
Radnice i radnici u 2023. godini nisu mirovali. Svaki mjesec bilježili smo i štrajkove i druge oblike radničkih akcija. Prošlu godinu obilježio je jedan od najduljih štrajkova u Hrvatskoj od samostalnosti, a u raznim oblicima prosvjeda bile su liječnice, dostavljači, radnice i radnici u trgovini, znanstvenici, umjetnici, nogometaši… Neki su i dobili povećanje plaća, neki su dobili otpremnine, a neki i otkaz.
Tijekom 2019. godine smo svakodnevnim pregledom portala N1 televizije, Novog lista i Radničkih prava uz povremenu nadopunu s nekog drugog za temu relevantnog medija zabilježili radničke akcije kod 34 različita poslodavca pri čemu smo kad je akcija bila usmjerena na cijeli sektor (npr. škole, fakulteti) uzimali zbirno ime sektora. Istom smo metodologijom 2020. zabilježili akcije kod 12 poslodavaca.
Naredne godine smo registrirali akcije kod 17 poslodavaca što je blagi porast prosvjednih aktivnosti u odnosu na 2020., ali je do rasta primarno došlo zbog nezadovoljstva oko cijepljenja, covid potvrda i testiranja u javnom sektoru.
U 2022. zabilježili smo akcije kod 21 poslodavca pri čemu je broj „neortodoksnih“ metoda (npr. otvaranje bolovanja u svrhu pritiska poslodavaca, odbijanje vraćanja zadužene opreme, uništavanje imovine nadređenih i tome slično) značajno opao u korist „tradicionalnih“ oblika borbe: prosvjeda i štrajka. U tekućoj godini sa 24 radničke akcije možemo konstatirati nastavak trenda rasta broja u smjeru predpandemijske 2019. koja i dalje nije dosegnuta. Važno je, kao i u dosadašnjim sažecima, imati na umu da ovo nije sveobuhvatan nego tek okviran pregled pa je stoga nužan oprez pri izvođenju zaključaka.
Novu godinu otvorili su štrajkom dostavljači Wolta zbog smanjene cijene dostave nakon preračuna iz kuna u eure. Krajem siječnja prosvjeduju radnici zagrebačke Čistoće u znak podrške trojici kolega koji su dobili izvanredni otkaz jer su navodno spremnike s različitim vrstama otpada praznili u isto vozilo. Uskoro su istaknuti i drugi zahtjevi vezani uz materijalna prava svih radnika Čistoće. Štrajk je okončan dogovorom nakon četiri dana.
U toku pregovora oko novog kolektivnog ugovora veljaču prosvjedom ispred Ministarstva zdravstva otvaraju medicinske sestre, tehničari i nezdravstveno osoblje. Novinari u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva prosvjeduju ispred Vlade da bi upozorili na zataškavanje okolnosti pod kojima je umro Vladimir Matijanić. U Zagrebačkom holdingu i ZET-u, kao rezultat štrajka radnika Čistoće, potpisan kolektivni ugovor za sve radnike navedenih poduzeća. Radnici Wolta u razmaku od 10 dana organiziraju dva prosvjeda ispred sjedišta tvrtke tražeći rast naknada dostave.
Ožujak je donio još jedan prosvjed radnika Wolta. Konačno je došao kraj dugogodišnjoj borbi radnica Orljave čije smo akcije bilježili proteklih godina, Vlada im je odlučila podmiriti preostala potraživanja.
Nogometaši vinkovačke Cibalije prekinuli štrajk nakon što su im isplaćene zaostale plaće. Radnici Wolta još jednom prosvjedovali, ovaj puta ispred Vlade. Radnici Plodina na Cresu obustavili rad na dva sata nezadovoljni radnim uvjetima. Liječnici protestirali na Markovom trgu kako bi iskazali nezadovoljstvo svojim statusom, plaćama ali i cjelokupnim stanjem u zdravstvenom sustavu. Sanitetski radnici iz Varaždina prosvjedovali tražeći smjenu ravnatelja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije. Samostalni umjetnici okupili su se na Markovom trgu tražeći povećanje koeficijenta obračuna osnovice za mirovine. Radnice bivše šibenske tvornice modne konfekcije Revija okupile su se ispred zgrade Trgovačkog suda u Šibeniku zahtijevajući od Vlade isplatu neisplaćenih potraživanja. Akcijama bogati ožujak zaključio je tiskovnom konferencijom sindikat radnika HEP-a Tehnos koji traži povećanje plaća koje zaostaju za nacionalnim prosjekom.
U travnju bilježimo jednodnevni štrajk radnika splitske Čistoće nezadovoljnih visinom plaće i uvjetima rada. Štrajk je okončan dogovorom s gradskom upravom. Vrijedi zabilježiti da je platforma Wolt nakon višestrukih štrajkova odlučila ispuniti jedan od zahtjeva dostavljača i omogućiti rad preko obrta.