Vlada Saudijske Arabije suočena je s brojnim međunarodnim kritikama zbog uvjeta u kojima se nalaze migrantski radnici koji pristižu u ovu zemlju. Saudijska vlada je ranije ove godine reformirala postojeći zakon o radu, zahvat koji je uključivao 38 amandmana, kako bi poboljšala regulativu migrantskog rada. Spomenute su izmjene stupile na snagu sredinom listopada, međutim to nije posve utišalo kritike. Human Rights Watch (HRW) napominje kako su izmjene zakona o radu zasigurno „korak naprijed“, ali i dalje naglašava skepsu u pogledu spremnosti saudijske vlade da u praksi zaista provodi implementirane izmjene i dodaje kako su one u konačnici tek polovičnog dometa od onoga što je nužno jer ne uvode dodatne mehanizme za zaštitu migrantskih radnika i radnica koji rade u domaćinstvima, odnosno kao kućna posluga (što su mahom strane radnice), i ne pokrivaju migrantske radnike i radnice čija viza traje manje od dva mjeseca.
Najproblematičnijom točkom radnih odnosa u vezi migrantskog rada predstavlja tzv. kafala sistem. On se bazira na principu da strani radnici mogu dobiti vize samo uz sponzorstvo saudijskog poslodavca, tj. takav sistem saudijskim poslodavcima daje moć kontroliranja pravnog statusa o prebivalištu stranih radnika. To također podrazumijeva da radnici ne mogu napustiti Saudijsku Arabiju bez dozvole svoga poslodavca, a oni koji bez dopuštenja poslodavca-sponzora promijene posao mogu ostati bez svojih putnih isprava, napominje al-Araby al-Jadeed. Iako je i starija verzija zakona o radu regulirala proces dolaska, odlaska i uvjete rada u Saudijskoj Arabiji, u praksi je izostajala provedba zakona. Iskorištavanje ovog sistema, ignoriranje i neprovedba regulative u stvarnosti su nerijetko značili da su strani radnici bili prisiljeni raditi pod približno robovlasničkim ili sličnim radnim uvjetima (o tome se djelomično možete upoznati u prvoj epizodi serije reportaža pod naslovom Radnici bez granica). Izvještaji govore da takvi radni uvjeti uključuju već ranije spomenute konfiskacije putovnica, neisplaćivanje plaća i prisilni rad.
U tom smislu možemo spomenuti gotovo nevjerojatno izvješće Ministarstva vanjskih poslova Indije, kojeg je početkom listopada prenio internetski portal al-Araby al-Jadeed, o tome kako je jedna indijska kućna pomoćnica optužila svog saudijskog poslodavca da joj je odrezao desnu ruku nakon njezinih pritužbi zbog iznimno loših radnih uvjeta. Spomenuta radnica je u Saudijsku Arabiju stigla tri mjeseca prije navedenog incidenta, a nakon njega se pokušala osloboditi bijegom preko balkona vlasnikove kuće. Ona je prilikom pokušaja bijega pala i zadobila ozljede kralježnice, nakon čega su je susjedi odveli u bolnicu. Al-Araby al-Jadeed navodi kako je indijska ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj iznijela stavove ozbiljne zabrinutosti i portal dodaje kako su indijske vlasti odmah stupile u kontakt sa saudijskom vladom. Internetski portal Middle East Eye (MEE) je također početkom listopada izvještavao o zlostavljanim i prevarenim mauretanijskim radnicama. Saudijska Arabija je početkom 2015. godine otvorila svoja vrata za privremene radnike iz Mauretanije. Ovo je izazvalo ogroman interes zbog velike nezaposlenosti (više od 30%) i visoke stope siromaštva (više od 40 posto populacije živi ispod granice siromaštva) u ovoj zemlji. MEE navodi kako se u Mauretaniji veoma brzo razvilo crno tržište posredničkih agencija koje su pod lažnim pretpostavkama i informacijama spajale mauretanijske radnike i radnice sa saudijskim poslodavcima. Kao posljedica ovog sistema oko 900 radnica je ilegalno otputovalo u Saudijsku Arabiju s uvjerenjem da će raditi kao medicinske sestre ili učiteljice, ali realnost je bila takva da su postale kućanska posluga u saudijskim domaćinstvima. To je nerijetko uključivalo pokušaje silovanja, druge oblike seksualnog i fizičkog zlostavljanja, izgladnjivanje i onemogućivanje slobodnog kretanja. Shodno ovim pojavama, u Mauretaniji je osnovana Inicijativa za borbu protiv prekršaja radničkih prava haratinskih radnica u Saudijskoj Arabiji (Initiative Against the Violation of the Haratin Women Workers’ Rights in Saudi Arabia). Haratini su etnička grupa u Mauretaniji koja svoje podrijetlo ima u bivšim robovima i sačinjava oko 40 posto populacije ove zemlje, kako navodi MEE. Inicijativa tvrdi kako su radnice u Saudijskoj Arabiji prisiljene raditi 18 sati na dan, bez pauza i dana odmora. BBC je ranije ove godine izvještavao o jednakim uvjetima u vezi s kenijskim radnicama u Saudijskoj Arabiji.
Potrebno je istaknuti kako je u ovom konkretnom slučaju zakazala i mauretanijska država jer nije na vrijeme intervenirala u rastuće crno tržište ilegalnog dotoka mauretanijskih radnika i radnica u Saudijsku Arabiju. Na primjer, pri sličnim izvještajima o položaju filipinskih radnika u Saudijskoj Arabiji, Filipini su reagirali prema saudijskoj državi. Saudijska Arabija je isprva svojim poslodavcima uvela jednogodišnju zabranu zapošljavanja filipinskih radnika, ali naposljetku je pristala na zahtjeve filipinske vlade. Razlog za popuštanje saudijskih vlasti nalazi se u tome da čak polovicu radne snage u Saudijskoj Arabiji sačinjavaju migrantski radnici. Nadalje, od 9 milijuna stranih radnika i radnica, njih gotovo trećina nije dokumentirana. Saudijska Arabija je 2013. godine započela dvogodišnji program deportacije nelegalnih radnika i radnica, a do danas je deportirala oko 1,5 milijuna takvih radnika i radnica, kako napominje MEE.
No vratimo se legalnim stranim radnicima u Saudijskoj Arabiji. Izmjene zakona o radu saudijskom ministarstvu rada daju veće inspekcijske ovlasti i uvode povećanje kazni za prekršaje radne regulative. Najviša moguća novčana kazna prema verziji zakona iz 2007. godine iznosila je 70.000 saudijskih rijala (18.667 američkih dolara), dok su najnovije reforme najvišu novčanu kaznu povisile na 100.000 rijala (26.665 američkih dolara). Nadalje, ministarstvo rada može trajno ili privremeno zatvoriti poduzeća koja ne poštuju propise zakona o radu ili srodne zakonske propise. Preciznije govoreći, nove ili povećane kazne za poslodavce uključuju 2.000 rijala (533 dolara) za konfiskaciju putovnica, 3000 rijala (800 dolara) zbog kašnjenja u isplati plaća, 5000 rijala (1.333 dolara) zbog neisplaćivanja plaća bez odgovarajuće sudske presude. Ministarstvo rada poslodavce može kazniti s 5000 rijala (1.333 dolara) ako zaposlenicima ne uruče kopiju ugovora o radu, s 15.000 rijala (4000 dolara) ako prisiljavaju radnike da rade poslove koji nisu specificirani njihovim ugovorima, 25.000 rijala (oko 6.700 dolara) ako poslodavci krše zdravstvene i sigurnosne standarde radnih mjesta i s 20.000 rijala (oko 5400 dolara) ako poslodavac zapošljava djecu ispod 15 godina starosti.
Međutim, HRW naglašava da se izmjene zakona o radu nisu dotakle problematičnih aspekata kafala sistema. Radnicima koji žele napustiti zemlju i dalje je potrebno dopuštenje poslodavca-sponzora, jednako tako ako žele promijeniti posao u Saudijskoj Arabiji. Saudijske vlasti su doduše u sklopu programa stimulacije zapošljavanja domaćih radnika, koji se naziva saudizacijom radne snage, uvele propise kojima poslodavac smije zapošljavati strane radnike samo ako ujedno zapošljava određeni postotak domaćih, saudijskih radnika. Sukladno ovim odredbama, strani radnici mogu promijeniti posao, bez opasnosti zapadanja u status nelegalnog radnika ili stranca u Saudijskoj Arabiji, ako njihov poslodavac ne ispunjava uvjet minimalnog postotka domaćih radnika, ali HRW naglašava kako to i dalje nije načelno rješenje dubokih i negativnih konzekvenci kafala sistema.
HRW dodaje kako nove izmjene zakona o radu dodatno institucionaliziraju segregaciju radnika i radnica na radnim mjestima te institucionaliziraju propise odijevanja koji se odnose samo na radnice. U tom smislu ministarstvo rada na raspolaganju ima kazne za poslodavce od 10.000 rijala (oko 2.700 dolara) zbog neosiguravanja odvojenih radnih prostora za žene, 5.000 rijala (1.333 dolara) ako poslodavci nemaju pisane propise kodeksa odijevanja na radnom mjestu, a također se mogu kazniti i pojedinačne radnice s 1.000 rijala (267 dolara) ako se ne pridržavaju kodeksa odijevanja.
Ministarstvo rada Saudijske Arabije odgovorilo je na sumnje o provedbi novog zakona izvještajem objavljenim krajem listopada. Ministarstvo u izvještaju napominje kako je zatvorilo 1.441 kompaniju zbog nepravilnosti u isplatama plaća radnicima. Nadalje, ministarstvo rada napominje kako je suspendiralo računalne sisteme 89 kompanija zbog „manjka učinkovitosti“ u rješavanju pritužbi zaposlenika na temelju programa zaštite migrantskih radnika i radnica, kako javlja Arab News.
Tekst napisao:
Preporučite članak: