Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Pravni izvor koji uređuje poslovnu tajnu i njenu povredu je Zakon o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/1996, 79/2007; dalje ZZTP), međutim navedeni zakon je u djelomičnoj primjeni. Naime, ZZTP je prestao vrijediti osim njegovih glava VIII. i IX. i pripadajućih članaka u kojima je uređena poslovna i profesionalna tajna.
ZZTP je zamijenjen Zakonom o tajnosti podataka (NN 79/2007, 86/2012; dalje ZTP), 2007. godine kada je i stupio na snagu. Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak (članak 19. ZZTP).
Što je poslovna tajna i tko ju je obvezan čuvati
Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom (članak 22. ZZTP).
Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osobama ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati:
1) na temelju zakona i drugih propisa,
2) na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kome se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.
Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova. Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozoriti nazočne da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su dužni ono što tom prilikom saznaju čuvati kao poslovnu tajnu (članak 24. ZZTP).
Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa (članak 25. ZZTP.) Iz navedenih odredbi proizlazi da je poslovna tajna zapravo skup podataka koji su zakonom, općim aktom ili nekim pravilom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe određeni kao poslovna tajna.
Taj skup podataka može biti proizvodna tajna poput recepta za stvaranje nekog proizvoda, rezultati istraživačkog ili konstrukcijskog rada itd. Otkrivanjem takvih podataka neovlaštenoj osobi mogu nastupiti štetne posljedice za novčane interese stvaratelja poslovne tajne. Poslovna tajna, odnosno skup podataka koji je tako imenovan, ne smiju se otkrivati, niti širiti drugim osobama koje nemaju dopuštenje za njihov primitak. Također, zaposlenici koji saznaju za poslovnu tajnu na bilo koji način su dužni čuvati te podatke u tajnom obliku.
Kada se može otkriti poslovna tajna?
Međutim, povreda poslovne tajne nije priopćavanje poslovne tajne osobama koje mogu ili moraju saznati za te podatke. Takvo priopćavanje osobama koje mogu ili moraju saznati za poslovnu tajnu se obavlja na temelju zakona i drugih propisa ili na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kojem se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.
Primjer za navedeni slučaj bi bio novozaposleni direktor trgovačkog društva koji mora znati način funkcioniranja društva, stoga mu se mora otkriti poslovna tajna, odnosno podaci koji se čuvaju kao poslovna tajna. Još jedan primjer je redarstveno tijelo u službenoj dužnosti poput policije kada provodi istragu, a od velikog je značaja za razjašnjenje slučaja da sazna poslovnu tajnu.
Također, ne smatra se ni povredom poslovne tajne ako osoba koja zna za poslovnu tajnu otkrije taj podatak nadzornom tijelu kada prijavljuje kazneno djelo ili prekršaj ili ako otkrije taj podatak radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.
Osim ZZTP-om, poslovna tajna uređena je i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (NN 30/2018; dalje ZZNITV) kojim je u pravni poredak prenesena Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Poslovna tajna su informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
• tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija
• imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne
• u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost (članak 3. stavak 1. točka 5. ZZNITV).
Počinitelj povrede je svaka fizička ili pravna osoba koja je nezakonito pribavila, koristila ili otkrila poslovnu tajnu (članak 3. stavak 1. točka 2. ZZNITV). Slijedom navedenih odredbi proizlazi da su poslovna tajna informacije koje nisu općepoznate ili lako dostupne osobama koje se inače ne bave takvom vrstom informacija. Također, takve informacije moraju imati novčanu (tržišnu vrijednost) jer su tajne. Isto tako, te informacije su tajne jer je osoba koja ih zakonito kontrolira poduzela razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost. Sve te navedene osobine moraju biti ispunjene kako bi se informacije mogle nazivati poslovna tajna.
Koje su kazne za otkrivanje poslovne tajne?
Shodno tome, kako bi netko bio počinitelj povrede poslovne tajne, ta osoba, fizička ili pravna, mora nezakonito pribaviti, koristiti ili otkriti poslovnu tajnu. Odredbe o povredi poslovne tajne sadržane su i u Zakonu u radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023; dalje ZOR). Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u vezi s radom. Podatke o izumu, radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca (članak 98. stavak 1. i 2. ZOR). Iz navedene odredbe, poslovna tajna je opisana kao izum radnika koju radnik mora čuvati kao poslovnu tajnu koju ne smije priopćiti bilo kome trećemu bez odobrenja poslodavca.
Također, jedan od izvora koji uređuje povredu poslovne tajne je i Kazneni zakon (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024; KZ). Tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine (članak 262. stavak 1. KZ). Ako je kaznenim djelom počinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzročio znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (članak 262. stavak 2. KZ). Nema kaznenog djela ako je djelo počinjeno u pretežito javnom interesu (članak 262. stavak 3. KZ).
Iz navedenog, bitno je napomenuti da se treba raditi o neovlaštenom priopćavanju, davanju ili činjenju pristupačnim podataka. Također kažnjivo je i pribavljanje ako postoji namjera da se ti podaci kasnije predaju neovlaštenoj osobi. No, za neovlašteno priopćavanje, davanje ili činjenje pristupačnim podataka koji se definiraju kao poslovna tajna, radi pribavljanja imovinske koristi ili prouzrokovanja velike štete, propisan je veći mogući raspon kazne zatvora za počinitelja.
Međutim, ako je neovlašteno priopćavanje, davanje ili činjenje pristupačnim podataka koji su poslovna tajna počinjeno u javnom interesu neće se raditi o kaznenom djelu. Javni interes može biti pravo građana znati neku informaciju. Jedan od primjera mogao bi biti širenje informacije o opasnoj bolesti ili velikoj nepogodi koja se širi ili dogodila, a pokušala se zataškati kako bi se spriječila panika, no ipak se sazna.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Marko Rafael Vlahek
Preporučite članak: