Large 26839143550 3a9e84b2db o

“U svojim rukama držimo živote ljudi – pad ili sudar aviona ne možemo ispraviti”, govori Krešimir Rakoci, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja koji je u srpnju najavio štrajk zbog loših uvjeta rada kontrolora letenja. Zašto je percepcija javnosti da kontrolori letenja traže isključivo veće plaće pogrešna i zašto je važno da u svojim zahtjevima uspiju piše naša Lidija Čulo.

 

Kontrolori leta zaratili zbog štrajka koji bi paralizirao hrvatsko nebo: 'Tražili su za sebe izmišljeni vojni dodatak'” – naslov je kojim portal Telegram popratio štrajk Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja u srpnju ove godine. Na sličan su ga način popratili i Večernji list (kolumna “Kontrolori leta idu u štrajk i prijete kaosom usred sezone. Male su im plaće od 21 do 51 tisuću kuna?”). Net.hr (“Štrajk kontrolora leta otkazan, a zrakoplovni stručnjak poručuje: 'Oni imaju plaću 50.000 kuna, ja bih radio dan i noć'”) i Dnevnik.hr (“Štrajkat će zaposlenici koji mjesečno zarade gotovo 40.000 kuna: ‘Naš je posao jedan od najstresnijih na svijetu...’”), a najava štrajka izazvala je mnogo negodovanja i u drugim domaćim medijima te na društvenim mrežama. U prvom je planu pitanje zašto (dobro plaćeni) kontrolori idu u štrajk baš sada kada će to učiniti najveću štetu hrvatskom turizmu? Po običaju: turizam dolazi ispred prava radnika.

No, krenimo ispočetka. Dana 19. srpnja 2022. godine Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja (HSSKL) izdao je priopćenje za medije u kojem navodi kako zbog preopterećenosti i manjka radne snage kontrolori leta počinju štrajk 21. srpnja u 7 sati, nakon niza neuspješnih pokušaja postizanja dogovora s upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Kako kažu, u smjenama kontrolora letenja već sada su zabilježene rekordne brojke praćenja zrakoplovnih operacija.

Razlozi za štrajk, kako navode, vezani su prvenstveno uz sigurnost zračnog prometa, a tek onda uz financijsku situaciju: kontrolori leta su preopterećeni zbog velikog obujma posla koji odrađuju, što nije dobro za sigurnost zračnog prometa, naročito usred turističke sezone. Njihovi zahtjevi i prijedlozi bili su usmjereni prema stavkama općeg dijela kolektivnog ugovora koji se odnosi na raspodjelu dnevnog i tjednog odmora, jer kako kažu – njihov posao je već dovoljno stresan. Štoviše, jedan je od najstresnijih na svijetu. Povećanje stresa na poslu i nedostatan odmor nakon noćnih smjena dovode do povećanja stresa i rizika na poslu što u konačnici ima ne samo loš utjecaj na radnike već dovodi i do ugrožavanja sigurnosti zrakoplovnog prometa.

Štrajk kontrolora leta izazvao bi opći kaos na hrvatskim aerodromima jer bi došlo do otkazivanja polovice letova. Kako bi to izgledalo, mogli smo vidjeti ovog ljeta u Francuskoj kada su kontrolori leta ušli u štrajk, a pridružili su im se i piloti te kabinsko osoblje aviokompanije EasyJet. Štrajkovi su trajali nekoliko sati, a samo to bilo je dovoljno za pomutnju s letovima koji su preusmjeravani i/ili otkazivani. Možda stoga ni ne čudi zašto su se mainstream mediji sugestivnim člancima i naslovima obrušili na sindikat i kontrolore letenja, što je i polučilo željeni učinak među publikom. Ispod vijesti o najavi štrajka mogli su se vidjeti komentari poput: “Stres im nije ništa veći od vozača autobusa ili razminiravača, a oni ne rade za tolike pare” ili “Jako stresno, nema šta”. Ovakvim nabijanjima osjećaja krivice zapravo se radnicima nastoji oduzeti zakonom omogućeno pravo na štrajk, ili ga barem “pogurati” u termin kada poslodavac od njega neće previše ispaštati, umjesto ovog kada bi postigli maksimalan efekt i pregovore.

Predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja (HSSKL) Krešimir Rakoci tvrdi kako je žalosno da se jedno iznimno zahtjevno i stresno zanimanje za koje su potrebne visoke razine kvalifikacija svodi “isključivo na visinu plaća koje su, ako ćemo iskreno, daleko od najviših u Hrvatskoj i puno niže od onih koje se kontinuirano ponavljaju u javnosti”. Riječ je, kaže, o jednom od najkompleksnijih poslova uopće kojim se danas može baviti tek 1-2 posto ljudi na razini svjetske populacije. “Nužno je zadovoljiti iznimno velik broj kriterija da bi netko bio kontrolor letenja. Spoj zahtjevne prirode posla te iznimne discipline, fokusiranosti, mogućnosti brze reakcije te donošenja odluka o kojima ovisi sigurnost putnika i posade u zrakoplovu sa sobom, između ostalog, donosi i kontinuirana testiranja i ispitivanja intelektualnih, fizičkih i psihičkih sposobnosti. Posao se sastoji od više smjena, dnevnih i noćnih, a tu su i dežurstva. Treba uzeti u obzir da se kontrolori letenja izmjenjuju jer se svakih nekoliko sati pojavljuju umor i pad koncentracije. Zbog nedostatka radne snage, naša razdoblja za odmor su vrlo kratka, što posljedično može rezultirati gubitkom borbe sa stresom i snom”, opisuje.

U svojim rukama drže živote ljudi – pad ili sudar aviona ne mogu se ispraviti

Rakoci smatra kako malo tko razumije s čime se i na koji način kontrolori letenja svakodnevno suočavaju te kako se manjak zaposlenika i konstantna iscrpljenost odražavaju na kvalitetu rada ljudi koji nemaju pravo na pogrešku: “U svojim rukama držimo živote ljudi – pad ili sudar aviona ne možemo ispraviti”.

Mreža letova iznad Europe, foto: NATS


Kada bi došlo do tragedije, vrlo vjerojatno bi potpunu odgovornost morao preuzeti kontrolor letenja, osoba koja bi u danom trenutku takoreći upravljala zračnim prometom te pilote vodila kroz sve faze leta pružajući im informacije, upute i odobrenja. “Ovisno o pozadini situacije, možda bi u tom trenutku svi shvatili opasnost i manjkavost uvjeta u kojima, zbog manjka potrebnih eksperata i burnouta. Mi moramo funkcionirati na dnevnoj i noćnoj bazi. Uostalom, u povijesti pamtimo zrakoplovne nesreće koje su bile uzrokovane upravo jednim trenutkom nepažnje kontrolora leta. Nitko od nas ne želi da se to dogodi”, objašnjava.

Isto tako, valja uzeti u obzir i činjenicu da je Hrvatska jedna od rijetkih destinacija iznad kojih se može letjeti na putu za Bliski Istok, Australiju itd. jer je primjerice preko Rusije nemoguće letjeti, napominje zrakoplovni stručnjak Alen Šćuric. Isto tako, kad je riječ o visokim plaćama ističe kako se kontrola leta financira iz svojih novaca, tj. onoga što aviokompanije uplate za prelet ili slijetanje u Hrvatsku.

“HKZP je tvrtka koja prvenstveno treba poslovati u skladu s pravnim okvirom Jedinstvenog europskog neba. Definiranje ukupnih troškova HKZP-a, kao i prava kontrolora letenja, regulirano je i definirano na razini Europske unije te mi želimo da isto poštuje i uprava Hrvatske kontrole zračne plovidbe”, objašnjava Rakoci. Pritom ističe kako optimalna raspodjela dnevnog i tjednog odmora te usklađivanje plaće u skladu s općim povećanjem cijena koje zahtijevaju državi ne bi trebao predstavljati problem s obzirom na to da se HKZP financira od troška naknada koje su uvećane za 30 posto u 2022. godini te da članak 26. Provedbene uredbe komisije EU 2019/317 omogućuje HKZP-u povećanje baze troška za stopu inflacije.

Kada govorimo o kontekstu prava, Rakoci ističe kako moramo pogledati i obaveze: stalne kontrole, provjere i rizik od gubitka dozvole zbog čega ne bi stavio ruku u vatru da bi se mnogo ljudi mijenjalo s njima. Osvrćući se na sugestivne medijske naslove, tvrdi kako ne želi pretpostavljati da li je riječ o pukom bacanju negativnih konotacija, diskreditaciji ili nečem trećem. “Mislim da je u pitanju opće nezadovoljstvo cjelokupne zajednice, koje je već dugi niz godina prisutno i mimo ovih zbivanja”, tvrdi.

Štrajk ostaje otvorena opcija… ali dokad?

Hrvatska nije sama u medijskom ušutkavanju radnika ili pokušajima da se pravo na štrajk dovede pod upitnik. Šćuric podsjeća kako su Talijani riješili taj problem zaposlivši vojne kontrolore letova jer vojska ne može štrajkati. Svojedobno je predsjednik SAD-a Ronald Reagan svima podijelio otkaze i zaposlio nove kontrolore.

I taman kad je 21. srpnja održana sjednica Županijskog suda u Zagrebu o zakonitosti štrajka, štrajk je otkazan i više nije bilo potrebe za donošenjem odluke suda. Izvršni odbor Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora leta odluku o otkazivanju štrajka dostavio je upravi kontrole zračne plovidbe dan prije najavljenog štrajka, a predsjednik HSSKL-a Krešimir Rakoci objasnio je kako će nastaviti pregovore s upravom.

“Bilo je ključno upozoriti javnost i upravu HKZP-a da naše zanimanje ne dopušta opterećenje kakvom smo već predugo izloženi i da moraju imati razumijevanja za specifičnosti našega posla i nužnost drugačije raspodjele radnog vremena. Naravno, svjesni smo da bi štrajk na vrhuncu turističke ljetne sezone utjecao na cijeli zrakoplovni sektor, ali i turizam i gospodarstvo, jednako kao i da se naš glas drugačije doživljava u razdoblju sezone, a drugačije izvan sezone. Ali ponavljamo da nam ni u jednom trenutku nije bio cilj oštetiti putnike, zračni promet ili ekonomiju. Upravo suprotno – cilj nam je postići zadovoljavajući dogovor koji će i dalje garantirati sigurnost svim putnicima i članovima posade koji lete hrvatskim nebom. Kontrolora letenja nema dovoljno i zbog toga je važno razumjeti razinu odgovornosti našega posla”, objasnio je Rakoci.

A ako ne dođe do dogovora? Ističe kako će opet morati posegnuti za određenim akcijama vezanim uz pokretanje štrajka: “Pružili smo ruku pomirenja i dali smo priliku za mogućnost postizanja dogovora u novom krugu pregovora koji su u tijeku. Usprkos kontinuiranim nesuglasicama i dinamičnom razdoblju koje nas je dovelo do najave štrajka, vjerujemo da je još uvijek moguće postići dogovor s nadležnim institucionalnim akterima te prilagoditi uvjete rada kontrolora letenja našim zahtjevima. Učinkovito pružanje sigurnosti zračnog prometa te postavljanje novih pravila o radnom vremenu naši su prioriteti od kojih nećemo odustati. Upravo zbog toga, kao što smo već istaknuli, štrajk ostaje otvorena opcija ako uprava i dalje za sve to neće imati razumijevanja.”

Pitanje koje ostaje nije „što se oni bune?“, već: što se ostali ne bune?


Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Naslovna fotografija: NATS - UK traffic control
Tekst napisala:

Lidija Čulo


    Preporučite članak: