U petak 29. travnja članovi uprave Gamechucka i Novi sindikat potpisali su kolektivni ugovor koji uređuje prava radnica i radnika u ovoj zagrebačkoj kompaniji koja se bavi dizajniranjem računalnih igara, ali i raznih softwerskih rješenja. Ono što ovu priču čini posebnom jest činjenica da je to prvi kolektivni ugovor potpisan u gaming industriji u Hrvatskoj, a nadamo se da će intervju s osnivačima i radnicom Gamechucka inspirirati i druge radnice i radnike u IT sektoru da se organiziraju.
Gamechuck je osnovan relativno nedavno, u proljeće 2019, ali s obzirom na to da je gaming industrija poprilično volatilna te čak i velike kompanije mogu brzo propasti, tri su godine rada, od čega dvije u pandemiji, već same po sebi uspjeh. Kada se uz to zna da su u tom periodu ne samo sačuvali postojeća radna mjesta za vrijeme pandemije, nego i zaposlili nove radnike te sad zapošljavaju 16 ljudi uz nekoliko povremenih honorarnih suradnika, onda je jasno da se radi o jako uspješnom “start-up” projektu. No, ono što ih posebno izdvaja iz ostatka konkurencije, kako u IT sektoru, tako i posebno u gaming industriji, jest to što od 29. travnja imaju potpisan kolektivni ugovor. Što znači taj kolektivni ugovor za radnice i radnike u Gamechucku, može li se i kako proširiti u ostatku industrije te kakvi su uvjeti rada općenito razgovarali smo s radnicom Lucijom Pilić, sindikalnim povjerenikom Igorom Gajićem te s direktorom tvrtke Gamechuck Aleksandrom Gavrilovićem.
Kako je došlo do sindikalnog organiziranja u Gamechucku? Je li bilo nekih problema ili prepreka?
Lucija: Od samog osnutka Gamechucka razgovarali smo o sindikalnom organiziranju. Složili smo se da je to sjajna inicijativa i da bi mnogo pomogla radnicima u domaćoj gaming industriji. Već tada su neki od nas imali loša iskustva radeći u domaćim poduzećima iz branše ili su čuli za barem jednu "horor" priču. Unutar Gamechucka nije bilo problema i prepreka pri organiziranju, no u široj industriji vidimo velik prostor i potrebu za napretkom te informiranjem o prednostima sindikalizacije među samim radnicima i radnicama.
Kako je od ideje sindikalnog organiziranja došlo i do kolektivnog pregovaranja, koliko je sve to trajalo?
Lucija: Nakon učlanjenja većine tima u sindikat, počeli smo razgovarati i o konkretnim akcijama, jedna od kojih je sastavljanje kolektivnog ugovora. Svi u Gamechucku bili smo pozvani dati prijedloge i komentare na nacrt kolektivnog ugovora te je to bio jedan od načina na koji sam sudjelovala. Usto, zajedno s našim sindikalnim povjerenikom Igorom Gajićem, sudjelovala sam u razgovoru s pravnim timom Novog sindikata te u pregovorima s direktorom i suosnivačem Gamechucka Aleksandrom Gavrilovićem. Sam proces sastavljanja kolektivnog ugovora, uvažavanja prijedloga, mijenjanja teksta, konzultiranja s pravnom službom Novog sindikata te, konačno, pregovaranja, intenzivno je trajao 8 mjeseci.
Zašto vam je važno imati sindikat, koji su najveći problemi za radnike u gaming industriji?
Lucija: Gaming industrija trenutno je jedna od najbrže rastućih industrija u Hrvatskoj i svijetu. Potražnja za stručnjacima i pripravnicima u ovoj grani je velika, plaće su uglavnom iznadprosječne, a odnedavno su mnogi veliki svjetski studiji svima starim i potencijalno novim radnicima otvorili mogućnost rada na daljinu. Postavlja se pitanje zašto bi se radnici u takvoj relativno komotnoj situaciji na tržištu učlanjivali u sindikat.
Odgovor je da gaming industrija, unatoč visokim profitima i natprosječnim plaćama, još uvijek kaska za klasičnim, sindikaliziranim industrijama u pogledu zaštite radnika na poslu od pretjeranog iskorištavanja koji je često posljedica loše organizacije.
Od radnika se nerijetko očekuje da sudjeluje u tzv. crunchu, odnosno dugotrajnom periodu prekovremenog rada tijekom razvoja igre. Osim toga, radnici u gaming industriji često su diskriminirani na osnovi spola, roda, rase, nacionalnosti ili drugih faktora, a mehanizmi za zaštitu dostojanstva radnika u mnogim poduzećima slabi su ili nepostojeći. Izrabljuje ih se i tako da im se ponudi nepovoljni ugovor (ugovori o autorskom djelu, ugovor na određeno ili čak sklapanje suradnje preko paušalnog obrta), potpisivanjem kojeg nisu zaštićeni kao radnici na neodređeno, a od njih se svejedno očekuje pun opseg posla. U slučaju autorskog ugovora i rada preko paušalnog obrta radnici mogu snositi i ozbiljne pravne posljedice, ako porezna inspekcija zaključi da je riječ o prikrivenom zapošljavanju.
Sukob radnika s upravom ili nadređenim u poduzeću može dovesti do toga da radnik ne samo da dobije otkaz (suradnje), već i do toga da nije ni naveden u špici igre na kojoj je radio, niti smije pokazivati svoj rad jer je vezan NDA ugovorima (ugovorima o tajnosti), što ga dovodi u vrlo nepovoljnu situaciju prilikom traženja novog posla ili projekta.
Igor: IT sektor u Hrvatskoj nerijetko se percipira kao nešto gdje teče med i mlijeko, gdje su si svi super, lova je do krova, a posao nađeš dok si rekao keks. I dobro, ponekad to doista i jest tako, no ispod površine se krije svašta.
Najveći problemi za gaming, granu IT-ja koja se rapidno razvija na području Republike Hrvatske, jest takozvani crunch time, odnosno ogroman broj prekovremenih radnih sati koji se dogodi kada se tvrtka bliži nekom roku. Radnici tada kroz tjedne ili čak mjesece znaju kontinuirano raditi i više od 12 sati dnevno. Srećom, u Hrvatsku najgori oblik cruncha nije došao, ali vjerujem kako je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi.
Tome dodajte i činjenicu kako ogromna većina radnika u gaming industriji u Hrvatskoj nije upoznata sa svojim radničkim pravima, ili je u potpunosti nezainteresirana za to.
A kako vi pokušavate ovim kolektivnim ugovorom (ili nekom drugom praksom) doskočiti tim problemima? Što sve sadrži vaš kolektivni ugovor?
Igor: Crunch je u Gamechucku od osnutka tvrtke za radnike strani pojam. No to istovremeno ne znači da se crunch u nekom trenutku ne može ili neće dogoditi. Upravo smo se zato sindikalizirali i zaštitili kolektivnim ugovorom kako do tih stvari ne bi došlo, a ako i dođe, sve mora biti jasno regulirano na način kako je definirano ugovorom.
Kolektivnim smo ugovorom riješili pitanje autorskih prava, jasno je definirano koliko dana radnik ima slobodno u slučaju važnih životnih događaja poput selidbe, vjenčanja, rođenja djeteta, ili pak smrti u obitelji, a svim je radnicima na raspolaganju i godišnji sistematski pregled čiji trošak snosi tvrtka.
Aleksandar: Najočitije promjene su one koje utječu na dnevni rad svakog radnika - radni dan od 6 sati umjesto 8, osnovnih 24 dana godišnjeg, slobodni dani i automatsko povećanje plaće svake godine, mjesečne uplate u treći mirovinski stup i slično. Manje očite su one strukturne promjene – sindikalni predstavnik pozvan je na sastanke Uprave, a Uprava je dužna davati detaljne tromjesečne financijske izvještaje svim radnicima.
Kako upoznajete nove kolege s principima na kojima počiva vaša kompanija te kako oni reagiraju? Što kažu vaši kolege iz drugih kompanija? Sindikalno organiziranje, nažalost, nije previše raširena pojava ni u gaming industriji ni općenito u IT sektoru.
Lucija: Često odlazimo na okupljanja game developerske zajednice u Zagrebu i drugim gradovima gdje upoznajemo radnike iz drugih firmi te im pričamo o tome što radimo. Većina kolega kaže nam kako im ideja sindikata zvuči arhaično, poistovjećuju ih primarno s javnim sektorima ili teškim fizičkim poslovima, no razgovorom ih pokušavamo educirati o njihovoj svrsi u gaming sektoru te ciljevima koje želimo postići sindikaliziranjem.
Igor: S vremena na vrijeme čujem se s bivšim kolegama koji uglavnom jesu zadovoljni svojim poslom i načinom na koji su tretirani od strane poslodavca, međutim u negativnom kontekstu uglavnom se spominju niže plaćena radna mjesta, poput artista, kontrole kvalitete, dizajnera zvuka, itd.
U Gamechucku je specifična situacija iz razloga što svi imaju istu plaću, a poslodavac se svakog kvartala obvezuje izvijestiti radnike o financijskom stanju tvrtke. Uvijek znate na čemu ste, a ako nešto „zaškripi“, imate dovoljno vremena reagirati i pobrinuti se za svoj radni status.
Mislite li da ima prostora za takvim ugovorima u ostatku gaming industrije? Koliko vam se ostvarivom čini ideja granskog kolektivnog ugovora?
Igor: Želim vjerovati da ima. Gaming industrija u Hrvatskoj razvija se nevjerojatnom brzinom, što znači da će tvrtki, posla i interesa za gaming biti sve više, a samim time u nekom obujmu i manjkavosti u pogledu poštivanja radničkih prava. U žitu se uvijek nađe kukolja i protiv toga se trebamo i moramo boriti. Naravno, pri tome će biti potrebno preskočiti onu najveću prepreku – objasniti radnicima kako njihova prava postoje, te da se za njih moraju boriti.
Aleksandar: Gaming je jedna od kreativnijih modernih industrija, ali nažalost mnogi kreativci izgore zbog dugih radnih sati, cruncha i nerealističnih rokova. U svijetu se pojavljuje problem da jako malo radnika zapravo ostaje dovoljno dugo u industriji da bi postali “seniori” – nakon što “izgore”, mnogi se povuku u druge grane industrije – marketing, IT, bankarstvo i slično. Također, često se pojavljuje nesrazmjer između Uprave koja gura određeni smjer, i radnika koji “s terena” znaju da neke stvari nisu realistične. To često vodi i do razočaranih igrača i do probijanja rokova, kao što smo najbolje mogli vidjeti na poljskom primjeru CDPR-a i dugo očekivane igre Cyberpunk2077. Kako bismo spasili ovu industriju od tih i sličnih dugoročno loših praksi, trebamo uvesti demokratizaciju radnih mjesta, osnažiti radnike, dati im glas te omogućiti da radno mjesto bude mjesto individualnog i kolektivnog rasta.
Kompanije koje posluju u IT sektoru često se trude privući i zadržati radnike omogućujući im razne pogodnosti poput članstva u teretani, fleksibilnog radnog vremena i slično. Kako se vaš način odnosa prema radnicima razlikuje od onoga što rade drugi?
Aleksandar: Gamechuck d.o.o. osnovan je i zaposlio je prve radnike u proljeće 2019. godine, a sada, tri godine poslije, možemo se pohvaliti činjenicom da nismo nikome dali otkaz, plaće su u pravilu 1. u mjesecu, a kada smo predvidjeli teže situacije, najavili smo ih čitavom kolektivu čak pola godine unaprijed kako bi se mogli pripremiti na potencijalne negativne posljedice, do kojih srećom još nije došlo. Nije moguće zaštititi se u potpunosti od tržišnih sila, ali u tim slučajevima važno je barem pravovremeno i jasno komunicirati situaciju u tvrtki.
Uobičajeno je u poduzećima svim mogućim metodama privlačiti najbolje u industriji – dijeljenjem udjela, teretanom, čime god.
No, sindikalno djelovanje u samoj svojoj biti ne štiti najjače (one koji uvijek mogu i samostalno ispregovarati bolje uvjete), već one najslabije. Na taj način, ovo nije “PR potez” niti “HR potez”, već solidarni potez kojem je cilj stvoriti održivu radnu zajednicu.
Gamechuck gradi svoju radnu zajednicu, a to je sigurno mnogo lakše tamo gdje i predstavnici uprave prepoznaju važnost sindikalnog organiziranja. No, bez obzira na povoljne okolnosti, kolektivni ugovor u gaming industriji može biti važan korak prema većoj razini sindikalne organiziranosti u IT sektoru te većoj pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Naslovna fotografija: Gamechuck, Radnička prava
Intervju vodio:
Preporučite članak: