Osmi mart bio je prilika da se Ženska sekcija SSSH osvrne na probleme radnica u Hrvatskoj.
Nije novost da žene na tržištu rada prolaze lošije nego muškarci. Potvrđeno je to i na tribini o položaju žena na tržištu rada koju je Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata (SSSH) organizirala uoči Dana žena. Na tribini su govorile Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo (SSSH); dr. sc. Ivana Dobrotić, profesorica na Katedri za socijalnu politiku (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu); mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu; Lana Kučer, suradnica na programu Socijalna pravda i jednake mogućnosti (CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) te Josip Šipić, savjetnik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Ivana Dobrotić tom je prilikom ukazala na nekoliko provedenih i aktualnih istraživanja o položaju žena na tržištu rada, naročito u kontekstu fleksibilnih oblika rada, roditeljskih dopusta, te stanja sustava predškolskog odgoja i obrazovanja. Ističe kako je nedvojbeno jasno da se situacija na tržištu rada neprestano mijenja, zbog čega je potrebno kontinuirano provoditi istraživanja kako bismo znali na koji način intervenirati u sustav.
Sunčica Brnardić izložila niz statističkih podataka kroz koje se ogleda nejednakost žena na tržištu rada. Pritom se posebno osvrnula na trend zlouporaba ugovora na određeno koji bi se prema postojećim zakonskim propisima trebao primjenjivati samo iznimno, dok se u stvarnosti primjenjuje vrlo često, naročito pogađajući žene radnice. Također je naglasila kako je zabrinjavajuće što, općenito gledano, europski projekti, kojima se pokušava doskočiti ovim problemima, najčešće nastavljaju ovakav trend, ostavljajući žene u prekarnom položaju, u kojem za vrlo niske naknade obavljaju poslove skrbi, odnosno socijalne usluge koje bi inače trebala osiguravati država.
Iris Gović Penić govorila je o sudskoj praksi vezanoj uz diskriminaciju žena na tržištu rada. Naglasila je kako su ovakvi procesi vrlo rijetka pojava, često traju vrlo dugo i zapravo ne popravljaju situaciju na terenu – upravo zbog toga što je fenomen ugovora na određeno vrlo rasprostranjen, a jednom kada radnici istekne ugovor, vrlo je slabo pravno zaštićena.
Lana Kučer osvrnula se na pitanje funkcionalnosti postojećih pravnih mehanizama, koji se ne primjenjuju ili se zaobilaze, ukazujući na činjenicu da je korištenje postojećih pravnih mehanizama značajno otežano jer sudski procesi iziskuju novac, a zbog čega je očito kako je potrebno osigurati mogućnosti korištenja besplatne pravne pomoći.
Josip Šipić rekao je nešto više o recentnim nalazima i iskustvima Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, posebno ističući kontinuirano prisutan problem nedostatka povjerenja u sustav pravne zaštite, zbog čega mnogi problemi na koje žene nailaze na tržištu rada ostaju neprijavljeni i/ili neprocesuirani.
Sudionici tribine općenito su istaknuli kako još uvijek postoji veliki jaz u primanjima između muškaraca i žena, žene i dalje nailaze na poteškoće prilikom pokušaja usklađivanja plaćenog i kućanskog rada. To se pokazalo još problematičnijim od početka pandemije koja je žensku populaciju pogodila značajnije nego mušku.
S obzirom na sve izrečeno na tribini, Ženska sekcija SSSH sljedeći je dan, na Osmi mart, ispred Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike organizirala javnu akciju, na kojoj su Ministarstvu uputile konkretne zahtjeve s ciljem unapređenja položaja žena na tržištu rada. Ususret donošenju novog Zakona o radu, zahtijevaju sljedeće:
“Novi Zakon o radu mora snažno ograničiti mogućnost davanja ugovora na određeno vrijeme koji uvelike utječu na nemogućnost zadržavanja posla majki nakon odlaska na rodiljni dopust, te na osjećaj sigurnosti i stjecanje ekonomske neovisnosti. Privremeni prekidi u radnom stažu značajno doprinose jazu u primanjima između muškaraca i žena. Žene danas u prosjeku imaju 13 posto niže plaće, te čak 21 posto niže mirovine.
Zbog opasnosti od gubitka radnoga mjesta nakon korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, žene se sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo, stoga Ženska sekcija SSSH zahtijeva da se zabrana otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka korištenja nekog od tih prava produlji s 15 dana na godinu dana.
Zlostavljanje i uznemiravanje na radnome mjestu nije adekvatno uređeno postojećim Zakonom o radu. Novo zakonsko rješenje mora jasno imenovati i zabraniti neprihvatljivo ponašanje na radu u skladu s definicijama iz Konvencije MOR-a br. 190. Svrha ovakvog rješenja mora biti prvenstveno preventivna, a pravne posljedice odvraćajuće za potencijalne počinitelje.
Zakon o radu po mjeri žene mora podrazumijevati i kvalitetnu ravnotežu privatnog i poslovnog života. Fleksibilni uvjeti rada (rad od kuće) ne smiju se koristiti za smanjivanje postojećih prava. Troškovi takvoga rada moraju biti pokriveni, a potrebno je povećati i prava određenih kategorija roditelja u pogledu radnoga vremena, obveze prekovremenoga rada i zahtjeva za rad u nepunom radnom vremenu – na inicijativu radnice ili radnika, i uz obvezu poslodavca da je prihvati ili odbije, uz obrazloženje.
Položaj, prava i uvjeti rada žena u praksi nisu istovjetni onima muškaraca, stoga je potrebno drastično promijeniti pristup. Novi Zakon o radu mora snažno i kontinuirano poticati sektorsko kolektivno pregovaranje, kao način za ostvarivanje prava od specifičnog interesa za žene i osiguranje velike pokrivenosti tim pravima."
Priopćenje Ženske sekcije SSSH možete u cijelosti pročitati ovdje, a snimku čitave tribine možete pogledati ovdje.
Naslovna fotografija: SSSH, Radnička prava
Vijest napisala:
Preporučite članak: