Large naslovna

Implementacija Direktive značit će i porast minimalne plaće u Hrvatskoj.

 

Jučer je u Europskom parlamentu usvojena Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama. Kako su Radnička prava već pisala, cilj ove Direktive jest uvesti red na europskom tržištu rada kada su u pitanju najniže nadnice. Naime, minimalne plaće će se određivati kao udio prosječne i medijalne plaće u svakoj državi članici. Konkretno, osim u članicama gdje je njezina visina uređena kolektivnim ugovorima, minimalna plaća iznosit će 60 posto medijalne i 50 posto prosječne plaće u svakoj državi.

Osim toga, EU smatra da su kolektivni ugovori na sektorskoj i međuindustrijskoj razini jedan od važnijih instrumenata za postizanje željenog standarda. U prvotnom nacrtu Direktive stajalo je da će se zemlje s manje od 70 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima obvezati na izradu akcijskih planova i pregovore sa socijalnim partnerima kako bi taj udio dosegao zadanu razinu. Međutim, u konačnoj verziji Direktive taj prag pokrivenosti povećan je na 80 posto. Podsjećamo, tržište rada u Hrvatskoj tek je 45 posto pokriveno kolektivnim ugovorima.

„Rad više ne znači život bez siromaštva“

Agnes Jongerius iz grupacije socijalista i demokrata (S&D) realno je opisala trenutne probleme: „za sve više ljudi rad ne znači nužno da neće živjeti u siromaštvu. Kada račun za energiju oduzima većinu plaće, kad je sve teže platiti stanarinu i na kraju mjeseca nemate za hranu (...) ovo pristiže u pravi čas", poručila je. Direktiva je uistinu na dnevni red došla u iznimno  nepogodnim ekonomskim i političkim okolnostima i zato je, unatoč velikim kritikama zagovornika slobodnog tržišta, imala visoku potporu u Parlamentu: 505 zastupnika glasalo je za, 92 protiv i 42 bila su suzdržana. Za govornicom u Parlamentu čuli su se uglavnom pobjednički tonovi. Pa tako Dennis Radke, njemački eurozastupnik iz redova pučana (EPP), smatra kako politika ne može dati sveobuhvatan odgovor na ovu krizu te kako se „još jednom jasno pokazuje da nam je potrebno funkcionalno, snažno socijalno partnerstvo u Europi“.

Esencijalni rad i rodne nejednakosti

„Direktiva o minimalnoj plaći važna je pobjeda za socijalniju Europsku uniju. Zahvaljujući ovoj direktivi, 25 milijuna radnika dobit će povećanje plaća za 20 posto. Ovaj zakon je također korak naprijed za ravnopravnost spolova. Razlika u plaćama između spolova trebala bi se smanjiti za najmanje 5 posto, s obzirom na to da su žene previše zastupljene u najniže plaćenim sektorima. Kako bismo zaštitili sve radnike, uspješno smo se izborili za uključivanje platformskih radnika“, izjavila je Sara Matthieu, koordinatorica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja iz Zelenih/ESS-a.

Osim platformskih radnika, Direktiva je u članku 2. (područje primjene) obuhvatila i radnike u kućanstvu, radnike na zahtjev, radnike na ugovore o radu s prekidima, radnike na osnovi vrijednosnih kupona, lažno samozaposlene osobe, pripravnike i naučnike. Spomenuti članak 2 prilikom određivanja područja primjene uzima u obzir sudsku praksu Suda Europske unije koja pojam “radnik” interpretira šire od pojedinačnih zakona,  što ide u korist radnika.

Zeleni, također, ispravno uočavaju kako ova Direktiva ne znači harmonizaciju plaća na europskoj razini, ali je svakako pozitivan korak naprijed u socijalnoj zaštiti: „ovim zakonodavstvom minimalna plaća neće biti svugdje ista, ali zemlje će biti obvezne poticati kolektivno pregovaranje i uspostaviti postupke i kriterije koji osiguravaju poštene minimalne plaće. Predugo je Europska unija na čelu s Komisijom zanemarivala radnike s najnižim plaćama. Ovaj zakon pokazuje da je socijalnija Europa moguća ako postoji politička volja", izjavila je Kim van Sparrentak (Zeleni/ESS). Zastupnici su se osvrnuli i na rodnu problematiku vezanu za minimalnu plaću. Lina Galvez Munoz iz S&D-a ističe da "60 posto žena u Europskoj uniji prima minimalnu plaću iako čine 46 posto radne snage. Moramo smanjiti razlike u plaćama i boriti se protiv nejednakosti. Ova je direktiva pogotovo važna u sektoru skrbi, gdje radi 61 posto žena“. 60 posto zaposlenih radnika na minimalcu čine upravo žene.

Minimalna plaća u Hrvatskoj je definirana je zakonski – Uredbom o visini minimalne plaće koja se donosi jednom godišnje temeljem Zakona o minimalnoj plaći. Prema tome, Direktiva će se primijeniti u Hrvatskoj i korigirati minimalnu plaću u skladu s postavljenim kriterijima. U lipnju je tako prosječna bruto plaća bila 10.492 kune (7.711 neto), što znači da bi prema kriterijima direktive minimalna plaća trebala biti 5.246 bruto. Trenutno je u Hrvatskoj minimalna bruto plaća 4.687,50 kuna.

Direktivu formalno još treba potvrditi Vijeće EU (što bi trebalo proći bez većih problema), nakon čega države članice imaju dvije godine za implementaciju Direktive u svoje radno zakonodavstvo.


Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.

Naslovna fotografija: Europski parlament, Radnička prava
Vijest napisao:

Nikola Kožul


    Preporučite članak: