Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Sudski raskid ugovora o radu jedan je od načina prestanka ugovora o radu. Prema čl. 125. st. 1. Zakona o radu ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Međutim, prema čl. 125. st. 2. Zakona o radu sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć. Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Točan dan prestanka radnog odnosa na zahtjev radnika određuje sud.
Zakonom nisu točno određeni elementi odlučivanja zato sud može u presudi utvrditi dan prestanka radnog odnosa na neki od datuma počevši od datuma na dan otkazivanja ugovora o radu pa sve do dana zaključenja glavne rasprave.
Sud može odrediti i naknadu štete
Što se tiče visine naknade štete, s obzirom da se radi o neimovinskoj šteti koju radnik nije dužan dokazivati, a riječ je o šteti zbog povrede prava na osobnu čast, ugled i dostojanstvo odnosno duševno zdravlje smatra se da bi sud morao imati na umu i stvarne razloge zbog kojih je poslodavac dao otkaz radniku te bi i ta okolnost trebala utjecati na utvrđivanje visine naknade štete, u korist radnika.
Smatra se da bi sud trebao utvrđivati i gospodarsku snagu poslodavca, mogućnosti pronalaženja drugog zaposlenja i druge okolnosti. Nije izričito propisano do kada se mora postaviti zahtjev za naknadu štete. Prema sudskoj praksi, iz odluke Ustavnog suda proizlazi da zahtjev za naknadu štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa radnik može postaviti samo u istoj parnici, jer je taj zahtjev akcesoran u odnosu na zahtjev za sudski raskid radnog odnosa. Akcesoran zahtjev je onaj pridodan tj. dopunski zahtjev.
U odredbi navedenog Zakona o radu navodi se da i poslodavac može zahtijevati sudski raskid ugovora o radu. Naime, Zakon o radu i Zakon o parničnom postupku različito reguliraju pitanje do kada se može podnijeti protutužba u parničnom postupku (radnom sporu), konkretno u vezi sudskog raskida ugovora o radu kada poslodavac takav raskid zahtijeva podnoseći protutužbu.
Prema čl. 125. st. 3. Zakona o radu poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu podnijeti do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Međutim, ako bismo razmotrili odredbe procesnog zakona građanskog prava prema čl. 189. st. 1. Zakona o parničnom postupku tuženik može do zaključenja prethodnog postupka pred sudom podnijeti kod istog suda protutužbu, ako je zahtjev protutužbe u vezi s tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutužbom traži utvrđenje kakva prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomično odluka o tužbenom zahtjevu. Te dvije odredbe su u sukobu te bi se trebala primijeniti jedna od njih.
Prema sudskoj praksi treba dati prednost odredbi iz Zakona o radu zato što je u odnosu na Zakon o parničnom postupku poseban zakon te kasniji zakon što znači da se zahtjev za sudski raskid ugovora podnosi do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja. Važno je nadodati da Zahtjev za sudski raskid ugovora o radu je akcesorni zahtjev u tužbi radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu stoga se ne može zahtijevati sudski raskid ugovora o radu ( niti naknada štete zbog sudskog raskida) ako se u parnici ne pobija odluka o otkazu ugovora o radu, ako predmet spora nije utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Lucia Vrdoljak
Preporučite članak: