“Mi ovdje prisutne, s iskustvom rata, genocida, policijskog nasilja, militarizacije, nacionalizma i kriminalizacije, poručujemo: Zaustavite okupaciju Palestine! Ovom se akcijom pridružujemo transnacionalnoj zajednici čiji gromki glasovi otpora okupaciji i kolonizaciji Palestine ovih dana odjekuju ulicama, društvenim mrežama i drugim prostorima kolektivnog otpora”. Tim je riječima Emina Bužinkić otvorila jučerašnji skup solidarnosti s Palestinom na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. Na akciji se čitala poezija palestinskih pjesnikinja i pjesnika, te proglas solidarnosti koji su supotpisali brojni kolektivi, među njima i Radnička prava.
“U vrijeme kada nam režimi fizičkog distanciranja i policijskih satova postaju preteški, podsjetimo se da Palestinke i Palestinci više od 70 godina žive u uvjetima pandemije kolonijalnog nasilja, etničkog čišćenja, otimačine zemlje i lišavanja političkih i drugih prava. S ovoga prostora gdje su pali borci protiv fašizma, osuđujemo i borimo se protiv politike brisanja!”, poručila je Bužinkić na početku Čitanja za Palestinu.
Okupljene je zatim podsjetila kako se posljednja eskalacija brutalnog nasilja Izraela nad Palestincima događa se i uz podršku Hrvatske, čije vlasti njeguju snishodljivo prijateljstvo s izraelskom državom. Njihova podrška, kako je kazala, simplificira i reducira izraelsko-palestinski sukob kao da se radi o dvjema stranama jednake moći, i suprotna je htijenjima i mobilizaciji kritičkih političkih pokreta u (viziji) slobodne Palestine.
“Vidimo jasan kontinuitet hrvatske politike u podršci i proizvođenju militarizacije i nasilja, od sudjelovanja hrvatskih vojnika u okupacijama i ratovima u Iraku i Afganistanu, izvoza oružja Saudijskoj Arabiji za zločine u Jemenu, do višegodišnjeg nasilja hrvatske policije prema ljudima u pokretu među kojima su i Palestincima oduzeti životi na hrvatskim granicama”, rekla je Bužinkić, čitajući proglas solidarnosti koji su supotpisali brojni kolektivi, među njima i Radnička prava. Uz Bužinkić je na arapskom proglas čitala Razan Naddaf.
Bužinkić je upozorila kako ni palestinski niti glasovi izbjeglica i migrantkinja nisu u Hrvatskoj našli takav politički i medijski prostor kakav imaju izraelska propaganda ili propaganda strogih migracijskih režima. “Dio je takve propagande nazivati antisemitizmom svaku kritiku izraelske države ili pak nazivati krijumčarenjem borbu za slobodu kretanja. Odbijamo takve etikete, povucite ih! Borba za slobodnu Palestinu i slobodu kretanja borba je za pravo samoodređenja i zamišljanje egzistencije i političkoga onkraj određenosti ekonomskim i militarizacijskim interesima Izraela, SAD-a, Europske unije i drugih političkih, ekonomskih i vojnih sila”, kazala je.
Na Trgu žrtava fašizma pročitana su imena i neke od više od 60 djece kojima je život oduzet u prvih dvadeset dana svibnja, te je za sve poginule održana minuta šutnje. “Kao borkinje za ljudski život i dostojanstvo, slobodu i pun potencijal političkog, feminističkog i dekolonijalnog, zalažemo se za slobodnu Palestinu te prestanak svih oblika nasilja koji uništavaju živote i ugrožavaju nadu. Stojimo uz Palestinke i Palestince, tražeći zaustavljanje okupacije, te uz ljude u pokretu i migrante! Tražimo otvorene granice, stojimo uz Black lives matter u borbi protiv rasizma te uz sve one koji su žrtve nemilosrdne politike isključivosti i brisanja. Za slobodnu Palestinu! Za slobodu kretanja!”, zaključila je govor Bužinkić.
Poezija otpora
Nakon čitanja proglasa, poeziju palestinskih pjesnikinja i pjesnika čitale su Monika Herceg, Nancy Abdel Sakkhi, Ruba Naddaf, Ksenija Banović, Barbara Matejčić i Ratka Višnić. Monika Herceg čitala je pjesme Asme Azazieh, koja u pjesmi Nisam vjerovala da ću jednoga dana naučiti umrijeti piše: “Nisam vjerovala da ću jednog dana naučiti umrijeti/ Osim kada se pokolj Al-Khalila dogodio na mojoj rođendanskoj torti.” Pjesme Asme Azazieh na hrvatski su prevedene u sklopu Booksine Revije malih književnosti, izdanja posvećenom Levantu 2017. godine.
Nancy Abdel Sakhi čitala je Samiha Al Kasima, Pismo iz pustog rada, i to hrvatski prijevod koji je 1974. godine objavljen u biltenu Solidarnost, koji je objavljivao Međunarodni studentski klub prijateljstva Zagreb. “Možda ćeš zapaliti moje knjige i pjesme/Možda meso moje dati psima/možda ćeš ostati i u mom selu kao strašna avet/O neprijatelju sunca/Ali borit ću se/I do zadnjeg otkucaja u mojim žilama/Borit ću se”, piše Al Kasim.
Ruba Naddaf na arapskom je čitala vjerojatno najpoznatijeg palestinskog pjesnika Mahmuda Darwisha (upravo je Darwisheva pjesma 1974. bila i na naslovnici biltena Solidarnost posvećenog Palestini). Naddaf je čitala pjesmu u kojoj Darwish kaže: “Imamo na ovoj zemlji što čini život vrijednim življenja/Miris kruha u zoru/Ženu koja napušta četrdesetu u punom cvatu/Čas sunčeva svjetla u zatvoru”.
Ksenija Banović čitala je sirijsko-palestinskog pjesnika Ghayatha Almadhouna, koji u pjesmi Masakr poručuje da je masakr mrtva metafora koja jede njegove prijatelje, “bez trunke soli”. “Masakr je njihova prava majka, dok je genocid tek klasična poema koju pišu intelektualci, generali u penziji. Genocid nije prikladan za moje prijatelje, jer je organizirana kolektivna akcija, a organizirane kolektivne akcije podsjećaju ih na Ljevicu koja ih je iznevjerila”, pročitala je Banović.
Barbara Matejčić čitala je pjesmu Gaza, palestinsko-američke pjesnikinje Hale Alyan. Među ostalim, stihovi “Ovo nije pištolj/Ovo nije projektil/Ovo je natjeraj svijet da kaže tvoje ime glasno/Preko Gaze preko Gaze preko Gaze”, odjeknuli su jučer Trgom žrtava fašizma. Posljednju pjesmu, onu o Gazi iz dijaspore, autorice Jehan Bseiso, čitala je Ratka Višnić. U njoj Besiso poziva: “Draga Dijasporo/Bojkotiraj/Ne sponzoriraj okupaciju jordanskim dinarima, dirhamima, dolarima i funtama”. Pjesme Ghayatha Almadhouna, Hale Alyan i Jehan Bseiso na hrvatski su prevedene i objavljivane u razdoblju od 2013. do 2020. godine na feminističkom portalu Libela.
Već iz poezije koja se čitala na Trgu žrtava fašizma i raznolikih puteva i prostora prevođenja, jasno je da u Hrvatskoj dugo postoje i žarko žive palestinski glasovi otpora. Ova akcija to je samo potvrdila, na osnažujuć i dostojanstven način. Pokrenuta je i Facebook stranica Free Palestine - Solidarity from Croatia, na kojoj se planiraju daljnje akcije solidarnosti s Palestinom diljem Hrvatske.
Autor naslovne fotografije: Bojan Mrđenović
Autorica teksta:
FOTO GALERIJA
Preporučite članak: