Large ed588c6f9dd84ff1cf8f96100885 1450843.jpg d

Kao što je već poznato, osim ljudskih tijela koronavirus je inficirao i ekonomske sustave te su mnoga poduzeća, obrti i privatni bankovni računi radnika već neko vrijeme na respiratorima.

 

Projekcije broja ljudi koji će u cijelom svijetu ostati bez zaposlenja kreću se od brojke od 5,3 milijuna u najoptimističnijem scenariju, te 24,7 milijuna u najpesimističnijem. Također, broj ljudi koji su na pragu siromaštva, unatoč tome što imaju posao, umjesto da se smanji za 14 milijuna prema predviđanjima prije krize, povećat će se za negdje između 8,8 i 35 milijuna ljudi.

Države diljem svijeta poduzimaju hitne mjere kako bi zaštitile poduzeća i radnike. U Francuskoj je Vlada uvela 8 mjera koje revidiraju u hodu, pokušavajući što bolje reagirati na nepredviđenu krizu. Najvažnije među njima su odgode plaćanja poreza, financijska pomoć države u iznosu 1.500 eura mjesečno za mala poduzeća i obrte, te mjera privremene nezaposlenosti. Uz tu mjeru, sva privatna poduzeća koja su u gubitku ili nisu u mogućnosti zaposlenicima osigurati nastavak rada uz pridržavanje higijenskih i zdravstvenih naputaka, mogu zaposlenicima dati tehnički tj. privremeni otkaz.

Zaposlenici će pritom zadržati 70 posto bruto plaće, ili punu plaću ako se nalaze na minimalcu, koje će država financirati u potpunosti (ako plaća pojedinca ne prelazi 6.927 eura bruto mjesečno). Odobravanje zahtjeva odvija se u roku od 14 dana, a od 30. ožujka Vlada će taj rok smanjiti na dva dana, kako bi na zahtjeve reagirali maksimalno brzo, i za tu će mjeru izdvojiti ukupno 8,5 milijardi eura. Privremeni je otkaz zasad dobilo već 730.000 zaposlenika u Francuskoj.

„Indépendants.co” - prvi sindikat freelancera

No, što je s takozvanim freelancerima ili slobodnjacima, koji su inače honorarno radili za ista ta poduzeća koja u ovoj krizi obustavljaju poslovanje? Nekoliko stotina tisuća grafičkih i web dizajnera, prevoditelja, konzultanata, novinara, umjetnika i ostalih koji se hrane tanko rezanim slobodnjačkim kruhom neće imati pravo na korištenje Vladinih hitnih mjera, poput 1.500 eura mjesečno koje bi onima koji jalovo čekaju da im telefon zazvoni bar nakratko spojilo kraj s krajem. Nezadovoljni tretmanom Vlade i u strahu da će biti zaobiđeni u ovim trenucima krize, u Francuskoj su osnovali prvi sindikat slobodnjaka pod imenom Indépendants.co.

Fotografija 1


Većini članova to je prvi put da se uključuju u djelovanje nekog sindikata. Pokrenuli su peticiju koju namjeravaju poslati predsjedniku Emmanuelu Macronu, koju je zasad potpisalo 11.000 ljudi. U njoj traže da se plaćanje porezne obveze na svoje prorijeđene honorare ne odgodi nego ukine, te da im se omogući da i poput zaposlenika u privatnim poduzećima mogu dobiti status tehnički nezaposlene osobe, i dobivati naknadu iz Fonda solidarnosti. Namjera je sindikata iskoristiti krizu uzrokovanu Covidom-19 kako bi se stvorio novi socijalni model koji će više pogodovati onima koji se zapošljavaju honorarno i rade na autorske ugovore te ugovore o djelu.

Kao što je izjavio glasnogovornik novoosnovanog sindikata, “Slobodno zaposlenima je dosta toga da ih se smatra ljudskom promjenjivom varijablom u ekonomskom sustavu. Želimo biti prepoznati, poštovani i zaštićeni u ekonomskom sustavu koji nam nije prilagođen.”

Drugim riječima, pandemija koronavirusa je pomogla istaknuti strukturne probleme koje čak i razvijena i bogata europska gospodarstva imaju s modernim oblicima rada, pri čemu primarno mislimo na spomenuto freelanceanje, to jest slobodnjaštvo, koje se još uvijek nije uspjelo uklopiti u kapitalističku slagalicu.

Hrvatska je Vlada također uvela hitne mjere za pomoć gospodarstvu. Na 214. sjednici Vlade predložene su 63 mjere s ciljem očuvanja radnih mjesta i isplate plaća. Privatna bi poduzeća trebala dobiti odgode plaćanja poreza na 3+3 mjeseca uz mogućnost obročne otplate, onima u problemima će država davati 3.250 kuna po radniku, odobravat će im se novi krediti za likvidnost, a i „običnim“ će se građanima na tri mjeseca odgađati plaćanje kreditnih rata.

No, niti u jednom se obraćanju premijera ili ministara Horvata i Marića nije govorilo o slobodnjacima.

Što će biti s nama?


Izvor naslovne fotografije: Pxhere
Tekst napisao:

Filip Peruzović




    Preporučite članak: