Large radnice orljave

Radnice Orljave okupile su se u ponedjeljak, 20.9. u gradskom kazalištu Požega kako bi Vladi i Olympu, odnosno odgovornima za uništavanje tvornice u kojoj su godinama radile, poslale poruku da će se nastaviti boriti za spas radnih mjesta i ponovno pokretanje proizvodnje. Na skupu, kojeg je organizirao Novi sindikat u suradnji s Sindikatom tekstila, obuće kože i guma i Clean Clothes kampanjom, bila je i naša Ana Vragolović.


Požeška tvornica Orljava u stečaju je od sredine srpnja kad je 172 radnica dobilo otkaz, odradilo otkazni rok od mjesec dana i završilo na burzi. Orljava je u stečaju završila, prema službenom obrazloženju, zbog duga od 30 milijuna kuna prema bankama i Poreznoj upravi, te zbog nesposobnosti za isplatu plaća. Naime, u vrijeme stečaja tvornica je dugovala radnicama tri minimalca, koja je naknadno isplatila Agencija za osiguranje radničkih tražbina.

Radnice su trenutno u neizvjesnosti – mnogima od njih ostalo je još par godina do mirovine, većina poslodavaca ne želi zaposliti starije žene, a kad i ne bi bilo tog faktora, u Požegi gotovo da i nema radnih mjesta gdje se mogu zaposliti i dočekati mirovinu. Ovih dana neke idu u berbu grožđa, takvih povremenih poslova može se naći, ali nema stalnih poslova.

Radnice bi željele da se proizvodnja nastavi. Osim njihove egzistencije, pitanje je i što će biti s učenicima Obrtničke škole u Požegi – gdje će odraditi  praksu i gdje će se poslije prakse zaposliti. Međutim, za nastavak proizvodnje potrebne su nove narudžbe.

Više od 50 godina glavni naručitelj Orljavinih košulja bio je njemački modni brend Olymp, za koga se radilo preko 80 posto narudžbi. Olymp je čak s Orljavom imao ugovor o ekskluzivnosti, što znači da tvornica nije smjela šivati za druge firme. Na početku koronakrize Olymp je počeo smanjivati narudžbe, sve dok ih nije potpuno otkazao. Postupno je i stotinjak radnica zaposlenih na određeno izgubilo posao, jer im ugovori nisu produženi.

Odgovornost za propast tvornice leži i na državi, koja je vlasnik Orljave. Država je jedno vrijeme naručivala velike količine uniformi, no s vremenom je taj posao prebacila na privatnu firmu iz Đakova. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je pasivno i ne reagira na tešku situaciju radnica Orljave.

Košulje koje su se šivale u tvornici, Foto: Ana Vragolović


Kako bi poslale poruku Vladi RH i Olympu, radnice Orljave okupile su se u ponedjeljak, 20. 9. 2021. u Gradskom kazalištu Požega. Okupljanje je organizirao Novi sindikat, u suradnji sa sindikatom Tekstila obuće, kože, gume Hrvatske. Osim radničkog skupa, cilj okupljanja bio je povezati tekstilne radnice s predstavnicima Clean Clothes kampanje (CCC), međunarodne inicijative koja djeluje od 1989. i okuplja preko 200 sindikata i organizacija posvećenih borbi za poboljšanje uvjeta rada u tekstilnoj industriji i osnaživanju radnica i radnika.

Nakon što su predstavnici sindikata informirali radnice o stanju stečajnog postupka i prijavljivanju potraživanja, govorile su predstavnice CCC-a. Radnicama se najprije obratila Artemisa Ljarja, koordinatorica sistema urgentne pomoći za radnice i radnike (urgent appeal) i članica njemačke koalicije Clean Clothes kampanje, zatim su govorile Miriam Saage-Maaß, odvjetnica u Europskom centru za ustavna i ljudska prava (European Centre for Constitutional and Human Rights, ECCHR) i Maren Leifker, savjetnica za ljudska prava u organizaciji Kruh za svijet (Bread for the World).

Rekle su da su Clean Clothes kampanja, i njihove organizacije pojedinačno, spremne pružiti podršku na način na koji to situacija zahtjeva. Također su naglasile da je Olymp, kao glavni kupac Orljave, odgovoran za tvornicu i za radnice, pa prema tome smatraju da je dužan platiti i otpremnine koje radnicama neće isplatiti Agencija za osiguranje radničkih tražbina. K tome, navele su da je Olymp je za košulje plaćao sramotno nisku cijenu koja je vjerojatno i jedan od razloga zašto je tvornica poslovala s gubitkom.

Odvjetnica Miriam Saage-Maaß istaknula je da Europski centar za ustavna i ljudska prava trenutno radi na zakonu koji bi regulirao prava i obaveze njemačkih kompanija duž cijelog njihovog proizvodnog lanca (tzv. Global Supply Chain Law). Kad Zakon bude usvojen u Njemačkoj, to će u praksi značiti da se njemačke kompanije smatraju odgovornima pred njemačkim sudom za kršenje radničkih prava bilo gdje u svijetu gdje imaju proizvodnju. To također znači i potencijalnu pravnu podršku za radnice u slučajevima poput Orljavinog.

Okupljene radnice Orljave, Foto: Vivien Tauchmann/CCC Germany


Uz pravnu podršku, Clean Clothes kampanja spremna je radnice podržati i kampanjom i akcijama solidarnosti na društvenim mrežama i u javnosti, a njezine članice to su i pokazale – online putem radnice je podržao niz organizacija:  Centar za politike emancipacije iz Srbije, sindikalne povjerenice tekstilne tvornice Valy iz Valjeva, te organizacije iz Albanije, Velike Britanije, Belgije, Pakistana i drugih zemalja. Na svojim ekranima članovi su pokazali poruke za hrvatsku Vladu i Olymp: „Olymp&Vlada RH, vratite radnike na posao“, „Solidarno s radnicama Orljave“, „Platite otpremnine radnicama“.

Na online poziv uključila se i predstavnica Olympovog Odjela za korporativnu odgovornost, Helen Zitzelsberger, no nije se javila za riječ. Ni stečajni upravitelj Krešimir Tomac nije došao na skup, iako je bio pozvan.

Skup je završio ponavljanjem radničkih zahtjeva – Olymp i Vlada RH trebaju osigurati nastavak proizvodnje u Orljavi kako bi se radnice mogle vratiti na posao, a posao treba radnicama osigurati i nešto bolju plaću, a ne samo minimalac od kojega jedva preživljavaju, kao što je bilo do sada. Radnice traže 60 posto od dostojanstvene plaće, tj. od 10.400 kn. Također, Olymp i Vlada RH trebaju isplatiti radnicama 5 od 8 otpremnina koje im pripadaju po kolektivnom ugovoru. Naime, Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplatit će tri bruto minimalca, a za ostalih pet nema sredstava. Prema tome, oni koji su krivi za situaciju u kojoj se našla Orljava trebaju preuzeti odgovornost.

Orljava je još jedna u nizu namjerno uništenih tvornica unutar tekstilne industrije (i drugih) koja se danas svela na 23.000 radnika, a ta brojka uključuje i proizvodnju kože, i odjeće i tekstila. Bez proizvodnje, Hrvatska se neće moći razvijati, a još više ljudi će se iseliti. Zato je bitno da svi pružimo podršku radnicama Orljave u borbi za očuvanje radnih mjesta.

U nastavku možete pogledati fotogaleriju.

Autorica naslovne fotografije: Vivien Tauchmann/CCC Germany
Autorica teksta:

Ana Vragolović

FOTO GALERIJA


    Preporučite članak: