Početkom svibnja grad na Dravi bio je domaćin regionalne aktivističke škole „Novi val“ na kojoj su sudjelovali mladi iz Hrvatske i Srbije. Samim time, škola je organizirana u suradnji Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske i Srbije, okupivši tako 19 sudionika u Osijeku kako bi kroz edukaciju, dijalog i zajednički rad naučili više o ratnim zbivanjima tijekom 1990-ih godina, ali i o suprotstavljenim povijesnim i političkim narativima te aktivističkim praksama i suočavanju s prošlošću.
S obzirom da i sama imam veliki interes za ove teme, pridružila sam se razmjeni – no u malo drugačijoj ulozi. Naime, prošle godine buka sam sudionica na regionalnoj aktivističkoj školi pod nazivom Mir-Мир koju je Inicijativa organizirala u Delnicama, odnosno planinarskom centru Petehovac. Tada sam se ujedno i prvi put susrela s radom Inicijative mladih za ljudska prava, a zahvaljujući Senni, Dori i Margareti cjelokupno iskustvo potaknulo me na daljnje istraživanje i propitivanje ovih tema.
Kada se ukazala prilika da se pridružim organizaciji škole u Osijeku, na poziciji aktivista Inicijative, oduševljeno sam prihvatila i bacila se na pripreme! Budući da mi je ovo bio prvi put da sudjelujem u svojevrsnoj voditeljskoj i mentorskoj ulozi, nisam znala što očekivati, no već je od prvog dana vladala prijateljska i otvorena atmosfera. Zajednička večera i upoznavanje poslužili su kao izvrstan ledolomac dok se kroz brojne sadržaje tijekom tjedna, poput teambuildinga, radionice „Devedesete i ja“ te sesije „Sharing is caring“, gradio siguran prostor za otvoreni dijalog, međusobno razumijevanje te multiperspektivnost.
Prva velika, uvodna sesija prikazala je raspad Jugoslavije iz 3 aspekta – povijesnog, ekonomskog i kulturnog. Povijesni aspekt obuhvatio je ključne koncepte, poput balkanizacije Balkana, ali i događaje koji su dodatno obilježili period ratnih zbivanja. Pružen je uvod u vojno-redarstvene operacije Oluja i Bljesak, a dotaknuli smo se i teme Stenograma o podjeli Bosne, tj. razgovora koje je Franjo Tuđman vodio u periodu od 1991. do 1999. godine sa svojim suradnicima i partnerima o planiranju i provođenju svoje politike u Bosni i Hercegovini, što je izravno utjecalo na brojne ishode tog razdoblja. Nadalje, o raspadu Jugoslavije i ratovima 1990-ih ne može se govoriti bez spominjanja Feral Tribunea, tj. njegove kulturne i medijske uloge.
Uloga Međunarodnog kaznenog suda u Haagu
Samo izlaganje završeno je pregledom statistike ratnih zločina izvršenih na području bivše Jugoslavije, s posebnim naglaskom na Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, poznatijim kao Haški sud, koji se bavio zločinima koji su se dogodili tijekom tih ratnih sukoba. Naime, od prvog suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom 1996. godine do polovice 2015. godine svjedočilo je više od 4 650 svjedoka. Sukladno tome, broj svjedoka i osoba u njihovoj pratnji značajno je porastao od početnih godina povećanjem broja optužnica, ali i povećanjem broja optuženih te brojem suđenja.