U zemljama niskog prihoda cjepivom protiv koronavirusa cijepljeno je 16 posto populacije, u zemljama srednje-nižeg prihoda cijepljeno je 56 posto, u zemljama višeg-srednjeg prihoda cijepljeno je 79 posto, dok je u zemljama visokog prihoda cijepljeno 74 posto populacije. Iako su neke od siromašnih zemalja od Svjetske trgovinske organizacije (STO) zatražile izuzeće od obaveza vezanih za zaštitu intelektualnog vlasništva kad su u pitanju cjepiva, jasno je kako STO ipak i dalje stavlja profit ispred zdravlja svjetske populacije. Piše Snježana Ivčić.
Koronavirus još uvijek je s nama i polako s navikavamo na suživot s njime, ali mnogi problemi u vezi s cijepljenjem još nisu riješeni. Točnije u vezi s razvojem, proizvodnjom i distribucijom cjepiva u čemu veliku ulogu osim zdravstvenog sektora imaju i farmaceutska industrija te Svjetska trgovinska organizacija (STO) što se najbolje vidi kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva.
Naime, u listopadu 2020. godine, Indija, Kenija, Južnoafrička Republika i Eswatini predale su STO-u zahtjev za izuzeće od obveza vezanih za zaštitu prava intelektualnog vlasništva kada su u pitanju medicinski proizvodi razvijeni za borbu protiv Covida-19, a koja su definirana Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS). Sporazumom TRIPS definirano je da se prava na patente štiti na rok od 20 godina, a što u slučaju ovakve pandemije predstavlja veliki problem jer ne postoji mogućnost proizvodnje primjerice generičkog cjepiva ili lijeka ili, u boljem slučaju, međusobne podjele znanja oko razvijenih formula za nova cjepiva.
Zahtjevu za izuzeće suprotstavile su se SAD-a, Velika Britanija, Japan, Kanada, Švicarska i EU, bogate zemlje u kojima velike farmaceutske kuće koje proizvode cjepiva imaju sjedište, pod izgovorom da puno zemalja nema kapaciteta za proizvodnju cjepiva te da korist izuzeća ne bi bila velika. Iako zahtjev nije urodio plodom, do malog pomaka i korigiranja prava intelektualnog vlasništva došlo je ove godine na 12. Ministarskoj konferenciji STO-a koja je održana od 12. do 17. lipnja u Ženevi. Tu je 17. lipnja 2022. donesena Deklaracija koja adresira ovaj zahtjev za izuzećem od obveza Sporazuma TRIPS kada su u pitanju medicinski proizvodi razvijeni za borbu protiv Covida-19. Ovom Deklaracijom dozvoljava se uvođenje fleksibilnosti u vezi s intelektualnim vlasništvom koje se odnosi na cjepiva protiv bolesti Covid-19.
Deklaracijom se potiče smanjenje ograničenja izvoza, mjere za olakšavanje trgovine, veća transparentnost u trgovanju, suradnja s međunarodnim organizacijama i drugo. Deklaracija se fokusira isključivo na cjepiva, ne i ostale lijekove i medicinske proizvode potrebne za liječenje bolesti Covid-19, što je čini djelomičnom i ne rješava postojeći problem. Nadalje, pravo na izvoz ograničeno je na zemlje nižeg i srednje-nižeg prihoda, što primjerice isključuje Kinu kao jednu od najvećih proizvođača cjepiva. Za šest mjeseci bi se pravo na izvoz trebalo proširiti i na ostale medicinske proizvode koji se odnose na bolest Covid-19, ali to nije za očekivati jer STO nije poznat po brzini provođenja odluka.
Ova Deklaracija, iako deklarativno pisana u pozitivnom tonu, ipak stavlja profit ispred zdravlja te štiti postojeći sustav zaštite intelektualnog vlasništva i farmaceutsku industriju. Uz to što ne štiti zdravlje, ne promovira ni transfer novih tehnologija u proizvodnji cjepiva, tako da za zemlje Globalnog Juga, koji uključuje siromašne i slabije razvijene zemlje u Africi, Latinskoj Americi i dijelove Azije i Bliskog istoka, a koje imaju najviše oboljelih i necijepljenih stanovnika, ove male izmjene ne znače puno.
Da ovaj pomak i blago slabljenje zaštite intelektualnih prava nije dovoljan govore i recentni podaci o cijepljenosti sa stranice Our World in Data. U nerazvijenim zemljama cijepljeno je 20,2 posto populacije, naspram 67,2 posto u razvijenim zemljama. U Južnoj Africi cijepljeno je 32 posto, dok je primjerice u Europskoj uniji u potpunosti cijepljeno 73 posto, u Velikoj Britaniji 75 posto, SAD-u 67 posto, Australiji 84 posto te u Kini 89 posto stanovništva. Općenito, u zemljama niskog prihoda cijepljeno je 16 posto populacije, u zemljama srednje-nižeg prihoda cijepljeno je 56 posto, u zemljama višeg-srednjeg prihoda cijepljeno je 79 posto, dok je u zemljama visokog prihoda cijepljeno 74 posto populacije.
Treba napomenuti kako farmaceutska industrija situaciju vidi potpuno drugačije od potrebitih te prema njihovom tumačenju odobravanje izuzeća od Sporazuma TRIPS-a za cjepiva protiv bolesti Covid-19 šalje pogrešnu poruku onima koji se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama u medicini. Iz perspektive farmaceutske industrije zaštita intelektualnog vlasništva nije prepreka odgovoru na pandemiju, već sredstvo za donošenje sigurnih (i zaštićenih) zdravstvenih rješenja. Iako su ta rješenje dostupna samo bogatijem dijelu stanovništva.
Prije ove STO Deklaracije održana su još dva sastanka na kojima se raspravljalo o nedostatku cjepiva, ali koja također nisu doprinijela rješenju. Radi se o 75. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini koja se održala 22. svibnja 2022. u Ženevi te se o situaciji s Covidom-19 samo uzgred razgovaralo i na susretu EU i afričkih vođa u veljači 2022. u Briselu.
Nakon dvodnevnog sastanka EU i afričkih vođa došlo je do prijedloga rješenja koje se odnosi na transfer tehnologija. Kao dio projekta koji provodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) Europska komisija, Njemačka, Francuska i Belgija uložit će 40 milijuna eura u tehnološki centar (hub) koji će omogućiti afričkim zemljama (Egipat, Kenija, Nigerija, Senegal, Južna Afrika i Tunis) da povećaju proizvodne kapacitete i počnu proizvoditi mRNA cjepiva za komercijalnu prodaju (mRNA je nova i kompleksna tehnologija koja uči stanice kako da proizvedu proteine koji će stvoriti imunološki odgovor na zdravstvene prijetnje tijelu), kako bi se premostile razlike s bogatim zapadom. Dugoročno, takav centar trebao bi poslužiti masivnoj proizvodnji cjepiva protiv tuberkuloze i malarije. Afrički vođe naglasili su da se njihove zemlje ne mogu oslanjati na donacije Zapada jer to nije održivo rješenje, već je rješenje razvoj vlastitih kapaciteta za proizvodnju cjepiva i lijekova.
S jedne strane cjepiva nedostaje, a s druge strane zapadne zemlje imaju potpuno drugačiji problem s cijepljenjem, točnije s viškom bilo naručenog, bilo neiskorištenog cjepiva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Hrvatska je do sada naručila 12,2 milijuna doza cjepiva protiv Covida-19, a ukupno je utrošeno 5,2 milijuna doza. Do kraja iduće godine rezervirano je još sedam milijuna doza, a u skladištima se čuva 1,3 milijuna neiskorištenih doza. Zbog isteka roka trajanja uništeno je 354.999 doza. Prema HZJZ-u Hrvatskoj je bilo namijenjeno 40 milijuna doza prema broju stanovnika, ali taj broj se pokazao prevelikim te su nadležne institucije tražile da se on prepolovi na 19 milijuna doza (12,2 milijuna do sada i 7 milijuna doza za predstojeće razdoblje) kako bi se smanjili viškovi. U EU su zemlje tražile izmjenu ugovora jer su također naručile previše doza cjepiva kojima sada ističe rok i ne mogu se potrošiti. Osim Hrvatske i Poljska također planira uništiti dio cjepiva. U pismu poslanom Europskoj komisiji poljski ministar zdravstva Adam Niedzielski, uz ministre Bugarske, Hrvatske, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve i Rumunjske, tražio je da se smanje naručene količine cjepiva te napravi revizija ugovora između proizvođača cjepiva i država članica EU kako bi se na vrijeme riješio problem potencijalnih viškova.
Ovaj niz događaja pokazuje kako farmaceutske kompanije iz bogatih i razvijenih zemalja Globalnog Sjevera i dalje drže monopol nad istraživanjima novih cjepiva i lijekova za Covid-19 (a to se može primijeniti i na bilo koju drugu bolest ili pandemiju), što za stanovnike Globalnog Juga ima razarajuće posljedice jer siromašnije zemlje nemaju ekonomsku moć osigurati svojim građanima cjepiva i lijekove i samim time su u nepogodnijoj situaciji.
EU se, iako deklarativno poziva na pomoć, u realnosti oduprla zahtjevima Globalnog Juga i radije branila komercijalne interese domaćih kompanija te štitila pravo na intelektualno vlasništvo i time dala prednost profitu, a ne zdravlju i javnom zdravstvu.
Naslovna fotografija: U.S. Secretary of Defense, Radnička prava
Tekst napisala:
Preporučite članak: