Potpisani istraživači, nastavno osoblje, zaposlenici i alumni Europskog sveučilišnog instituta žele izraziti svoju zgranutost zbog tisuća poginulih na svojem putovanju prema Europi. Pozivamo Europsku uniju i države-članice da bez odlaganja djeluju u rješavanju ove humanitarne katastrofe, ali istovremeno prepoznajući potrebu za promjenom dugotrajnih politika Zapada na Bliskom istoku i u Africi, koje su izvor trenutačne krize. Na taj se način pridružujemo valu masovne solidarnosti koja se širi Europom i pozivamo države EU da hitnim i odlučnim mjerama odgovore na ovu krizu.
Već je sam opseg premještanja stanovništva šokantan – samo Sirijaca je oko četiri milijuna, od kojih je većina pobjegla u susjedne zemlje. Oni koji pokušavaju doseći Europu kopnom preko Turske i preko sjeverno-afričke obale, često bježe od nasilnog sukoba i njegovih dugoročnih posljedica: siromaštva, građanskog rata, uskraćivanja prava, tiranskih vlada. Vanjska i migracijska politika Europske Unije je navela tisuće ljudi da traže alternativne i opasne puteve ulaska u Europu. Prizori pretrpanih, tonućih brodica i utopljenih ljudi izbačenih na obalama Europe neodvojivi su od nehumanih političkih i pravnih okvira, koji onemogućuju njihovo spašavanje i integraciju u zemlje Europske unije.
Europa se ne može zamisliti izolirana od svojih odnosa s ostatkom svijeta. Jasno je da je slobodno kretanje unutar Šengenske zone zasnovano na učvršćivanju vanjskih granica. Kao uživatelji liberalne, demokratske Europe bez granica, presudno je da prepoznajemo da ovaj privilegij ne može postojati bez one druge, zatvorene, militarizirane i nasilne “Tvrđave Europa”. Dok je globalni Jug prisiljen prihvatiti uklanjanje granica za Zapadni kapital, istovremeno su suočeni s granicama za ljudska bića. Mi se protivimo vanjskim politikama vlada Zapada koje su, kratkoročno, uzročile premještanje milijuna stanovništva preko Bliskog istoka i Afrike, te dugoročno, stvorile političku nestabilnost i ekonomsku nerazvijenost. Uz sve to, dosadašnji odgovor na aktualni položaj stotina i tisuća izbjeglica bio je neadekvatan u najboljem, i katastrofalan u najgorem slučaju. Istovremeno, europske vlade pojačale su zastrašivačke i ksenofobne strategije koje onemogućavaju ikakvo drugačije percipiranje migracije, zasnovano radije na ljudskom dostojanstvu nego na ekonomskom iskorištavanju.
Za početak, izbjeglice bi trebale biti raspoređene pravičnije i jednakomjernije među državama-članicama. To znači migracijsku politiku na razini Europske unije, obvezujući države da prihvate izbjeglice, ovisno o bogatstvu i veličini. Prema trenutačnom nacrtu na dobrovoljnoj osnovi, prihvaćenom pri Europskoj komisiji u svibnju, vlade mogu sramotno izbjegavati svoju moralnu dužnost. To je dovelo do toga da neke zemlje predvode u pružanju utočišta, dok druge, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nude samo represiju ili beznačajne i bezosjećajne izraze podrške. Prema nekim istraživanjima, više od dvije trećine Europljana bi poduprla zajedničku migracijsku politiku EU, čineći ovu ideju realističnim i ostvarivim kratkotrajnim odgovorom na objelodanjenu krizu.
Zbog svega ovoga europske države, kao i Europska unija u cjelini, moraju preuzeti odgovornost za svoj udio, sadašnji i povijesni, u neprekinutom razaranju ljudskih života u Africi i na Bliskom istoku. Mi zahtijevamo neposredan odgovor na trenutačnu krizu, kao i dugoročan politički projekt, koji nije utemeljen na međunarodnom huškanju na rat i financijskom izrabljivanju, već na prioritizaciji osnovnih potreba svih ljudskih bića.
Na temelju svega iznesenog, predlažemo skup konkretnih mjera za oslovljavanje kako humanitarne tako i političke krize:
1. Osigurati hranu, sklonište i medicinsku pomoć tisućama žena, muškaraca i djece koji trenutačno pristižu u Europu.
2. Zajedničku europsku politiku prihvaćanja izbjeglica na temelju bogatstva i veličine zemlje. Nacionalni egoizam ne može diktirati politiku EU.
3. Neposredan opoziv Dublinske regulacije prema kojoj su tražitelji azila prisilno deportirani na točku ulaza. Načelna politika bi trebala počivati na zajedničkoj odgovornosti između svih europskih subjekata.
4. Snažnu osudu svih činova ksenofobije, rasizma i nasilja na individualnoj, grupnoj i razini države. Posebno se obraćamo mađarskoj vlasti izravno im poručujući: “Gospodine Orban, srušite taj zid srama!” Naša Europa nije ograđena tvrđava!
5. Organiziranje međunarodne konferencije, pod pokroviteljstvom UN-a, kako bi se pokrenuo integrirani humanitarni i ekonomski program pomoći u zemljama podrijetla izbjeglica i susjednih područja, pozitivno diskriminirajući na temelju evidencija o ljudskim pravima u njih.
1. Diego Acosta
2. Siobhan Airey
3. Guy Aitchison
4. Daniela Alaattinoglu
5. Matteo Albanese
6. Xavi Alcalde
7. Hannah al-Hassan Ali
8. Francisco Alonso
9. Chiara Altafin
10. Argyrios Altiparmakis
11. Brais Alvarez-Pereira
12. Aurelie Andry
13. Albert Arcarons
14. Nicholas Barrett
15. Laura Bartolini
16. Emily Baughan
17. Margot Béal
18. María Inés Berniell
19. Federiga Bindi
20. Thibaud Boncourt
21. Oscar Lema Bouza
22. Dorit Brixius
23. Jelle Bruinsma
24. Luc Brunet
25. Anita Buhin
26. Kateryna Burkush
27. Reto Bürgisser
28. Pietro Castelli
29. Semih Çelik
30. Matteo Cernison
31. Anna Elizabeth Chadwick
32. Leiry Cornejo Chavez
33. Daniela Chironi
34. Lorenzo Cini
35. Miguel Serra Coelho
36. Iftah Cohen
37. Chiara Ludovica Comolli
38. Federica Copola
39. Guillemette Crouzet
40. Donagh Davis
41. François Delerue
42. Donatella Della Porta
43. Chares Demetriou
44. Koen Docter
45. David Do Paço
46. Alexis Drach
47. Eliska Drapalova
48. Vedran Duančić
49. Konstantinos Eleftheriadis
50. Miguel Palou Espinosa
51. Irene Otero Fernandez
52. Roel Frakking
53. Caterina Froio
54. Martín Portos García
55. Grigol Gegelia
56. Johanna Gereke
57. Theresa Gessler
58. Rosa Gilbert
59. Tommaso Giordani
60. Itzea Goicolea-Amiano
61. Alexander Golovlev
62. Christelle Gomis
63. Pablo Gracia
64. Ieva Grumbinaitė
65. Lola Guyot
66. Lucrecia Rubio Grundell
67. Caterina Francesca Guidi
68. Sandra Hagman
69. Bogumila Hall
70. Emily Hancox
71. Mari Torsdotter Hauge
72. John-Erik Hansson
73. Dónal Hassett
74. Florian Hertel
75. Masaaki Higashijima
76. Christine Hobden
77. Bram Hoonhout
78. Dr. Neil Howard
79. Pavlina Hubkova
80. Swen Hutter
81. Haakon Andreas Ikonomou
82. Ola Morris Innset
83. Johannes Jüde
84. Jennie Sejr Junghans
85. Kirsten Kamphuis
86. Anna Kandyla
87. Marianna Karttunen
88. Kateryna Kolesnyk
89. Hara Kouki
90. Johanne Kuebler
91. Katharina Kuffner
92. Matthijs Kuipers
93. Joldon Kutmanaliev
94. Joseph Lacey
95. Hugo Leal
96. Katharina Lenner
97. Ludvig Lundstedt
98. Sabrina Marchetti
99. Kimon Markatos
100. Bruno Andre Casal Nunes Martinho
101. Tiago (Manuel) Matos
102. Alfredo Mazzamauro
103. Patrick McDonagh
104. Liam McHugh-Russell
105. Mariana Mendes
106. Elie Michel
107. Chiara Milan
108. Ismay Milford
109. Debora Milito
110. Pierre Monforte
111. Mayo Fuster Morell
112. Jotte Mulder
113. Thuc Linh Nguyen Vu
114. Emma Ní Niatháin
115. Frank O’Connor
116. Didem Oral
117. Stefano Osella
118. Virginia Passalacqua
119. Marie Petersmann
120. Bilyana Petkova
121. Zane Rasnaca
122. Dieter Reinisch
123. Anna Subirats Ribas
124. Noelle Richardson
125. Marco Rizzi
126. Arturo Rodríguez
127. Jerome Roos
128. Julia Rone
129. Suzan Meryem Rosita
130. Jan Rybak
131. Julija Sardelić
132. Pablo Hernández Sau
133. Grazia Sciacchitano
134. Francesca Scrinzi
135. Frederico Ferreira da Silva
136. Nagwan Soliman
137. George Souvlis
138. Maja Spanu
139. Maria Luisa Stasi
140. Ivan Stefanovski
141. Elias Steinhilper
142. Olivia Arigho Stiles
143. Trond Ove Tøllefsen
144. Anna Triandafyllidou
145. Milla Vaha
146. Dimitri Van Der Meersche
147. Guido van Meersbergen
148. Saša Vejzagić
149. Ilaria Vianello
150. Markos Vogiatzoglou
151. Esther Wahlen
152. Solongo Wandan
153. Patrice Wangen
154. Manès Weisskircher
155. Karin Westerbeek
156. Raphaële Xenidis
157. Olga Yakushenko
158. Musab Younis
159. Lorenzo Zamponi
160. Uroš Zver
Preporučite članak: