Dok se radno vrijeme diljem svijeta kroz radničke borbe, kolektivne ugovore i napredne zakone kontinuirano pokušava smanjiti, u Grčkoj je uveden šestodnevni radni tjedan!
Grčka vlada donijela je zakon, prema kojem se od 1. srpnja ove godine duži radni tjedan primjenjuje na privatne tvrtke koje pružaju usluge 24 sata dnevno. U okviru proširenog radnog tjedna, zaposlenici u odabranim industrijama te proizvodnim pogonima imat će mogućnost raditi dodatna dva sata dnevno ili dodatnu osmosatnu smjenu, za što će dobiti dodatnih 40% povećanja na dnevnu plaću. Zakon također omogućuje zaposlenicima s punim radnim vremenom da rade drugi posao na pola radnog vremena, ali i s opcijom da rade i do 13 sati dnevno.
Grci su i prije stupanja ovog zakona na snagu imali najduži radni tjedan u Europskoj uniji s prosjekom od 39.8 sati, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj se u prosjeku radi malo kraće, 38.1 sat tjedno. Najkraći prosječni radni tjedan imaju Norvežani s 33.9 sati tjedno. I dok se za ostale zemlje u bližoj budućnosti može očekivati da će se radno vrijeme i dalje skraćivati, za Grčku sada vrijedi suprotno.
Vlada i premijer tvrdili su da je omogućavanje uvođenja obaveznog šestodnevnog radnog tjedna bilo nužno zbog "dvostruke opasnosti od smanjenja broja stanovništva i nedostatka kvalificiranih radnika” te da bi reforma također eliminirala neprijavljeni rad i povećala ukupnu zaposlenost. Ministrica rada Niki Kerameus rekla je da će dodatni radni dan omogućit poslodavcima da odgovore na „hitne operativne zahtjeve“ koje nije moguće ispuniti s trenutnom radnom snagom, a također će donijeti više novca u džepove radnika.
Grci su već u rujnu 2023. godine prosvjedovali protiv planiranog zakona. Kako je tada izvještavao Reuters, tisuće grčkih radnika u javnom sektoru, uključujući učitelje, liječnike i osoblje javnog prijevoza, štrajkalo je 21. rujna 2023. u Ateni protiv planiranih izmjena zakona o radu koje predlaže konzervativna vlada, ponovno izabrana 2022. godine. Jednodnevni štrajk na nacionalnoj razini, koji je sazvao najveći grčki sindikat javnog sektora ADEDY, koji predstavlja oko pola milijuna radnika, bio je prvi štrajk otkako je vlada Kyriakosa Mitsotakisa izabrana u drugi mandat.
Vlakovi i autobusi vozili su smanjenim kapacitetom, državne bolnice radile su samo hitno zbrinjavanje bolesnika, a mnoge škole su bile zatvorene. Prosvjednici su marširali prema parlamentu, gdje su zastupnici raspravljali o planiranim izmjenama. "Ostavlja nam otvorena vrata da radimo i do 13 sati (dnevno), i to sve dok ne navršimo 74 godine," rekla je Lambrini Christoyanni, predsjednica sindikata koji predstavlja zaposlenike ministarstva poljoprivrede. "Također, onemogućuje zahtjeve radnika za povećanjem plaća – povećanjima koja zaslužuju." Zastupnici glavne oporbene stranke, lijeve stranke Syriza, izjavili su ranije da vlada gura "tajni plan" protiv radnika. Grčka komunistička partija KKE nazvala je zakon monstruoznim.
Otac aktualnog premijera, Konstantinos Mitsotakis, koji je isto od 1990. do 1993. godine bio premijer, poznat je također po ekonomskoj politici koja bi se mogla opisati kao „neoliberalna“, uključujući dizanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina. Za vrijeme svog mandata Konstantinos Mitsotakis je poduzeo inicijativu da Grčka službeno prizna državu Izrael i krenuo u ponovno otvaranje pregovora o američkim vojnim bazama u Grčkoj, čvrsto integrirajući Grčku u zapadni blok, kako ekonomski, tako i politički. Ovaj potez trenutne vlade se može kategorizirati kao nastavak te iste neoliberalne politike, koja isključivo cilja na povećanje produktivnosti i međunarodne konkurentnosti bez obzira na ljudsku dobrobit ili volju radnika.
Sindikati su 3. i 4. srpnja ove godine prosvjedovali u Ateni i Solunu protiv novih vladinih mjera, navodeći da je njihova jedina svrha povećanje profita poslovnih grupa. “Federacija radnika u mlijeku – hrana – piće” pozvala je na mobilizaciju javnosti pred Ministarstvo rada i socijalne skrbi, zahtijevajući povlačenje zakona, te "da se ne provodi šestodnevni i sedmodnevni rad u industriji hrane i pića. Pozivamo sve radnike i sindikate na radnički ustanak, kako bi ova nova sramota ostala na papiru."
Zastupnici grčke stranke Syriza govorili su ranije da vlada gura "tajni plan" protiv radnika, no uzimajući u obzir povijest Grčke i njezine ekonomije ne čini se toliko “tajan”. Naime, ne čini se ni toliko “grčki”, kada se uzme u obzir da su se slični zakoni donijeli u zemljama poput Južne Koreje, u kojoj je 2023. godine vlada planirala zakon o 69-satnom radnom tjednu. Tada je CNN izvještavao kako su mlađe generacije prosvjedima zaustavile taj zakon, a predsjednik Yoon Suk Yeol najavio je da će vlada poslušati javnost i zaštititi prava mladih i radnika.
Južnokorejci već rade jedne od najdužih sati na svijetu, a smrt od prekomjernog rada, za koju čak imaju svoju riječ, „gwarosa“, odnosi mnoge živote svake godine. Vlada je prvotno podržala plan pod pritiskom poslovnih grupa koje su tražile povećanje produktivnosti, dok su kritičari tvrdili da bi dodatni pritisak samo pogoršao problem niskog nataliteta i nezadovoljstva mlađih generacija. Trenutni zakon ograničava rad na 52 sata tjedno, ali radnici su često pod pritiskom da rade više. Smrt zbog prekomjernog rada ostaje problem unatoč zakonskim ograničenjima. Dugotrajni radni sati i dalje uzrokuju visoku stopu samoubojstava u zemlji.
Daljnje produženje radnog tjedna u Južnoj Koreji je zaustavljeno, a u Grčkoj se ne odnosi na sve radnike. Međutim, temeljni problemi demografske krize i nedostatka radne snage, koji uopće stvaraju „potrebu“ za produženjem radnog vremena kako u Koreji, tako i na Balkanu, samo će se produbljivati. Ovi izazovi postat će još izraženiji kada današnja mlada generacija, koja tek ulazi na tržište rada, preuzme političko, ali i sindikalno vodstvo.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Foto: Pexels, EPA-EFE (Kostas Tsironis)
Preporučite članak: