Analiza podataka Eurostata pokazuje da Europska unija rapidno gubi radna mjesta u proizvodnji. Novo istraživanje Europskog sindikalnog instituta pokazalo je da je u posljednje četiri godine izgubljeno gotovo milijun radnih mjesta u proizvodnji.
Preciznije, broj zaposlenih u proizvodnji pao je za 853.000 od trećeg kvartala 2019. godine. Najveći broj gubitaka radnih mjesta bio je u Poljskoj (-278.000), Rumunjskoj (-144.000) i Njemačkoj (-129.000).
Gubici u Hrvatskoj i Sloveniji predstavljaju 14% ukupne proizvodne radne snage, pa smo sa susjedima, po gubitku radnih mjesta, izbili ispred Bugarske (13%) i Češke Republike (11%) u pogledu postotnih gubitaka.
Europski sindikalni institut i Europska konfederacija sindikata odgovornost za ovakav pad vide prvenstveno u nedostatku prilagođene podrške industriji EU-a.
Deindustrijalizaciju Europe kao trend pratimo od kraja 20. stoljeća. Uslužni sektori u razvijenim ekonomijama bilježe rast. Kapitalisti sele proizvodnju gdje je jefitnije, čitaj: Aziju, teško je danas po pitanju industrije i cijene rada konkurirati Kini. Ne treba smetnuti s uma da je tehnološki napredak omogućio veću automatizaciju proizvodnih procesa što je rezultiralo smanjenjem potrebe za radnicima u tradicionalnim industrijskim sektorima.
Na sve gore navedeno dolazi i politika EU-a prema zelenoj tranziciji koja uzrokuje promjene u energetski intenzivnim industrijama. Jasno je iz podataka Eurostata da tijekom opravdanih napora da živimo u čišćem i održivijem okolišu ne smijemo nikako s uma smetnuti sve one radnice i radnike čije će se tvornice nastavljati zatvarati uslijed nastavka deindustrijalizacije i prelaska na ekološki održivije načine proizvodnje.
Zbog toga Europska konfederacija sindikata predlaže:
1. Uspostavu trajnog investicijskog instrumenta EU-a s dovoljnim resursima za podršku svim državama članicama i regijama.
2. Osiguravanje da javni novac podržava stvaranje kvalitetnih poslova i kolektivno pregovaranje kroz jake socijalne uvjete, povezane s investicijama, državnom pomoći i javnim financiranjem.
3. Uvođenje europske direktive za pravednu tranziciju u svijetu rada kroz anticipaciju i upravljanje promjenama, sa socijalnim dijalogom i kolektivnim pregovaranjem kao vodećim načelima.
Foto: Pixabay
Preporučite članak: