U Hrvatskoj, ali i u Europi i šire, sve češće dolaze vijesti o uznapredovaloj epidemiji ospica. Hrvatski zavod za javno zdravstvo[1] (HZJZ) sredinom listopada objavio je da je na području RH 51 osoba oboljela od ospica. Hrvatska nije jedina država koja se suočava s ovim problemom: na njega kontinuirano upozoravaju i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) te Europski centar za sprječavanja i suzbijanje bolesti (ECDC).
Prema podacima ECDC-a, u razdoblju od 01. 8. 2018. do 31. 7. 2019. u Europi je od ospica oboljelo 13.113 osoba, a najviše slučajeva zabilježeno je u Francuskoj (2.560), Italiji (1.845), Poljskoj (1.580) i Rumunjskoj (1.453).[2] Podaci SZO-a pokazuju da je broj zaraženih u svijetu u prva tri mjeseca 2019. porastao za 300 posto u usporedbi s istim periodom prošle godine. Pojačano širenje ospica traje otprilike od 2016. godine, a do njega dolazi iz različitih razloga: neke države nemaju programe obaveznog cijepljenja, a u nekima dominiraju dezinformacije o bolesti i mogućim mehanizmima zaštite.
Prvo cjepivo protiv ospica izumio je Edward Jenner[3] iz Gloucestershirea, Engleska, 1796. godine, a moderno cjepivo izumljeno je 1950-ih.[4] Globalno iskorjenjivanje ospica vodio je liječnik i epidemiolog Donald Ainslie Henderson u periodu od 1967. do 1977. i uspio postići oko 80 posto procijepljenosti u svakoj zemlji. U Bangladešu su ospice zadnji put zabilježene put 1975, a u Somaliji 1977. godine. SZO je proglasila ovu bolest iskorijenjenom u prosincu 1979.[5], što se smatra jednim od najvećih medicinskih postignuća.
Slika 1 - Edward Jenner
Obavezno cijepljenje protiv ospica uvedeno je 1968. godine u Jugoslaviji te se od tada pojavljuju samo pojedinačni slučajevi oboljenja, a danas u Hrvatskoj postoji trogodišnji obavezni program cijepljenja[6] i redovito se obnavlja. Cijepljenja iz tog programa besplatna su za sve, a troškove za cjepiva i cijepljenje snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Nažalost, bolest se danas širi ne samo zemljama s limitiranim pristupom zdravstvenom sustavu, već i u onima koje cjepivo osiguravaju u okviru redovitih programa cijepljenja. Jedan od razloga ovakvoj situaciji velikim dijelom leži u vrlo razgranatom pokretu protivnika cijepljenja, koji u državama gdje cijepljenje nije obavezno često uspijevaju utjecati na odluke roditelja plasirajući im nepotpune ili lažne informacije.
Retorika iz 18. stoljeća
Pokret protivnika cijepljenja postoji još od 18. stoljeća, kada se epidemiološke napore pokušavalo diskvalificirati na osnovu religijskih principa, općenitog nepovjerenja u modernu medicinu i navodnog zadiranja u osobnu slobodu u slučajevima gdje je cijepljenje bilo nametnuto od strane vlade.[7] Doduše, to nepovjerenje bilo je i razumljivo budući da nisu postojale sigurne procedure kod primanja cjepiva, usuglašeni standardi ili uopće konsenzus liječnika oko prevencije bolesti. No od tada do danas kvaliteta imunizacije bitno je napredovala, ali iste skepse nastavljaju utjecati na programe eradikacije bolesti.
Slika 2 - Iz 'Praktičnog vodiča za zdravlje', 1908, (measels=ospice, scarlet fever=šarlah)
Primjerice, u Hrvatskoj su roditelji zadnjih nekoliko godina izloženi velikoj količini neutemeljenih i neznanstvenih informacija o cijepljenju koje šire laici, a ponekad i zdravstveni radnici. Ovakva društvena klima u Hrvatskoj rezultat je konzervativnih stajališta koja jačaju zadnjih par godina i polako se ukorjenjuju u svim sustavima od školskog[8], pravosudnog[9], zdravstvenog[10] do javnih medijskih servisa[11], a na taj način stvara se atmosfera nepovjerenja u znanstvena dostignuća. Nažalost, na teorije urote i pokrete protivnika cijepljenja nije lako naći pravi odgovor. Naime, gotovo je nemoguće znanstvenim argumentima i podacima osporavati tvrdnje ljudi koji ne razumiju znanost i znanstvene metode ili do njih ne drže. Odbijanje cjepiva djelomično je povezano s rastućom konzervativnom revolucijom u kojoj se sve što sluti na promjenu smatra negativnim, pa tako i napredak u znanosti. Problem je što se konzervativna stajališta promiču i nameću kroz ostale politike i zakone koji sigurno ne služe nikakvom napretku i to ne samo u Hrvatskoj već i šire, primjerice u Poljskoj i Mađarskoj te SAD-u, što ovakav pristup čini puno dubljim problemom.
Također, kao drugi mogući razlog treba uzeti u obzir i farmaceutsku industriju koja često manipulira s cjepivima te tako dodatno stvara nepovjerenje javnosti.[12] Pogotovo kada se negativne posljedice nekog cjepiva skrivaju, a nacionalne vlade zataškavaju točne podatke.[13] U navedenim slučajevima vrlo je važna uloga medija u širenju provjerenih i istinitih informacija kako bi se vratilo povjerenje građana u znanost i medicinska postignuća.
Osim pokretu protiv cijepljenja i farmaceutskoj industriji, uzroke za ponovno širenje epidemije možemo pripisati i razlikama između pojedinih zdravstvenih sustava, zbog kojih su u nekim državama neka cjepiva obavezna, a u drugima ne. Bernard Kaić[14], voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, navodi kako nemaju sve zemlje jednako visoke cijepne obuhvate, a oni se također variraju od bolesti do bolesti. Francuska, na primjer, ima obavezno cijepljenje protiv difterije, tetanusa, dječje paralize i hepatitisa B, a cijepljenje protiv ospica, rubeole, i zaušnjaka nije obvezno, iako postoji preporuka za cijepljenje. Kaić navodi kako posljedično u toj državi nemaju slučajeva difterije i dječje paralize, ali se već godinama bore s epidemijama ospica i rubeole, slično kao u Belgiji, Bugarskoj, Italiji i Poljskoj. Ospice su vrlo zarazne i u pojedinim se europskim zemljama, zbog niskih cijepnih obuhvata, kontinuirano javljaju u epidemijskom obliku. U situaciji kada cjepivo nije obavezno, veliku ulogu ima istinito i pravodobno informiranje roditelja o važnosti cijepljenja, koje zbog snažnog pokreta protivnika cijepljenja, između ostalog, nije uvijek uspješno.
Slika 3. Predsjednički kandidat 2019. javno podržava pokret protiv cijepljenja
SZO je neodlučnost oko cijepljenja (eng. vaccine hesitancy[15]) identificirala kao jednu od 10 najvećih globalnih prijetnji zdravlju u 2019. godini[16]. Fenomen se proširio diljem svijeta, a posebice u SAD-u: procjenjuje se da danas u svijetu zbog necijepljenja umire oko 2 do 3 milijuna ljudi.
Zabrinute zbog sve snažnije retorike protivnika cijepljenja, vlade u Europi poduzimaju korake prema tome da cijepljenje postane obavezno za djecu. Primjerice, ukoliko ne cijepe svoje dijete, roditelji i njegovatelji u Njemačkoj mogu dobiti novčanu kaznu u iznosu od 2.500,00 €, kao i necijepljeni profesori i zdravstveni djelatnici. U Italiji vlada smatra da djeca koja nisu cijepljenja ne mogu ići u školu, a Velika Britanija ne želi zabraniti obvezno cijepljenje za djecu, iako postoje pritisci da se to napravi. Pritom treba biti sasvim jasno kako su nuspojave lijekova i cjepiva uvijek moguće, ali ne možemo na temelju toga odlučiti ignorirati mnogobrojne pozitivne stvari koje je cijepljenje omogućilo: smanjivanje smrtnosti od zaraznih bolesti, kao i njihovih komplikacija poput invalidnosti, raka, ili bolesti pluća. Drugim riječima, cijepljenje je značajno pridonijelo produženju očekivanog životnog vijeka na današnjih 70-ak godina.[17] Dio zaraznih bolesti može se eliminirati zahvaljujući boljim životnim uvjetima i prehrani, ali dio bolesti poput ospica može se eliminirati jedino cijepljenjem.
Cijepljenje kao pitanje (i) kolektivnog imuniteta
Mediji često pomažu u legitimiranju protivnika cijepljenja, jer im pružaju prostor i omogućuju da na istoj ravni raspravljaju sa stručnjacima za javno zdravstvo, umjesto da komuniciraju jasnu poruku da postoji znanstveni konsenzus u korist cijepljenja. Iako se stav protivnika cijepljenja nije promijenio od 18. stoljeća, povećala se mogućnost dostizanja veće publike i komuniciranja poruke uz pomoć novih komunikacijskih tehnologija i raznih društvenih mreža kojima se protivnicima cijepljenja omogućava da dosegnu širu publiku. Također, ista tehnologija omogućava i da javnost uvjeri u dobrobit i važnost cijepljenja, ali šuma raznih informacija često dovodi do toga da se građani osjećaju nesigurno oko donošenja odluke o nužnosti cijepljenja. Ipak, treba imati na umu da je redovito cijepljenje u okviru zdravstvenih sustava uvelike doprinijelo da se obuzda jedna od povijesno najsmrtonosnijih bolesti. No, kako ukazuju nedavni slučajevi, bolest ipak nije eliminirana te je i dalje potreban oprez i redovito cijepljenje. Uostalom, cijepljenje ne predstavlja samo vlastitu zaštitu nego je i čin društvene solidarnosti jer uvijek ima onih koji se iz zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti te su samim time i ugroženiji. Kolektivni imunitet sprečava da se bolest širi u zajednici i osigurava da društvo napreduje i razvija se prema naprijed.
[1] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/oboljeli-od-ospica-2019-godine-u-hrvatskoj-na-dan-15-10-2019/
[2] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/ospice-u-hrvatskoj-stanje-na-dan-25-09-2019/
[3] https://www.who.int/csr/disease/smallpox/vaccines/en/
[4] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1069029/
[5] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1069029/
[6] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/trogodisnji-program-obaveznog-cijepljenja-u-republici-hrvatskoj-od-2019-do-2021-godine-program-1/
[7] https://www.vox.com/2018/8/21/17588104/vaccine-opposition-anti-vaxxer
[8] https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/563758/vjeronauk-u-skolama-da-ili-ne-tesko-se-oteti-dojmu-da-je-za-veliki-broj-roditelja-taj-predmet-neka-vrsta-politicke-iskaznice
[9] https://hr.wikipedia.org/wiki/Referendum_o_ustavnoj_definiciji_braka_u_Hrvatskoj
[10] https://www.dw.com/hr/pravo-na-poba%C4%8Daj-u-hrvatskoj-sve-te%C5%BEe-dostupno/a-50641985
[11] https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrt-sankcionirao-karolinu-vidovic-kristo-foto-20180613
[12]https://www.researchgate.net/publication/221964924_Pharmaceutical_Companies'_Role_in_State_Vaccination_Policymaking_The_Case_of_Human_Papillomavirus_Vaccination
[13] https://eu.usatoday.com/story/news/health/2019/04/23/vaccine-measles-big-pharma-distrust-conspiracy/3473144002/
[14] https://www.tportal.hr/tehno/clanak/lijecnicima-koji-sire-strah-od-cijepljenja-treba-oduzeti-licence-20131025
[15] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X14001443?via%3Dihub
[16] https://www.newsweek.com/world-health-organization-who-un-global-health-air-pollution-anti-vaxxers-1292493
[17] https://www.tportal.hr/tehno/clanak/lijecnicima-koji-sire-strah-od-cijepljenja-treba-oduzeti-licence-20131025
Izvor naslovne fotografije: Pixabay
Autorica teksta:
.jpg){kind=link}
Preporučite članak: