Njemačka je sredinom ožujka, kao i većina ostalih europskih zemalja, u pokušaju obuzdavanja širenja korona virusa, uvela pojačane kontrole granica i zabranu ulaska za sve ne-njemačke državljane. Mjera se trebala odnositi i na sezonske radnike u poljoprivredi, od kojih velik broj početkom proljeća tradicionalno dolazi iz istočne Europe. No, Njemačka udruga poljoprivrednika (DBV) upozorila je kako bi ove restriktivne mjere mogle negativno utjecati na funkcioniranje poljoprivrednog sistema i normalnu opskrbu prehrambenim proizvodima. Sukladno takvoj procjeni, DBV je predložio set mjera kojim bi se fleksibilizirale određene odredbe radnog zakonodavstva kako bi se u što kraćem vremenskom roku regrutirala nasušno potrebna radna snaga u nadolazećim žetvama.
Strani radnici spašavaju žetvu
Dva tjedna kasnije, 2. travnja, njemačko Ministarstvo poljoprivrede je u dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova odobrilo, kroz travanj i svibanj, ulazak 80.000 stranih radnika za sezonske poljoprivredne poslove. Ministrica poljoprivrede Julia Klöckner (CDU) odluku je prokomentirala riječima da se radi o dobroj vijesti za poljoprivrednike jer niti sjetva niti žetva neće čekati.
Vlada također preporučuje da se daljnjih 20.000 radnika pronađe među studentima, nezaposlenima, tražiteljima azila i radnicima koji su zbog karantene na prisilnom čekanju.
Odluka o posebnom dopuštenju ulaska za strane sezonske radnike dolazi kao posljedica neuspjeha Vlade da osigura nesmetano odvijanje proljetne žetve, unatoč tome što se na oglas Ministarstva poljoprivrede objavljen u svrhu prikupljanja domaće radne snage javilo 42.000 volontera.
Charter avionima za slabu plaću
Radnici bi u Njemačku trebali ući isključivo avionima, nakon čega je poslodavac dužan osigurati medicinski pregled pristiglih radnika i rezultate proslijediti nadležnim zdravstvenim ustanovama. Novopristigli radnici moraju 14 dana biti odvojeni od ostalih radnika i tijekom tog perioda ne smiju napuštati poljoprivredni posjed (kako se u uredbi ministarstva navodi "de facto karantena s radnom dozvolom"). Također se propisuje da radne skupine na poljoprivrednim posjedima ne smiju prelaziti skupine od 20 osoba, a preporučuje se da one budu od 5 do 10 osoba.
Samo tjedan dana nakon odluke Ministarstva poljoprivrede prvi avioni kompanije Eurowings sa sezonskim radnicima iz Rumunjske sletjeli su na aerodrome u Berlinu i Düsseldorfu, a posebni letovi sa sezonskim radnicima najavljeni su narednih dana i za Hamburg, Karlsruhe, Leipzig, Nürnberg i Frankfurt. Rumunjska vlada je Njemačkoj izašla u susret odlukom od 4. travnja kojom se, unatoč opasnosti od koronavirusa, rumunjskim građanima dopušta odlazak na sezonski rad u Njemačku.
Fotografija 1 - Eurowings
Kako izgleda rad na njemačkim farmama za Deutsche Welle objašnjava rumunjski sezonac Ioan koji je prošle godine u Njemačkoj brao šparoge. Nakon tri mjeseca teškog rada, bez tjednog odmora i sa satnicom od 10 sati dnevno kući se vratio sa svega 1.800 eura jer je više od 1.000 eura otišlo na troškove smještaja, hrane i života u Njemačkoj. Posao koji je obavljao uz 120 kolega, većinom Rumunja i pokojeg Bugara, dobio je preko posrednika koji ga zove i ove godine, ali sada uz bolje uvjete i uz organizirane letove do mjesta rada.
Rad za minimalac, bez obzira na vrstu i količinu obavljenog posla, kao glavni problem H-alteru je istaknula hrvatska sezonska radnica Ivana koja je posljednje dvije godine radila u francuskim vinogradima. Iako je minimalna satnica znatno viša nego u Hrvatskoj, nemogućnost bolje zarade ubrzo je postala vrlo demotivirajuća.
Njemačka sindikalna konfederacija na stranici Pravedni uvjeti rada u Njemačkoj donosi informacije o satnici i troškovima života za stranog poljoprivrednog radnika za 2020. Minimalna plaća od 1. siječnja iznosi 9,35 eura bruto po satu, a radni tjedan traje maksimalno 48 radnih sati. Tek ako plaća prelazi minimalac poslodavac može odbiti troškove hrane i smještaja, ali u iznosu koji ne prelazi 500 eura.
Slične mjere i u drugim državama?
Njemačka nije usamljena u ovisnosti o stranim sezonskim radnicima pa se tako procjenjuje da Francuska za proljetnu žetvu treba oko 800.000 sezonskih radnika, od čega u normalnim okolnostima dvije trećine dođe iz inozemstva. Većina od njemačkih istočnoeuropskih sezonskih radnika dolazi iz Rumunjske, a slično je i sa 70.000 do 80.000 sezonaca koji svake godine odlaze raditi na britanske poljoprivredne posjede.
Izvor naslovne fotografije: Flickr
Autor teksta:
Preporučite članak: