MMF (Međunarodni monetarni fond) objavio je 20. siječnja izvještaj u kojem analizira utjecaj izbjegličkog vala na BDP europskih zemalja i sugerira mehanizme za integraciju izbjeglica na tržišta rada europskih zemalja.

MMF naglašava da izbjeglički val i javna izdvajanja za izbjeglice pokazuju čak i kratkoročne pozitivne učinke na rast unutarnje potražnje i BDP-a zemalja Europske unije. Prema izvještaju je u zemljama Europske unije od siječnja do listopada 2015. godine 995.000 ljudi zatražilo azil, a MMF svoju analizu temelji na procjeni da će oko 800.000 izbjeglica godišnje od 2015. do 2017. tražiti azil u EU-u. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će javna potrošnja za pomoć izbjeglicama imati pozitivan učinak na rast ukupnog BDP-a europskih zemalja, tj. u 2015. učinak će biti 0,05%, u 2016. 0,1% i u 2017. 0,13% naspram 2014. godine. Analiza pojedinačnih zemalja ipak pokazuje određene razlike. Tako MMF naglašava da je broj tražitelja azila u Francuskoj tijekom 2015. porastao za 22% naspram prethodne godine, dok su javna izdvajanja za izbjeglice ostala relativno stabilna (fiskalni trošak u 2014. i 2015. iznosio je 0,05% francuskog BDP-a, dok MMF procjenjuje da će u 2016. iznositi 0,06%). Stoga se u izvještaju procjenjuje da će u rasponu od 2014. do 2016. izbjeglička situacija utjecati na porast francuskog BDP-a za samo 0,01%. MMF za Hrvatsku procjenjuje da će fiskalni trošak za pomoć izbjeglicama porasti s 0,002% iz 2014. na 0,11% BDP-a u 2016. godini. U Njemačkoj će s druge pak strane fiskalni trošak za pomoć izbjeglicama s 0,08% BDP-a iz 2014. porasti na 0,35% u 2016., švedska će javna izdvajanja u istom vremenskom periodu porasti s 0,3% na 1% udjela u BDP-u, dok se za Austriju procjenjuje porast fiskalnog troška s 0,08% iz 2014. na 0,31% BDP-a u 2016. godini. MMF procjenjuje da će kratkoročni pozitivni učinci na rast BDP-a biti najznačajniji upravo u državama s najznačajnijim brojem ulazaka tražitelja azila, tj. u Njemačkoj, Austriji i Švedskoj. Tako MMF procjenjuje da će do 2017. godine dotok izbjeglica u Austriju utjecati s 0,5%, u Švedsku s 0,4% i Njemačku s 0,3% na rast BDP-a.

MMF također razmatra i moguće srednjoročne učinke na rast BDP-a. Pozitivni srednjoročni učinak, do 2020. godine, na ukupni BDP EU-a mogao bi iznositi 0,25%, dok će najveći biti u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj gdje bi  mogao iznositi u rasponu od 0,5% do 1,1%. Međutim, ove se procjene temelje na nužnosti „uspješne integracije izbjeglica na europska tržišta rada“. Nadalje, MMF naglašava da „uspješna integracija“ podrazumijeva „povećanje apsorpcijskog kapaciteta europskih tržišta rada“, a MMF kao najbolji mehanizam za „povećanje apsorpcijskog kapaciteta“ vidi u implementiranju regulative koja bi omogućavala poslodavcima da izbjeglicama isplaćuju niže plaće od zakonom propisanog minimuma. Pritom je bitno napomenuti da prijedlog privremenog suspendiranja regulative minimalne plaće za specifičnu grupu izbjeglica nije novog datuma. Dio poslovnih i političkih krugova u Njemačkoj je već početkom jeseni 2015. godine krenuo propovijedati slične ideje. Osnovica argumenta sastoji se u tome da poslodavci neće biti u stanju i neće imati interesa zaposliti ogromne količine nove radne snage zbog toga što ta radna snaga – zbog nepoznavanja jezika, manjka znanja i radnih praksi – nije, i jedan period neće ni biti, na jednakoj razini produktivnosti kao njemačka radna snaga. Poslovni krugovi su stoga predlagali da poslodavci na određeni rok (6 mjeseci, godinu dana…) mogu izbjeglicama isplaćivati plaću koja je manja od zakonskog minimuma. Prijedlog se legitimirao time što njemačko radno pravo već poznaje sličnu iznimku, tj. mogućnost legalnog kratkoročnog isplaćivanja plaće ispod zakonskog minimuma kao stimulans poslodavcima za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba.

Takvu liniju rezoniranja sada je verificirao i MMF. Dedukcija MMF-a sastoji se od sljedećih koraka. Upliv izbjeglica će generalno imati pozitivan učinak na rast BDP-a europskih zemalja, no da bi se ovaj učinak srednjoročno maksimalizirao, poslodavci moraju dobiti subvencije za zapošljavanje izbjeglica.

 

Izvor naslovne fotografije:  City A.M./Getty

zv