Kako se krećemo prema jeseni, zaboravljamo ljetne vrućine. No iz godine u godinu, teško je "podnijeti" ljeto i ako samo sjedite. Kako je tek onda radnicama i radnicima koji rade na otvorenom i teške fizičke poslove? Klima se nepovratno promijenila, ekstrema je sve više, a radnici i umiru zbog njih!
Izvješće Svjetske banke iz 2021. godine Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja ranjivih na klimatske promjene. Projekcije su da će do kraja stoljeća Hrvatska biti sve toplija i sve suša, uz nizove vrućih, suhih dana i postojano smanjivanje količine padalina.
Ekstremne vrućine imat će posljedice po poljoprivredu, dostupnost vode i zdravlje stanovništva. Čak četvrtina hrvatske ekonomije, u vrijednosti od 9,23 milijarde eura godišnje, oslonjena je na poljoprivredu i turizam – sektore izrazito ranjive na klimatske promjene.
U metastudiji The Uninhabitable Earth (Nenastanjiva Zemlja: priča o budućnosti) David Wallace-Wells navodi projekciju UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) po kojoj će ekstremne vrućine u narednim desetljećima rad na otvorenome pretvoriti u opasan zdravstveni rizik diljem planeta, dok će puko bivanje na otvorenome predstavljati ogroman zdravstveni rizik za ljudska bića u pojedinim dijelovima, mahom na Bliskom istoku i ekvatorskom pojasu.
Ovaj je tekst krenuo nastajati za kolovoškog toplotnog vala. Osim što utječe na razne kronične bolesti, vrućina utječe na produktivnost, pamćenje, sposobnost učenja i izvršavanja intelektualnih zadataka, reagiranja i donošenja odluka. Zbog toga se za ekstremnih vrućina mogu zatvoriti škole, a autor ovog teksta pauzirao je s radom. Brojni nemaju tu mogućnost.
Radnice i radnici umiru od vrućine!
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Temperature rastu dva puta brže od svjetskog prosjeka. U našem podneblju goruće pitanje klimatskih promjena – te njihovih učinaka – tek postaje prepoznato. U Hrvatskoj je prošle godine od vrućina umrlo više od deset radnika, a na razini Unije smrt na radnom mjestu povezana s vrućinama porasla je za 42 posto u dvadesetogodišnjem razdoblju, izvještava Ivana Perić, novinarka koja prati temu rada. Skupina koja je posebno obuhvaćena su radnici koji rade na otvorenom: poštari i dostavljači, građevinari, komunalne radnice i radnici, poljoprivrednici i šumari, djelatnici hitnih službi, rudari i vojnici. Kod nekih skupina, propisana radna odjeća može doprinijeti razvijanju toplinskog stresa.
Diljem Unije na snazi su Smjernice za rad na vrućini koje je donijela Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, a u nas objavilo ministarstvo nadležno za rad. Smjernice propisuju tehničke mjere poput uporabe reflektirajućih zaštitnih struktura ili barijera ili onih koje apsorbiraju toplinu u svrhu zaštite radnika te organizacijske mjere poput ograničavanja vremena provedenog na vrućini i/ili povećavanja vremena oporavka provedenog u hladnom okruženju, poticanja radnika da posao obavljaju umjerenom brzinom, prilagodba radnog vremena radi izbjegavanja doba dana ili godine s visokim temperaturama i UV zračenjem ili povećanja broja radnika po zadatku.
Poseban je fokus na redovitoj hidraciji, što uključuje i sportska pića jer tijelo intenzivnim znojenjem brzo gubi elektrolite – minerale nužne za pravilno funkcioniranje. Zaštita radnog stanovništva obuhvaćena je i Zakonom o zaštiti na radu te Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada koji propisuje detaljno brojne propozicije: od širine stubišta do primjerene brzine strujanja zraka. Međutim, nedostaju sankcije za nepoštivanje navedenih pravila i preporučenih smjernica. Radnici su prepušteni dobroj volji i savjesti poslodavaca te zaštiti sindikata, gdje god je ta zaštita moguća.
Porast temperatura i toplinski valovi koje donose klimatske promjene izravno utječe na zdravlje. Ugrožavaju sposobnost organizma da regulira svoju temperaturu, a mogu dovesti i do pogoršanja stanja kod raznih kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvožilnog sustava te bolesti dišnog sustava. Kada tijelo više ne može regulirati temperaturu niti se rashladiti, dolazi do toplinskog udara, najopasnije toplinske bolesti. Unutar 10-15 minuta, tjelesna temperatura može porasti do 40 Celzijevih stupanja, a ako se hitno ne liječi, može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Na svojoj je to koži osjetilo tisuće radnika koji beru šećernu trsku u El Salvadoru.
Vrućina dovodi i do samoubojstava
Wallace-Wells navodi podatak kako petina te populacije pati od bolesti bubrega izazvane dehidracijom. Prije 20 godina, taj su posao obavljali bez opasnosti od trajnih posljedica po zdravlje. Jeziva je statistika da porast temperature hrani sukobe i uzrokuje samoubojstva diljem Meksika i Sjedinjenih Država. Petina svjetskih samoubojstava uzrokovanih vrućinama događa se u Indiji. Tamma Carleton je otkrila da za vrućih dana porast temperature od svega jednog dodatnog stupnja rezultira sa sedamdesetak suicida po danu. Ubijaju se poljodjelci zbog podbacivanja usjeva.
Vrućina je u Kataru ubila 6500 radnika iz Indije, Nepala, Pakistana, Bangladeša i Šri Lanke, otkrilo je istraživanje britanskog The Guardiana iz 2022. godine. Implicira se kako je velika većina radnika poginula tokom izgradnje dva nogometna stadiona na kojima se te godine održavalo Svjetsko nogometno prvenstvo. Službeni podaci te zemlje navode tek 400-tinjak smrti.
Preporuke našeg Zavoda za javno zdravstvo za ponašanje tijekom velikih vrućina odnose se na izbjegavanje boravka na otvorenom za najtoplijeg dijela dana. Posebno se ističe izbjegavanje teškog fizičkog rada, a ukoliko se rad mora obavljati, preporuka je da se to čini u hladnijim dijelovima dana, u ranim jutarnjim satima te nakon 17 sati. Preraspodjela rada sadržana je i u europskim Smjernicama. Radnici koji svoj rad obavljaju na otvorenom, su uz sportaše, umirovljenike te kronične bolesnike najugroženija skupina ljudi za toplinskih valova.
No, nisu svi u mogućnosti pridržavati se preporuka, u Hrvatskoj i drugdje. Turistički vodiči u Rimu navode kako je ulazak u Rimski forum između podneva i 15 sati opasan. Navode primjere turista koji su gubili svijest u toj „jami bez hlada i bez povjetarca“. U srpnju je od posljedica izloženosti velikoj vrućini preminula Montse Aguilar, 51-godišnja komunalna radnica u Barceloni nakon svoje smjene. Nedugo zatim, njeni su kolege prosvjedovali noseći transparent „Ekstremna vrućina je također nasilje na radnom mjestu“.
Neće biti hladnije
Gradovi su posebno rizične sredine kad se radi o vrućini. Sav taj beton grad pretvara u „toplinski otok“ koji se sporije hladi pa su i noći u gradovima vrelije dok akumulirana vrućina isparava. Različita su i područja rada po mikroklimama: nije isto održavati cvjetne nasade u parku i polagati svježi sloj asfalta na prometnici. Ulice s drvoredima su u prosjeku do tri stupnja hladnije u odnosu na goli asfalt, a tlo sporije otpušta akumuliranu toplinu noću.
Međunarodna organizacija rada Europu i središnju Aziju navodi kao dijelove planeta na kojim su radnici izloženi najvećem povećanju vrućina u ovom stoljeću. U Hrvatskoj se novi Zakon o zaštiti na radu očekuje se krajem 2027. godine, a trenutno je pri Ministarstvu zdravstva u izradi novi Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada u sklopu kojeg se „osobita pažnja planira posvetiti TVT indeksu, odnosno temperaturi vlažnog termometra, koji uzima u obzir mikroklimatske čimbenike, poput temperature zraka, vlažnosti i brzine strujanja zraka, a koji doprinose percepciji topline kod ljudi“ kažu o regulaciji novonastalih radnih uvjeta iz Ministarstva rada.
Wallace-Wells kaže da predviđanje količine zagrijavanja nije uklesano u kamen, jer ovisi o ljudskom (ne)djelovanju. Vidjet ćemo dokle će nas to dovesti, do 2, 4, 6 ili apokaliptičnih 8 stupnjeva zagrijavanja. U tom, najgorem slučaju, neće biti moguća bilo kakva legislativa ako jednog dana bivanje na otvorenom postane smrtna presuda.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Foto: Pexels
Preporučite članak: