U Francuskoj nikada nije dosadno, pa tako i događanja oko mirovinske reforme pratimo poput napetog krimića u nastavcima. Najnovije izdanje donosi nam Vladu u beskompromisnom i strogom izdanju, poput kakvog lošeg, klišejiziranog negativca, te je prema mnogima tek sada pokazala pravo lice.
Naime, u subotu 29. veljače, nakon dvotjednih rasprava o Vladinom prijedlogu mirovinske reforme, premijer Eduard Philippe posegnuo je za mjerom zvanom “49.3”, što je broj članka francuskog Ustava na koju se taj odnosi, a koja daje za pravo premijeru da trenutno i bez izglasavanja prihvati neki zakonski akt. Od proglašenja Pete republike 1958. mjera je upotrebljena čak 87 puta. Brojka je to dobro znana u francuskoj javnosti zbog toga što primjena tog članka uz sebe svaki put povlači niz prijepora i kontroverzi.
Tako je bilo i ovaj put!
O tome koliko je sukoba izazvao Vladin prijedlog reforme pisali smo u nekoliko navrata (I, II, III). Unatoč povijesno velikim mobilizacijama i štrajkovima protivnika reforme, Macron i njegovi suradnici tvrdoglavo guraju dalje, no i njihovi protivnici traže nove načine suprotstavljanja reformi. Ovog puta iznašli su kreativno rješenje - na tekst reforme koji je Vlada iznijela pred parlament iznijeli su prijedloge čak 22.000 amandmana. Namjera je bila, dakako, usporiti i otežati proces usvajanja reforme koju Macronova Vlada milom ili silom želi sprovesti prije ljeta, kako bi se, s obzirom na protivljenje većine reformi, imala vremena politički oporaviti do idućih izbora 2022. Philippe primjenu tog članka opravdava činjenicom da su se u dva tjedna rasprava i više od 115 uloženih sati, u parlamentu dotakli tek 8 od 65 točaka prijedloga reforme, što je, kaže, neprihvatljivo spor proces.
Korona - prozirna taktika Vlade
No, uz mnoga druga osporavanja, mnogi smatraju da je posrijedi lukavo tempiranje - donošenje kontroverznog poteza u jeku krize koronavirusa kako bi se skrenula pozornost s posezanja za nepopularnom mjerom. Gotovo istog trena nakon što ju je primijenio, oporba je pokrenula izglasavanje nepovjerenja Vladi, i to - dva puta. Prvi put je inicijativa došla s desnice i skupila 148 glasova, a nakon toga i s ljevice koja je skupila još manje glasova - 91. U oba slučaja vrlo daleko od 289 glasova potrebnih da bi se srušila Vlada. S obzirom na to da Macronova Vlada u parlamentu drži uvjerljivu većinu, inicijativa oporbe već je u startu bila osuđena na propast, no bila je značajna u simboličkom smislu jer su oni koji su je pokrenuli na svoju stranu pridobili simpatije javnosti, koja se prema provedenim anketama u sve većem broju protivi navedenoj reformi.
Slika 1. Zid u Parizu
Nakon primjene članka 49.3, Huffington post proveo je anketu koja je pokazala da se 58 posto Francuza protivi Vladinom prijedlogu mirovinske reforme, što je porast od devet posto u odnosu na anketu provedenu u veljači, prije posezanja za kontroverznom mjerom. Također, podrška Vladi pala je na pukih 28 posto, u odnosu na (nevisokih) 35 posto prije primjene članka 49.3.
Čini se dakle da je oporba taktički dobro odigrala, i Macronovoj Vladi zaprijetila šahom. No partija još nikako nije odigrana - prijedlog zakona odlazi na zasjedanje Senata, gdje će se tek odviti prava debata, s obzirom na to da Eduard Philippe i Vlada u Senatu nemaju pravo posegnuti za člankom 49.3. Nakon toga, a prije prihvaćanja reforme, prijedlog dokumenta ponovno ide u Parlament, gdje Macron i Philippe mogu odlučiti da će je na silu progurati - što bi značilo da je prihvaćena zakonski, ali ne i faktički - jer bi se od strane francuskog naroda na taj čin gledalo kao na potez tiranina, što bi zasigurno na ulicama izazvalo najveću prosvjednu mobilizaciju dosad, a potencijalno i konačni pad Macronove Vlade. Vidjet ćemo što će stratezi jednog i drugog tabora pripremiti za završnicu partije - u svakom slučaju, bit će gusto.
Izvor naslovne fotografije: Facebook
Vijest napisao:
Preporučite članak: