Situacija za novinare u Afganistanu postaje sve teža, mnogi strani novinari zapeli su u zemlji i njihova sudbina, kako i ona afganistanskih novinara, reportera i prevoditelja koji su radili za strane medije ostaje neizvjesna. Opasnost je pritom, zbog karaktera novog režima, još veća za novinarke.
Ono do čega je, po procjenama 'stručnjaka' i 'poznavatelja situacije', trebalo doći do 90 dana nakon povlačenja Amerikanaca, dogodilo se u svega nekoliko dana. Sredinom kolovoza, točnije 15. prošlog mjeseca Talibani su zauzeli Kabul. I nakon što su se zadnji dan kolovoza i posljednje američke snage povukle iz Afganistana, svijet ne prestaje pričati o onima koji su ostali i onome s čime se suočavaju.
Novinari, a osobito novinarke, posebno su izloženi, pa tako Columbia Journalism Review piše da su u ponedjeljak, odmah dan nakon pada Afganistana, izdavači medija Washington Post, New York Times i Wall Street Journal poslali pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Joeu Bidenu tražeći siguran izlaz iz Kabula za svoje afganistanske kolege, novinare_ke te njihove obitelji jer su im životi bili u opasnosti. I dok države zatvaraju granice, a neke “darežljive” poput Hrvatske su primile čak 20 Afganistanaca, sudbina brojnih afganistanskih novinara, reportera i prevoditelja koji su radili za strane medije ostaje neizvjesna. Veliki broj njih mora ostati u državi, ne svojom voljom. Proteklih dana mediji sve više pišu da su Talibani počeli targetirati novinare koji su radili za strane medije, pa smo tako mogli čitati da su Talibani ubili i člana obitelji novinara DW-a kojega su tražili, ali nisu mogli naći.
1/2 The Taliban have just killed a familiy member of a DW journalist. Our colleagues are in grave danger in Afghanistan. The DW editor is now safe in Germany but there are hundreds of others who desperately need our help now https://t.co/v2o1Xn5F1G
— Agnieszka Pikulicka (@Aga_Pik) August 20, 2021
Razne organizacija za podršku medijskim radnicima, uključujući Međunarodnu federaciju novinara (IFJ) pozvale su Koaliciju vlada za medijske slobode (MFC) da se obveže i poduzme hitne mjere za podršku afganistanskim medijskim radnicima, piše Sindikat novinara Hrvatske (SNH). IFJ piše kako se, primjerice, može pomoći novinarima u opasnosti i njihovim obiteljima koji trebaju izaći iz zemlje odobravanjem viza, osiguravanjem sigurnog prolaza do zračne luke i drugih ključnih ruta, olakšavanjem prijenosa financiranja u Afganistan. SNH je također, zabrinut novim izvještajima koje primaju od kolega iz Međunarodne federacije novinara Vladi RH poslao poziv da Hrvatska pruži konkretnu pomoć kolegicama i kolegama novinarima koji su još uvijek u Afganistanu. „Uvid koji IFJ ima u stanje na terenu i brojni zahtjevi za žurnu pomoć pokazuju da u zajednici afganistanskih medija vladaju panika i strah. Zaprimili su stotine zahtjeva za pomoć – bilo za evakuaciju, bilo za pomoć onima koji bježe iz jedne pokrajine u drugu. Većinom se radi o ženama/novinarkama kojima je onemogućen rad. Unatoč propagandi da se neće osvećivati, izvješća govore da su talibani u potrazi za novinarima i na kućnom pragu, te o prijetnjama kojima su izloženi“, pišu.
Međunarodna federacija novinara (International Federation of Journalists, IFJ) ima Safety Fund putem kojeg skupljaju sredstva za pomoć novinarima koji se bore s prijetnjama (nasiljem, smrću), koji su životno ugroženi ili im je potrebna medicinska pomoć. Govoreći o osjećajima koji kolaju u glavama svih u ovom trenutku, zamjenik glavnog tajnika IFJ-a Jeremy Dear opisuje da je čest osjećaj ljutnje što je toliki broj novinara i ljudi koji su radili u nevladinim organizacijama napušten tijekom evakuacije, kao i osjećaj nemoći kada vide očaj kolega u Afganistanu, ali i ponos jer su se novinari organizirali da bi pomogli kolegama. Neki su uspjeli izaći, da, ali još mnogi čekaju i skrivaju se u Afganistanu, u strahu od odmazde. Kako piše novinarka Agnieszka Pikulicka-Wilczewska, brojne međunarodne nevladine organizacije, pa i mediji, ostavili su svoje lokalne zaposlenike u Afganistanu. Kako dalje navodi, čak ni lokalni zaposlenici UN-a ne mogu očekivati puno pomoći u relokaciji. I dok je oko 720 stranih zaposlenika evakuirano, 3.000 Afganistanaca koji su radili za UN ostavljeni su bez ikakve potpore. Spominje i slučaj freelance novinara koji je radio za razna strane medije kao multimedijski specijalist, lokalni producent i fotograf. Od 2016. do 2018. radio je za američku Agenciju za međunarodni razvoj (Agency for International Development). Niti jedan od bivših poslodavaca nije se isprsio da mu pomogne, navodi se u članku. „Iskoristili su nas. Iskoristili su naše vještine, a sada uopće više ne odgovaraju na emailove. Naši su životi u opasnosti. Svi su moji susjedi znali da radim sa strancima i prije tri dana oni [Talibani] su došli u moju kuću raspitivati se o meni“, kazao je novinarki. „Na punktovima za provjeru Talibani provjeravaju naše mobitele, tako da sam sve morao izbrisati. Svaku noć se skrivam na drugom mjestu. U velikoj smo opasnosti. A sve što možemo jest čekati da nas evakuiraju“, opisao je.
Koalicija za žene u novinarstvu (Coalition for Women in Journalism) uspjela je evakuirati 90 novinara i novinarki. Isto su pokušale i neke agencije koje su zapošljavale lokalne novinare, više ili manje uspješno. Kako koalicija za žene u novinarstvu navodi u svom izvještaju, nakon bombaškog napada u Kabulu 26. kolovoza, za koji je odgovornost preuzela islamistička organizacija ISIS-K, situacija je sve gora i teža za novinarke.
Prema brojkama kojima raspolaže Koalicija, određeni broj novinarki je zapeo u zemlji, skrivaju se u domovima, autobusima, sigurnim kućama – bilo gdje gdje se mogu sakriti od opasnosti. Neke od njih imaju djecu i obitelji koje treba prehraniti, a prijetnje od daljnjih napada i izdvajanja onih koji su radili sa strancima, pa i stranim medijima, sve je jača. Žene, novinarke, u Afganistanu su pod povećanim rizikom.
Koalicija tako navodi primjer 'SA', uspješne novinarke, koja je imala aviokarte za odlazak iz Afganistana, ali nije uspjela ući na kabulski aerodrom, gdje su nahrlile tisuće. Sada čeka drugu priliku. U svojoj izjavi je rekla: "Ljudi bježe i bila je eksplozija na aerodromu. U opasnosti smo. Ako Talibani dođi ovdje gdje ja živim, možda će saznati za stvari koje sam pisala po Facebooku ili koje sam rekla u intervjuima. Kako će reagirati? Ubit će me, naravno.“
Aerodrom u Kabulu postaje sve opasnije mjesto za novinare, aktiviste ili bilo koga tko je surađivao sa strancima, ali naravno i obične građane. Tajana Tadić iz Are You Syrious? Ističe da bi Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije, novinare iz Afganistana trebala zaštiti „i zbog njihovog posla koji rade, a koji nije čisto informiranje o tome što se dešava, nego su oni stvaratelji grube skice povijesti. Bez njih će puno toga pasti u zaborav“. Kaže i da RH „isto tako ne bi smjela raditi razliku između onih koji će se eventualno uspjeti ukrcati u neki avion i onih koji će biti natjerani potražiti iregularne putove u sigurnost, a takvih će biti tisuće“.
„Znači, ne možemo u istom dahu reći da primamo naše suradnike iz Afganistana, a u drugom osuditi njihove sunarodnjake koji su na našim granicama kao ilegalne migrante i pritom ih protjeravati i ne dozvoljavati im pristup azilu“, zaključuje Tadić.
Autor fotografije: Carl Montgomery
Vijest napisala:
Preporučite članak: