Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
S razvojem digitalizacije rastu i mogućnosti poslodavaca za praćenje i nadzor radnika na radnom mjestu. Zakonodavni okvir u kojem se teži ograničiti takav nadzor poslodavca te zaštititi privatnost radnika čine sljedeći zakoni: Opća uredba o zaštiti podataka SL L 119 (dalje u tekstu: OUZP), Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka NN 42/2018 (dalje u tekstu: ZPOUZP), Zakon o radu NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023 (dalje u tekstu: ZOR) te Zakon o zaštiti na radu NN 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018 (dalje u tekstu: ZZR).
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo u situacijama koje su izričito navedene zakonom te u slučajevima u kojima je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Pritom je poslodavac dužan unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama (članak 29. stavak 1. i 2. ZOR).
Primjerice, poslodavac je dužan prijaviti svoje radnike na obvezno zdravstveno osiguranje, što zahtijeva određenu obradu njihovih osobnih podataka. S druge strane, strogo je zabranjeno dijeljenje osjetljivih informacija, poput podataka o zdravstvenom stanju radnika, s drugim zaposlenicima ili trećim osobama.
Nadalje, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom, a ta je osoba, kao i sam poslodavac, dužna trajno čuvati te podatke kao povjerljive (članak 29. stavak 6. i 7. ZOR). Time se osigurava dodatni sloj zaštite osobnih podataka radnika kroz mehanizam nadzora unutar radnog mjesta pri čemu radnici imaju osobu kojoj se mogu obratiti ako sumnjaju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni ili nezakonito obrađeni.
Svakako valja napomenuti i odredbe ZZR koje detaljno određuju situacije u kojima je dopuštena obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava videonadzora (npr. videonadzor u skladištima, kod blagajne, na ulazima i izlazima iz zgrade za evidenciju dolazaka i odlazaka zaposlenika i posjetitelja).
Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom (članak 43. stavak 1. ZZR). Često je moguće da su nadzorni uređaji postavljeni tako čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova ili da su radnici uvijek u vidnom polju nadzornih uređaja. U takvim situacijama poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća (članak 43. stavak 3. ZZR).
Dakle, ako poslodavac postavi nadzornu kameru iznad radnog stola svojeg zaposlenika koja neprestano snima radnika za vrijeme njegovog radnog vremena i to bez njegova pristanka i bez suglasnosti radničkog vijeća, takav je poslodavac u povredi Zakona o zaštiti na radu. Iznimke su prostorije za osobnu higijenu i presvlačenje radnika u kojima nikada nije dopušteno postavljanje nadzornih uređaja (članak 43. stavak 2. ZZR).
Kako je narušena privatnost radnika - primjeri
Postoji nekoliko zanimljivih slučajeva u praksi koje valja izdvojiti kako bi se dobio jasniji uvid u to koji su primjeri narušavanja privatnosti radnika u stvarnim situacijama. Primjerice, slučaj u Centru za socijalnu skrb (današnji Hrvatski zavod za socijalni rad), gdje je poslodavac na oglasnoj ploči Centra objavio Odluku o rasporedu korištenja preostalog godišnjeg odmora za 2021. godinu s osobnim podacima zaposlenika, točnije, ime i prezime, broj preostalih dana godišnjeg odmora te razdoblje korištenja, a sve bez valjane pravne osnove (bez privole zaposlenika, postojanja zakonske ili ugovorne obveze ili druge pravne osnove navedene u članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka).
Međutim, zato što je Centar za socijalnu skrb tijelo javne vlasti kojem nije moguće izreći upravnu novčanu kaznu u slučaju povrede OUZP te ZPOUZP (sukladno članku 47. ZPOUZP), Centru je jedino bila izrečena zabrana objavljivanja osobnih podataka na oglasnoj ploči bez valjane pravne osnove.
Osim toga, pojavio se i slučaj u kojem je poslodavac u zbirnom Izvješću o radu naveo osobne podatke svoje bivše zaposlenice te informacije o njezinom otkazu koje je objavio na službenim internetskim stranicama svojeg poduzeća. Isto je također bilo bez valjane pravne osnove.
Ovakvi slučajevi pokazuju kako nepažljivo ili nepropisno postupanje s osobnim podacima radnika može dovesti do povrede njihove privatnosti. S obzirom na to da se slične situacije često pojavljuju u praksi, iznimno je važno da radnici pravovremeno reagiraju i potraže zaštitu svojih prava, obraćajući se nadležnim institucijama ili tražeći pravnu pomoć.
Što radnik/ca može učiniti ako sumnja na povredu prava privatnosti na svojem radnom mjestu?
Nadzor nad provedbom zaštite osobnih podataka i ukazivanje na zloupotrebe prikupljanja osobnih podataka obavlja Agencija za zaštitu osobnih podataka. Stoga, radnik može podnijeti zahtjev za utvrđivanjem povrede prava Agenciji osobno (osobnim dolaskom te izjavom na zapisnik), pisanim putem na adresu: Agencija za zaštitu osobnih podataka, Selska cesta 136, 10 000 Zagreb, mailom na adresu azop@azop.hr ili putem njihova online obrasca.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Lara Subotičanec
Preporučite članak: