Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Završetak obrazovanja označava kraj jednog važnog životnog poglavlja i početak novog – ulazak na tržište rada. Mladima se tada nameće ključno pitanje: kako pronaći prvo zaposlenje u zanimanju za koje su se školovali?
Vlada Republike Hrvatske provodi paket mjera „Od mjere do karijere“. U sklopu njega izdvajaju se potpore za pripravništvo, koje pružaju strukturiranu priliku za stjecanje prvog radnog iskustva uz sigurnost ugovora o radu.
Prema Zakonu o radu, pripravnik je osoba koja prvi put ulazi u radni odnos u zanimanju za koje se školovala. To znači da osoba, neovisno o prethodnom radnom iskustvu u drugim sektorima, započinje pripravništvo radi stjecanja praktičnih znanja i vještina nužnih za samostalno obavljanje poslova u struci.
Pripravnički radni odnos može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme, a maksimalno trajanje pripravničkog staža zakonom je ograničeno na 12 mjeseci, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno. Pripravništvo završava polaganjem stručnog ispita, ako je on propisan zakonom ili uređeno kolektivnim ugovorom.
Posao i nakon pripravništva
Nakon završetka pripravništva, poslodavci često zadržavaju pripravnike u radnom odnosu, čime se povećava sigurnost zapošljavanja za mlade. Program potpore za pripravništvo provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a cilj mu je potaknuti poslodavce na zapošljavanje mladih osoba koje prvi put ulaze u zanimanje za koje su se školovale.
Potpora pokriva dio troškova bruto plaće pripravnika tijekom trajanja pripravničkog staža. Iznosi potpora ovise o stupnju obrazovanja pripravnika, za pripravnike sa srednjoškolskom kvalifikacijom sufinancira se do 50% troška bruto plaće, dok za pripravnike s višom stručnom spremom (VŠS) ili visokom stručnom spremom (VSS) sufinancira se do 75% troška bruto plaće. Maksimalni iznos potpore za pripravnike s visokim obrazovanjem može doseći do 9.422,59 eura godišnje.
Program također omogućuje korištenje mjere pripravništva i za osobe starije od 30 godina, što ga čini dostupnim širem krugu korisnika. Da bi pripravništvo bilo učinkovito, poslodavci moraju osigurati jasno definirane uvjete i metode osposobljavanja. Poslodavci s više od 20 zaposlenih dužni su te uvjete regulirati pravilnikom o radu, dok se kod manjih poslodavaca uvjeti osposobljavanja definiraju pisanim ugovorom o radu.
Plan osposobljavanja pripravnika uključuje postupno uvođenje u posao, stjecanje tehničkih i stručnih vještina te razvoj profesionalnog odnosa prema poslu, kolegama i organizaciji. Na taj način pripravnici ne stječu samo tehnička znanja, već i razvijaju šire kompetencije potrebne za uspješan rad.
Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa ukinuta je 2020. godine. Razlog za ukidanje bile su česte kritike javnosti zbog niske razine prava i minimalne novčane pomoći za osobe na stručnom osposobljavanju.
Za razliku od toga, pripravništvo uključuje sklapanje ugovora o radu, čime pripravnici ostvaruju prava poput plaće u skladu sa stupnjem obrazovanja, dodataka utvrđenih kolektivnim ugovorom te prava na godišnji odmor i ostala prava iz radnog odnosa.
Poslodavci koji koriste mjeru pripravništva često na pripravnike gledaju kao na dugoročnu investiciju. Mjera omogućuje lakši prijelaz s obrazovanja na tržište rada uz potporu države, dok mladi dobivaju priliku za stjecanje iskustva, stabilnu plaću i prava iz ugovora o radu. Nakon završetka pripravništva, poslodavci ih često zadržavaju kao stalne radnike, čime se osigurava kontinuitet u razvoju profesionalne karijere.
Pripravništvo je jedan od najvažnijih alata za ulazak mladih na tržište rada. Kroz strukturirani program osposobljavanja i potpore za plaće, mladima se pruža prilika za stjecanje praktičnih znanja i vještina u sigurnom radnom okruženju.
Uz to, poslodavci dobivaju kvalitetne radnike u koje se isplati ulagati. U konačnici, pripravništvo nije samo prilika za mlade već i za društvo u cjelini – ono potiče zapošljavanje, smanjuje nezaposlenost i osigurava razvoj kompetentne radne snage, čime doprinosi jačanju gospodarstva i društvene stabilnosti.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Valentina Lazić
Preporučite članak: