definiraju odgovornosti poslodavaca i prava radnika. Ovaj članak istražuje razlike između zlostavljanja i diskriminacije, pravne okvire za njihovo suzbijanje te korake koje zaposlenici i poslodavci mogu poduzeti kako bi osigurali sigurno i pravedno radno okruženje.
Diskriminacija je nepravedno postupanje prema zaposleniku na temelju njegovih osobnih karakteristika poput spola, rase, dobi ili invaliditeta. To može uključivati izravno nejednako postupanje, neizravno stvaranje nepovoljnih uvjeta ili uznemiravanje koje rezultira neprijateljskim radnim okruženjem.
S druge strane, zlostavljanje, uključujući mobbing (sustavno zlostavljanje jednog ili više zaposlenika koje traje kroz dulje vrijeme, za razliku od diskriminacije, motivacija za mobbing može proizaći iz osobnih sukoba, ljubomore ili potrebe za dominacijom); obuhvaća širi spektar sustavnog i ponavljanog neprimjerenog ponašanja koje može, ali ne mora, biti motivirano diskriminacijom.
Dok je diskriminacija često povezana s predrasudama prema zaštićenim karakteristikama, zlostavljanje može proizlaziti iz osobnih sukoba, ljubomore, želje za dominacijom ili drugih motiva. Oblikuje se kroz razne vrste neprihvatljivog ponašanja koje uključuju psihološko, fizičko, seksualno zlostavljanje ili diskriminaciju.
Prema Zakonu o radu (ZOR) i Zakonu o suzbijanju diskriminacije (ZOSD), svaka vrsta zlostavljanja, odnosno diskriminacije i mobbinga je zabranjena. Nastavno, iako mobbing nije definira kao zakonski pojam, sudska praksa priznaje mu postojanost te ga prepoznaje pod gore navedenim svojstvima. Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je pučki pravobranitelj, koji omogućuje svakome tko smatra da je bio diskriminiran zaštitu svojih prava. Ta se prava mogu ostvariti putem postupka koji se vodi za to pravo ili kroz posebni postupak propisan Zakonom.
Posebni postupci koji se odnose na rad i zapošljavanje smatraju se sporovima iz radnih odnosa, a osobe koje tvrde da su žrtve diskriminacije mogu podnijeti tužbu za utvrđenje diskriminacije, zabranu diskriminirajućih radnji, uklanjanje posljedica diskriminacije, naknadu štete ili objavu presude na teret tuženika. Ovi se zahtjevi mogu spojiti s drugim pravima u postupku, pod uvjetom da su međusobno povezani i da je nadležnost suda to dopušta.
Osobe koje smatraju da su žrtve diskriminacije mogu podnijeti tužbu za utvrđenje diskriminacije, zabranu diskriminirajućih radnji, uklanjanje posljedica, naknadu štete ili objavu presude. Takvi zahtjevi mogu se povezati s drugim pravima u postupku, ako su povezani i nadležnost suda to dopušta. U pravilu, za ove sporove u prvom stupnju nadležan je općinski sud.
Kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita prava zaposlenika i spriječila diskriminacija, ključno je razumijeti i obveze poslodavca prije zasnivanja radnog odnosa te postupke predviđene Zakonom o radu za zaštitu dostojanstva zaposlenika. Prije samoga zasnivanja radnog odnosa, poslodavac je dužan radnika upoznati s uvjetima, odnosno s danim pravilnikom/cima koji uređuju prirodu i opseg obavljanja posla. Prema odredbama Zakona o radu, relevantne odredbe koje uređuju radni odnos, a u smislu zaštite dostojanstva radnika, sadržane su u člancima 111. i 134.
Nastavno, zaposlenik koji je pretrpio kakvu povredu radnoga odnosa, ima za pravo podnijeti pritužbu poslodavcu. Kako bi poslodavac ima razuman rok za razmatranje pritužbe, zakonodavac mu je ostavio na izbor uređivanje roka za razmatranje, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije osam dana od zaprimanja pritužbe.
Kada poslodavac u danom roku ne pruži potrebit odgovor na pritužbu, zaposlenik može podnijeti prijedlog za zaštitu sudu. Ako se u kakvom slučaju radi o postojanju okolnosti, a vezanih za neopravdano ponašanje poslodavca, a iz kojega je jasno da isti neće na valjan način zaštiti dostojanstvo radnika, onda radnik može podnijeti prijedlog za zaštitu pred sudom (bez podnošenja pritužbe) te obavijestiti poslodavca o istom u roku od osam dana, a za vrijeme prekida rada, ostvaruje pravo na naknadu kao da je za vrijeme trajanja prekida obavljao posao.
Poslodavac je radniku dužan nadoknaditi štetu prema općim pravilima za nadoknadu štete. Zlostavljanje i diskriminacija na radnom mjestu predstavljaju ozbiljna kršenja radničkih prava koja se razlikuju po uzrocima i manifestacijama, ali jednako negativno utječu na dostojanstvo i dobrobit zaposlenika. Pravni okvir, uključujući Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije, pruža mehanizme zaštite i osigurava da se svaka povreda pravovremeno i učinkovito rješava, bilo kroz pritužbe poslodavcima, sudske postupke ili intervenciju pučkog pravobranitelja.
Ključnu ulogu u prevenciji i rješavanju takvih situacija imaju i poslodavci, koji su dužni radnike upoznati s njihovim pravima i osigurati sigurno, dostojanstveno radno okruženje. Sustavno pridržavanje zakonskih obveza i promicanje jednakosti na radnom mjestu od temeljne su važnosti za izgradnju pravednog i poticajnog radnog okruženja.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Roko Čupić
Preporučite članak: