Početak nove godine prilika je i za rekapitulaciju događaja iz stare. Tako smo vam i ove pripremili pregled radničkih akcija koje su se dogodile u 2024. godini. Naši istraživači bilježe stagnaciju akcija. Je li radništvu bolje ili su samo manje voljni izaći na ulice ili štrajkati?
Još smo 2019. godine počeli svakodnevnim pregledom portala N1 televizije, Novog lista i Radničkih prava, uz povremenu nadopunu s nekog drugog za temu relevantnog medija, bilježiti radničke akcije kod 34 različita poslodavca pri čemu smo kad je akcija bila usmjerena na cijeli sektor (npr. škole, fakulteti) uzimali zbirno ime sektora.
Istom smo metodologijom 2020. zabilježili akcije kod 12 poslodavaca. Naredne godine smo registrirali akcije kod 17 poslodavaca što je blagi porast prosvjednih aktivnosti u odnosu na 2020., ali je do rasta primarno došlo zbog nezadovoljstva oko cijepljenja, covid potvrda i testiranja u javnom sektoru. U 2022. zabilježili smo akcije kod 21 poslodavca pri čemu je broj „neortodoksnih“ metoda (npr. otvaranje bolovanja u svrhu pritiska poslodavaca, odbijanje vraćanja zadužene opreme, uništavanje imovine nadređenih i tome slično) značajno opao u korist „tradicionalnih“ oblika borbe: prosvjeda i štrajka.
U 2023. smo registrirali radničke akcije kod 24 poslodavca čime se nastavio trend rasta broja u smjeru predpandemijske 2019. koja i dalje nije dosegnuta. Ove godine bilježimo akcije kod 22 poslodavca što predstavlja stagnaciju u odnosu na kontinuirani rast u protekle četiri godine. Važno je, kao i u dosadašnjim sažecima, imati na umu da ovo nije sveobuhvatan nego tek okviran pregled pa je stoga nužan oprez pri izvođenju zaključaka.
Siječanj su dvotjednim bijelim štrajkom otvorili suci i državni odvjetnici koji traže donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika. Krajem mjeseca protestirali su novinari u Splitu i Zagrebu povodom izmjena Kaznenog zakona, popularno nazvanih Lex AP, kojima se značajno ograničava izvještavanje o istragama kaznenih djela.
Novinari otvaraju veljaču bdijenjem za novinare ubijene u Gazi. Fizioterapeuti protestiraju ispred Ministarstva zdravstva zbog neprepoznavanja magistara fizioterapije u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Spomenutom uredbom o koeficijentima nisu zadovoljni niti u obrazovanju i znanosti pa su organizirali veliki protestni skup na Markovu trgu koji je okupio nastavnike iz cijele Hrvatske. Novinari su zatvorili mjesec skupom podrške utamničenom osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu.
Ožujak je donio još jedan prosvjed učitelja osnovnih i srednjih škola, nezadovoljnih Uredbom o koeficijentima, koji su se ovaj put okupili na zagrebačkom Europskom trgu u organizaciji Školskog sindikata Preporod. Radnici Luke Zadar stupili su u štrajk nezadovoljni plaćama koje isplaćuje kineski vlasnik. Četvrti dan štrajka Županijski sud u Zadru štrajk je proglasio nezakonitim i naložio radnicima da se vrate na posao. Izdvojimo kao bizarnu zanimljivost da je povjerenik Sindikata prometa i veza u Luci Zadar odbio dati izjavu reporterki zagrebačkih Novosti.
U travnju nismo zabilježili niti jednu radničku akciju pa stoga navodimo jedan pozitivan ishod: radnici Luke Zadar su, unatoč zabrani štrajka, uspjeli izboriti povećanje plaća.
Svibanj donosi protest profesionalnih vatrogasaca na zagrebačkom Markovu trgu koji su se okupili potaknuti najavama pojedinih jedinica lokalne i regionalne uprave da će zbog nedostatka financija gasiti javne vatrogasne postrojbe, ali i u želji da se izvrši pritisak na Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i Vladu. Mjesec ćemo ipak pamtiti po štrajkovima u predškolskom odgoju, točnije u vrtićima u Slunju, Vrsaru i Biogradu na Moru, sve u organizaciji Sindikata obrazovanja, medija i kulture. Razlog štrajka su neuspješni kolektivni pregovori kojima se nastojala dogovoriti minimalna plaća propisana Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Radnici Varteksa stupaju u štrajk zbog neisplate plaće dijelom za veljaču i za cijeli ožujak. Štrajk je prekinut nakon 10 dana nakon postavljanja nove uprave i dogovora oko isplate zaostalih potraživanja.
Štrajkovi u vrtićima prenose se i u lipanj. Štrajk u Slunju okončan je nakon 5 tjedana bez potpisa kolektivnog ugovora ali uz traženi rast plaća i plaćene dane u štrajku. Štrajk u Vrsaru okončan je nakon 6 tjedana velikom pobjedom radnica budući je gradska uprava pristala potpisati kolektivni ugovor. Štrajk u Biogradu se prelio i u naredni mjesec bez dogovora. Taksisti Ubera protestirali u Splitu nezadovoljni niskim cijenama koje nameće aplikacija. Radnici Gradske plinare Zagreb – Opskrba prosvjedovali su ispred sjedišta firme zabrinuti za radna mjesta nakon izgubljenog natječaja za opskrbu kućanstava. Pulske odgajateljice u organizaciji Sindikata Kvarnera, Istre i Dalmacije prosvjedovale su zbog niskih plaća. Protest je održan nakon što niti nakon petog kruga mirenja nije došlo do sporazuma s gradskom upravom oko visine plaća.
Srpanj donosi obustavu štrajka u vrtiću u Biogradu na Moru. Nakon 2 mjeseca borbe sindikat je, uslijed ljetnog pada obujma posla, odlučio obustaviti štrajk bez ispunjenja zahtjeva. Bilježimo i analizu sociologa industrijskih odnosa sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragana Bagića koji ističe prijelomni značaj sva tri vrtićka štrajka za buduće sindikalno djelovanje. Varaždinski Varteks nakon više od 60 dana u blokadi proglasio stečaj. Radnici će dobiti dio potraživanja preko Agencije za osiguranje radničkih tražbina. Radnici pulske cementare Calucem stupili su u četverosatni štrajk upozorenja tražeći povećanje plaća od 20%. Devet dana kasnije postignut je dogovor kojim su plaće povećane 17,5%.
U kolovozu bilježimo prosvjedni skup zdravstvenih radnika otoka Krka koji upozoravaju na urušavanje primarne zdravstvene zaštite i sve teže uvjete rada. Nakon što su prethodnih mjeseci odlazili na masovna bolovanja radnici splitske gradske firme koja brine o grobljima Lovrinac uspjeli su izboriti novi kolektivni ugovor kojim su plaće u prosjeku povećane 20%. Dubrovački taksisti organizirali su prosvjed nakon pogibije vozačice Ubera tražeći od nadležnog ministra rješavanje katastrofalne prometne situacije na dubrovačkom području opterećenom gustim tranzitom prema Crnoj Gori i Albaniji.
U rujnu nismo zabilježili niti jednu radničku akciju. Listopad kao ni rujan nije donio nove akcije.
U studenome bilježimo štrajk stranih radnika dostavljača nakon serije fizičkih napada koji su se desili u Splitu. U štrajk je stupilo nekoliko tisuća zdravstvenih radnika članova Sindikata Zajedno. Pretežno se radi o laborantima, radiolozima i vozačima saniteta čije nezadovoljstvo je kulminiralo s donošenjem već više puta spominjane Uredbe o koeficijentima. Štrajk je okončan četvrti dan nakon što su dobivena tražena obećanja ministara zdravstva i rada. Ističemo kao još jedan zanimljiv kuriozitet da je resorni ministar sljedeće jutro uhićen pod sumnjom upletenosti u korupcijsku aferu nabave opreme u više bolnica. Kako će se to odraziti na postignuti dogovor ostaje nam ispratiti u pregledu naredne godine.
Bilježimo i ishod jedne akcije koja nam je promakla u finišu prošle godine: dva radnika u pratnji prijatelja su upali u kuću poslodavca s namjerom prisilne naplate duga. Poslodavcu su nanijeli teške ozljede. Nepravomoćno su osuđeni na dobrotvorni rad, a prijatelj na dvije i pol godine. Poslodavčev dug u presudi nije spomenut.
Nogometašice Osijeka stupile su u štrajk tražeći veće premije. Prosinac donosi štrajk petstotinjak radnika Hrvatske pošte koji su se okupili u Zagrebu u organizaciji Sindikata Tiger tražeći veće plaće, bolje uvjete rada i isplatu 1200 eura svim radnicima u operativi, a ne samo dijelu kako je planirano. Nakon mjesec dana, štrajk u NK Osijek „razriješen“ je raskidom ugovora za osam igračica koje su bile u štrajku.
Sindikati obrazovanja i znanosti protestirali su na Trgu bana Jelačića tražeći od nadležnog ministra veći rast osnovice u narednoj godini, reviziju Uredbe o koeficijentima i suspendiranje sustava ocjenjivanja čiji start je najavljen za 1. siječnja. Godinu je, nakon tragedije u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu, zatvorio mimohod za sigurnu školu u organizaciji školskih sindikata.
Foto: SOMK, Zoran Pehar, Hina
Preporučite članak: