Sredinom prosinca, u tekstu o prosvjedima protiv mirovinske reforme u Francuskoj, zapitali smo se hoće li se oni preliti i u 2020. godinu.
Odgovor je u skladu s francuskim revolucionarnim duhom - hoće.
Prosvjedničko-štrajkaški pokret koji je započeo 5. prosinca 2019. godine ne jenjava niti dva i pol mjeseca kasnije. Protivnici reforme smatraju kako Vlada nije dovoljno transparentna oko brojnih ključnih stavki koje će činiti novi sustav te strahuju da će im Macron na mala vrata proturiti kasniji odlazak u mirovinu i smanjenje mirovina.
Tako je i prošlog petka, 24.1. velik broj prosvjednika izašao na ulice diljem Francuske - 1,3 milijuna prema procjeni najvećeg radničkog sindikata CGT-a, a 249.000[1] prema francuskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Osim što je, kao što smo pisali, riječ o trećoj najvećoj prosvjednoj mobilizaciji u povijesti te zemlje[2], oboreni su i rekordi u najdužem broju konsekutivnih dana provedenih u štrajku za francusku nacionalnu željeznicu SNCF (37 dana naspram prijašnjih 29) te za parišku transportnu grupaciju RATP (49 naspram dotadašnjih 48)[3]. Štrajkovi su uzrokovali kolaps u transportnom sustavu zemlje, kao i ogromne gubitke za državnu kasu.
Slika 1. na ulice Pariza u petak je izašlo više stotina tisuća ljudi
Sve do prošlog petka, kada se ponovno dogodila masovna mobilizacija, broj prosvjednika iz tjedan u tjedan bio je u padu. U redovima SNCF-a, postotak radnika u štrajku s početnih 55,6 na prvi dan mobilizacije 5. prosinca pao je na 4,6 posto 17. siječnja, a ukupan broj prosvjednika prema procjeni CGT-a pao je s 1.500.000 5. prosinca na 250.000 prosvjednika 16. siječnja. Procjena francuskog ministarstva Unutarnjih poslova mnogo je konzervativnija i govori o padu s 806.000 na 28.000 na navedene datume.
Slika 2 - konfederacija sindikata CGT na prvim je linijama borbe protiv smanjenja mirovina
No, kako bi kompenzirali smanjenje broja prosvjednika, sindikati su bitku preselili na druga područja. Neke od intervencija tako su bile blokiranje piramide pred Louvreom, čime je turistima na neko vrijeme bio onemogućen ulazak u muzej, zatim prosvjed ispred kazališta u kojem je predstavu gledao Emmanuel Macron te prekidi dovoda električne struje na aerodromu u Orlyju i tržnici u Mangisu. U manje direktnim oblicima prosvjeda glazbenici pariške Opere održali su besplatni koncert na otvorenom, marsejski učitelji pred rektoratom su složili planinu sastavljenu od školskih torbi, a kolektiv “Les effrontées“ (u slobodnom prijevodu “Neposlušnice”) je na pjesmu “Zbog dječaka” napravio koreografiju “Zbog Macrona”. [4]
Slika 3 - Kolektiv "Les effrontees" 
Slika 4 - "Mona Lisa u štrajku"
Prosvjedni pokret u međuvremenu je uspio iznuditi dva značajna ustupka vlade Emmanuela Macrona. Prvi je odustajanje od negativnog bodovanja odlaska u mirovinu prije pivotalne dobi[5]. Iako je riječ o popularnom potezu koji je utišao neke od kritičara, rupa od 8 do 17 milijardi eura[6] u mirovinskoj blagajni morat će se nekako popuniti, zbog čega je premijer Eduard Philippe sazvao veliku ekonomsku konferenciju koja je počela u siječnju i trajat će sve do kraja travnja. Ako Vlada i socijalni partneri ne iznađu neki drugi model koji bi garantirao popunjavanje budžeta, postoji opcija vraćanja pivotalne dobi. U tom smislu moglo bi biti riječ samo o privremenom uklanjanju najspornije točke reforme s dnevnog reda, u nadi kako će se u međuvremenu prosvjedni pokret iscrpiti.
Drugi ustupak je labavljenje stava Vlade prema univerzalnom sustavu bodovanja. Podsjećamo, nakon Macronove najave jednog univerzalnog razreda za sve, koji bi trebao nadomjestiti dotadašnji sustav od 42 mirovinska razreda, brojne su se struke poput liječnika, vatrogasaca i učitelja pobunile, smatrajući da će tako biti zakinute. Vlada je otad ublažila retoriku tvrdeći da “univerzalni” znači da će se režim primjenjivati na sve, ali ne i da će za sve vrijediti ista pravila, te stupila u pregovore s predstavnicima pojedinih profesija koje imaju posebne zahtjeve. To je pak uzrokovalo nove kritike onih koji smatraju da se uvođenjem tolikih iznimaka ukida osnovna ideja uvođenja univerzalnog razreda, koja je bila simplifikacija sustava[7].
Slika 5. - Borbe vatrogasaca s policijom učinile su ih simbolom ovotjednih mobilizacija - video
Vladi je u interesu provesti reformu što brže, po mogućnosti do kraja godine, kako bi pripadnici generacije rođene 2004. postali prvi korisnici novog mirovinskog sustava s početkom 2022. godine - ujedno i godine novih predsjedničkih izbora. Da im pri tome neće biti lako, govori podatak iz ankete provedene 22. 1. 2020, koji kaže kako 61 posto Francuza smatra da Vlada treba odustati od provođenja mirovinske reforme.[8]
--------------------------------------------------------------
[1]https://www.20minutes.fr/societe/2702099-20200124-greve-24-janvier-direct-projet-loi-reforme-retraites-presente-conseil-ministres-vendredi-10-heures
[2]http://radnickaprava.org/tekstovi/novosti/treca-najveca-mobilizacija-u-povijesti-francuske
[3]https://fr.wikipedia.org/wiki/Mouvement_social_contre_la_r%C3%A9forme_des_retraites_en_France_de_2019-2020#Cons%C3%A9quences
[4]https://www.lesechos.fr/economie-france/social/retraites-ces-nouveaux-modes-de-contestation-qui-emergent-apres-la-greve-1164813
[5]ideja Vlade bila je je postaviti 64 godine kao “pivotalnu dob”, što bi značilo da se za raniji odlazak u mirovinu dobivi manji broj bodova, a za kasniji odlazak veći
[6]https://www.lesechos.fr/economie-france/social/le-deficit-des-retraites-attendu-entre-8-et-17-milliards-deuros-en-2025-1148688
[7]https://fr.wikipedia.org/wiki/R%C3%A9forme_des_retraites_en_France_en_2020#N%C3%A9gociations_cat%C3%A9gorielles_et_ambigu%C3%AFt%C3%A9s_du_terme_%C2%AB_universel_%C2%BB
[8]https://www.lepoint.fr/politique/retraites-61-des-francais-en-faveur-de-l-abandon-de-la-reforme-22-01-2020-2359212_20.php
Izvor naslovne fotografije: Facebook
Tekst napisao:
Preporučite članak: