Radnice i radnici u 2023. godini nisu mirovali. Svaki mjesec bilježili smo i štrajkove i druge oblike radničkih akcija. Prošlu godinu obilježio je jedan od najduljih štrajkova u Hrvatskoj od samostalnosti, a u raznim oblicima prosvjeda bile su liječnice, dostavljači, radnice i radnici u trgovini, znanstvenici, umjetnici, nogometaši… Neki su i dobili povećanje plaća, neki su dobili otpremnine, a neki i otkaz.
Tijekom 2019. godine smo svakodnevnim pregledom portala N1 televizije, Novog lista i Radničkih prava uz povremenu nadopunu s nekog drugog za temu relevantnog medija zabilježili radničke akcije kod 34 različita poslodavca pri čemu smo kad je akcija bila usmjerena na cijeli sektor (npr. škole, fakulteti) uzimali zbirno ime sektora. Istom smo metodologijom 2020. zabilježili akcije kod 12 poslodavaca.
Naredne godine smo registrirali akcije kod 17 poslodavaca što je blagi porast prosvjednih aktivnosti u odnosu na 2020., ali je do rasta primarno došlo zbog nezadovoljstva oko cijepljenja, covid potvrda i testiranja u javnom sektoru.
U 2022. zabilježili smo akcije kod 21 poslodavca pri čemu je broj „neortodoksnih“ metoda (npr. otvaranje bolovanja u svrhu pritiska poslodavaca, odbijanje vraćanja zadužene opreme, uništavanje imovine nadređenih i tome slično) značajno opao u korist „tradicionalnih“ oblika borbe: prosvjeda i štrajka. U tekućoj godini sa 24 radničke akcije možemo konstatirati nastavak trenda rasta broja u smjeru predpandemijske 2019. koja i dalje nije dosegnuta. Važno je, kao i u dosadašnjim sažecima, imati na umu da ovo nije sveobuhvatan nego tek okviran pregled pa je stoga nužan oprez pri izvođenju zaključaka.
Novu godinu otvorili su štrajkom dostavljači Wolta zbog smanjene cijene dostave nakon preračuna iz kuna u eure. Krajem siječnja prosvjeduju radnici zagrebačke Čistoće u znak podrške trojici kolega koji su dobili izvanredni otkaz jer su navodno spremnike s različitim vrstama otpada praznili u isto vozilo. Uskoro su istaknuti i drugi zahtjevi vezani uz materijalna prava svih radnika Čistoće. Štrajk je okončan dogovorom nakon četiri dana.
U toku pregovora oko novog kolektivnog ugovora veljaču prosvjedom ispred Ministarstva zdravstva otvaraju medicinske sestre, tehničari i nezdravstveno osoblje. Novinari u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva prosvjeduju ispred Vlade da bi upozorili na zataškavanje okolnosti pod kojima je umro Vladimir Matijanić. U Zagrebačkom holdingu i ZET-u, kao rezultat štrajka radnika Čistoće, potpisan kolektivni ugovor za sve radnike navedenih poduzeća. Radnici Wolta u razmaku od 10 dana organiziraju dva prosvjeda ispred sjedišta tvrtke tražeći rast naknada dostave.
Ožujak je donio još jedan prosvjed radnika Wolta. Konačno je došao kraj dugogodišnjoj borbi radnica Orljave čije smo akcije bilježili proteklih godina, Vlada im je odlučila podmiriti preostala potraživanja.
Nogometaši vinkovačke Cibalije prekinuli štrajk nakon što su im isplaćene zaostale plaće. Radnici Wolta još jednom prosvjedovali, ovaj puta ispred Vlade. Radnici Plodina na Cresu obustavili rad na dva sata nezadovoljni radnim uvjetima. Liječnici protestirali na Markovom trgu kako bi iskazali nezadovoljstvo svojim statusom, plaćama ali i cjelokupnim stanjem u zdravstvenom sustavu. Sanitetski radnici iz Varaždina prosvjedovali tražeći smjenu ravnatelja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije. Samostalni umjetnici okupili su se na Markovom trgu tražeći povećanje koeficijenta obračuna osnovice za mirovine. Radnice bivše šibenske tvornice modne konfekcije Revija okupile su se ispred zgrade Trgovačkog suda u Šibeniku zahtijevajući od Vlade isplatu neisplaćenih potraživanja. Akcijama bogati ožujak zaključio je tiskovnom konferencijom sindikat radnika HEP-a Tehnos koji traži povećanje plaća koje zaostaju za nacionalnim prosjekom.
U travnju bilježimo jednodnevni štrajk radnika splitske Čistoće nezadovoljnih visinom plaće i uvjetima rada. Štrajk je okončan dogovorom s gradskom upravom. Vrijedi zabilježiti da je platforma Wolt nakon višestrukih štrajkova odlučila ispuniti jedan od zahtjeva dostavljača i omogućiti rad preko obrta.
Svibanj je otvorio Prvomajski prosvjedni marš, ali ovaj puta u organizaciji Radničke fronte i sindikata Preporod, ali bez prisustva sindikalnih centrala. Medicinske sestre, tehničari i nezdravstveno osoblje prosvjedovali su ispred zdravstvenih ustanova u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku tražeći povećanje koeficijenata za najmanje 10 posto. Pridružili su im se i kolege iz Karlovca, Varaždina, Osijeka itd. Bilježimo i desetodnevni bijeli štrajk sudaca zbog niskih plaća. Mjesec su prosvjedom zatvorili radnici ZET-a.
Lipanj je obilježio štrajk pravosudnih službenika i namještenika u organizaciji Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. U štrajku su i radnici županijske firme Ceste Šibenik koji traže novi kolektivni ugovor. Bilježimo i akciju neimenovanog građevinskog radnika iz Bosne i Hercegovine koji je u Novalji prijetio poslodavcima i narušavao javni red i mir zbog čega će ga Općinski sud u Zadru kazniti sa 79,64 eura. Mjesec su s dva prosvjeda u znak podrške pritvorenom kolegi zaključili vozači hitne pomoći.
Srpanj su otvorili 25 radnica i radnika s Filipina koji su dali kolektivni otkaz zbog teških kršenja radničkih prava. Nisu više željeli raditi za firmu Sinovi groma d.o.o. koja u svom vlasništvu ima tridesetak kioska po Zagrebu. Prekida se štrajk u šibenskim Cestama, ali samo da bi se desetak dana kasnije opet nastavio pri čemu se dogodio fizički sukob radnika i direktora iz kojeg je potonji izašao lakše ozlijeđen. Štrajk u pravosuđu nastavlja se kroz cijeli srpanj pretvorivši se u jedan od najdužih štrajkova u Hrvatskoj od samostalnosti. U štrajk zbog niskih plaća ulazi i dio zadarskih vatrogasaca.
U kolovozu bilježimo prosvjednu akciju dvadesetak radnika šibenskih Cesta na proslavi Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u Kninu što je prvi puta da je radnički bunt posjetio navedenu proslavu. Nakon mjesec dana u štrajku zadarski vatrogasci morali su se vratiti na radna mjesta odlukom Vrhovnog suda koji je štrajk proglasio nezakonitim. U Cestama Šibenik direktor je uručio izvanredni otkaz četvorici radnika zbog poticanja na obustavu rada.
Rujan je počeo epilogom situacije u firmi Ceste Šibenik gdje uhapšen direktor kojeg se sumnjiči za sedam kaznenih djela. Nakon štrajka u logističkim centrima u Jastrebarskom i Perušiću uprava Lidla je odlučila podići plaće radnicima u trgovini i skladištu. Radnici riječke Čistoće su dvodnevnim spontanim štrajkom izborili rast plaća od 20%.
Listopad donosi prosvjed radnica Splićanka Obuće iz Šestanovca koje su se okupile zbog odluke Trgovačkog suda u Splitu kojom je zgrada poduzeća predana Općini Šestanovac. Bilježimo i dva prosvjeda radnika osječke Drave International koji su se okupili kako bi nakon velikog požara u spomenutoj firmi izrazili podršku gazdi kojeg nadležna tijela sumnjiče za niz propusta koji su doveli do požara. Petstotinjak radnika A1 Hrvatska u organizaciji Sindikata telekomunikacija prosvjedovalo je tražeći veće plaće i kolektivni ugovor. Pridružili su im se kolege iz cijele Hrvatske uključujući i one iz ostalih telekoma. Na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković prosvjedovali su u organizaciji Sindikata znanosti i visokog obrazovanja mladi znanstvenici tražeći veće plaće i bolje uvjete rada.
U studenome bilježimo prosvjed radnica likvidirane šibenske Revije koje od države traže isplatu zaostalih plaća.
Prosinac su otvorili radnici zagrebačkog ZET-a prosvjedom zbog sve učestalijih napada na vozače, kontrolore i ostalo osoblje. Radnice Orljave na svoje su nedaće, nakon niza akcija unutar hrvatskih granica, prosvjednom akcijom upozorile i u glavnom njemačkom gradu. Bilježimo i još jedan prosvjed Sindikata znanosti, ovaj puta ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta jer Vlada nije održala obećanje da će Uredba o koeficijentima biti predočena prije izglasavanja Zakona o plaćama.
Vizuali: Ana Vračar
Preporučite članak: