Lavini građanskih inicijativa čiji se zahtjevi za obustavom genocida u Gazi ore Europom pridružila se kampanja “Elbit Out!”, pokrenuta 5. listopada 2025. u Bukureštu. S obzirom na ulogu Rumunjske u podmazivanju izraelskog vojno-okupatorskog kompleksa, pokret upućuje na konkretnu materijalnu podlogu preko koje se palestinska borba isprepliće sa besprimjernim uzletom militarizacije diljem svijeta.
Elbit Systems Ltd. najveća je namjenska tvrtka u Izraelu, a na rumunjskom području posluje kroz tri velike podružnice. U posljednje je dvije godine država izvezla gotovo sto milijuna dolara teške vojne opreme u Izrael, uključujući bombe, dijelove oklopnih vozila, uređaje za nišanjenje i radarsku tehnologiju.
Podaci iz opsežnog izvještaja Palestine Solidarity Cluj-Napoca kolektiva upućuju na to da militarističko partnerstvo dvije države nastavlja cvjetati, nedirnuto pomacima u promjeni diskursa o okupaciji Palestine.
Je li za očuvanje ovog odnosa Rumunjska voljna riskirati suučesništvo u međunarodnim vojnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, istodobno potpomažući industrijsku ekspanziju ovog vojnog giganta u Europi, tek će vrijeme pokazati.
Njezino stanovništvo, izmoreno od dvogodišnjeg svjedočenja neizrecivim zvjerstvima IOF-a, sa drugom ratnom zonom u samom susjedstvu, u međuvremenu sve odlučnije zaziva mir.
S Oanom Uiorean iz Colective Urzice, jednog od koorganizatora kampanje „Elbit Out!“, te Vladom Muresanom, njezinim koordinatorom, razgovarala sam o ekonomskom i političkom kontekstu kampanje, njezinim ciljevima, intersekcionalnom potencijalu i mogućnosti globalnog učinka.
Biste li nas proveli kroz dosadašnje aktivnosti u sklopu “Elbit Out!” kampanje, kao i njezine opće ciljeve?
Vlad: Od samog početka našeg zalaganja za palestinsko samoodređenje bili smo svjesni višeslojne prisutnosti Izraela u Rumunjskoj. Entitet koji upogonjuje ovu kolaboraciju je Elbit Systems, čiji su prihodi u eksponencijalnom porastu već proteklih 5-6 godina, tako da sada čine preko 30% ukupnog prometa tvrtke kroz europske podružnice.
Budući da je riječ o najizravnijoj vezi koju imamo s genocidom u Gazi i izraelskom okupacijom, zaključili smo da je došao trenutak da se s njom uhvatimo ukoštac. Prije same kampanje surađivali smo, kao Palestine Solidarity Cluj-Napoca, sa pokretom BDS (Boycott, Divestment, Sanctions), tako da imamo iskustva u provođenju lokalnih kampanja usmjerenih, primjerice, bojkotiranju tehnoloških tvrtki koje su poslovale ili sa ilegalnim naseobinama u Palestini, ili direktno s IDF-om. Ova je kampanja pokušaj da te napore podignemo na nacionalni nivo.
Moglo bi se reći da tolika koncentracija prihoda Elbit Systems u Rumunjskoj donekle olakšava lokalni i nacionalni građanski angažman za Palestinu, pružajući mu jedinstvenu i efektivnu metu. Kakav je bio dosadašnji odjek kampanje?
Oana: Tek smo započeli s radom, ali se o nama dosta pisalo u medijima, naročito s obzirom na cionističke i militarističke sentimente koji dominiraju mainstreamom u Rumunjskoj. Bio je to vrlo dobar početak; otvorenu diskusiju s međunarodnim gostima u Bukureštu popratili smo maršem koji je, s obzirom na okolnosti, bio pristojno posjećen. Agitacija je svugdje u porastu, pa su ljudi počeli obraćati pažnju. Isplanirali smo još nekoliko akcija i događaja, uključujući peticije, javne rasprave i završnu konferenciju idućeg svibnja. Nadamo se da ćemo uspjeti uključiti i pripadnike europskih sindikata, jer je iznimno važno graditi poveznice sa svijetom radnika, a ne tek ostati na razini moralnog argumenta.
Dakako, kao država trebamo prekinuti suučesništvo u genocidu i okupaciji, ali presudno je i dopiranje do ljudi koji rade u tim tvornicama, kao i progovaranje protiv militarizacije Europe. Ukoliko Rumunjska uspije na vrijeme predati aplikaciju, biti će drugi najveći recipijent obrambenih fondova Europske Unije kroz program SAFE (Security Action for Europe). Pozajmice bi mogle doći s raznim uvjetima koji isključuju izravnu suradnju s izraelskim kompanijama, no postoje načini da se to zaobiđe, posebice u svjetlu prekida vatre i takozvanog mirovnog plana.
Vlad: Na “grassroots” nivou, mnogo nam se ljudi obratilo nakon diskusije i prosvjeda u Bukureštu i reklo da im je drago da napokon mogu usmjeriti svu ljutnju, frustraciju i tugu nakupljenu u dvije godine svjedočenja patnji Palestinaca i Palestinki u nešto konkretnije. Propalestinski pokret do sada je bio vrlo nefokusiran. Vikali smo na vladu za koju smo od početka znali da neće promijeniti svoju poziciju i reagirati. Razni rumunjski dužnosnici još uvijek ne spominju Palestince u svojim izjavama i deklaracijama, koncentrirajući se umjesto toga na Trumpov i Netanyahuov plan i njegov tobožnji potencijal da Bliski Istok podari vječnim mirom. Pričaju o taocima, ali Palestinci za njih i dalje ne postoje. Zato bih rekao da su se ljudi razbudili, jer smo im dali stvarni cilj.
S obzirom na političku pasivnost koju nam ova društveno-ekonomska konstelacija nameće, vidite li Palestinu kao zamašnjak borbi za svijet u kojemu sistemska dehumanizacija i istrebljenje jedna čitava naroda više nije moguće?
Oana: Smatram da ima vrlo mobilizirajući učinak na jednu depolitiziranu i pesimističnu populaciju, pogotovo u rumunjskom političkom kontekstu, gdje su prošle jeseni otkazani predsjednički izbori. Krivi je lik – Călin Georgescu – trebao pobijediti pa su vlasti poništile izbore pod izgovorom ruskog upliva, za koji zapravo nikada nisu priložili nikakav dokaz. Ljudi su se osjećali demobilizirano. Isto tako ih je dirnula tema Palestine jer i sami sebe percipiraju kao primjer neokolonije, vrste zemlje nad kojom se vrši ekstrakcija, i na toj se osnovi učvršćuje solidarnost sa Palestincima i Palestinkama. Za razliku od Zapada, gdje se argument za Palestinu formulira na temelju predodžbe o profitiranju od genocida zbog pripadnosti ekstrakcijskim silama, Rumunji osjećaju još veću bliskost izvoru patnje Palestinaca. Riječ je i o odličnoj prilici za artikuliranje mržnje prema vladi i njezinoj politici rezova. Povrh toga, ovdje u Rumunjskoj prevladava velika želja za mirom i strah od rata, jer dijelimo najdužu granicu s Ukrajinom. Ljudi su svjesni toga da se Europska unija pokušava direktno uključiti u sukob, a da se to dogodi, mi bi smo pali prvi po redu, zajedno s Moldavijom. Nišanjenje proizvođača oružja definitivno se uvezuje u ove šire probleme.