„Sustav ne treba ministre, nego radnike. Radnici su svi: nosači, kuhari, servirke, medicinske sestre, primalje“, rekla je Brankica Grgurić iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara na jučerašnjem prosvjedu radnika u zdravstvu na zagrebačkom Zrinjevcu. Tamo je bila i naša Lucija Makovica.
Jasno je kako u našem zdravstvenom sustavu ne postoji mnogo zadovoljnih radnika, a s obzirom na ono što smo do sada mogli vidjeti ozbiljno ih se shvati tek kada izađu na ulice. Naime, tek nakon prosvjeda u ožujku liječnici su primljeni na sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i premijerom Andrejem Plenkovićem koji su do tada ignorirali njihove zahtjeve. Jučer je tako uslijedio novi prosvjed, ovog puta medicinskih sestara, tehničara i ostalih nezdravstvenih radnika, a održao se na zagrebačkom Zrinjevcu. Ovaj veći prosvjed uslijedio je nakon održavanja polusatnih prosvjeda ispred bolnica diljem zemlje, s kojima su započeli 3. svibnja. Unatoč kiši okupilo se mnoštvo nezadovoljnih radnika iz cijele Hrvatske, a prosvjed pod sloganom “I mi smo zdravstvo” organizirao je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi. Ondje su ponovno istaknuli zahtjeve za povećanjem plaće, boljim uvjetima rada, poštivanjem kolektivnog ugovora te poštivanjem profesionalne jednakosti i ravnopravnosti u radu.
Uoči prosvjeda razgovarali smo s Gordanom Kucljak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara koja je kao najveće probleme s kojima se suočavaju navela radnopravni status: nepoštivanje kolektivnog ugovora (kako granskog tako temeljnog kolektivnog ugovora za javne i državne službe) i premale koeficijente medicinskih sestara i tehničara te ostalog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. “Kako smo slušali u emisijama jučer i danas, ne znamo što će se dogoditi nakon prosvjeda i hoće li nas netko primiti i hoće li nas netko čuti, a naša tijela donijet će odluku o tome hoćemo li ići u štrajk”, rekla je.
Na prosvjedu koji je trajao oko sat i pol okupljenima se prvo obratila Ankica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara. “Očekujemo da nas se pozove nakon prosvjeda. Krajnji je trenutak da se prepoznaju potrebe našeg sustava, a da bi on funkcionirao ljudi moraju biti zadovoljni, odmorni, ne mogu danonoćno raditi prekovremeno…”, rekla je. Zatim se prosvjednicima obratila Brankica Grgurić iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara. “Gdje ste, ministre, što čekate? Kažete da je kolektivno pregovaranje u tijeku. Sramota! Cijelu 2022. ste prespavali s administracijom. Zavlačili nas, glumili. Što smo mi vama? Sustav ne treba ministre, nego radnike. Radnici su svi: nosači, kuhari, servirke, medicinske sestre, primalje. Kažu da je fizioterapeuta previše, a ne može se doći na red. Gospodo dokle? Gdje ste? Naši pacijenti trebaju skrb. Poštovani premijeru, mi vas ni ne trebamo! Mi trebamo naše bolesnike, mi smo ovdje zbog njih, trpimo zbog njih. Da ne bih rekla previše, pozdravljam administraciju dragog premijera, jako lijepo zbori, ali neka provede u djelo već jednom. Bolnicu čine ljudi, a ne zidovi", rekla je. 
Predsjednik Samostalnog sindikata Stjepan Topolnjak zatražio je od premijera da se prema svima ponaša jednako, da ne traži elitu u zdravstvu te da svima poveća plaće. "Hoćemo li mi ostaviti svoje zdravlje u sustavu samo zato što nemamo dovoljno dobre uvjete rada? Ne želimo više tako raditi”, rekao je.
Probleme s kojima se suočava radeći kao medicinska sestra s nama je podijelila Marina Međimorec iz Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije. “Najveći problem je nedovoljno priznavanje koeficijenata, nedovoljne plaće, a s tim je povezan i nedostatak medicinskih sestara kako bi mogli pružiti normalnu skrb bolesnicima”, rekla je. Ona se baš kao i njezini okupljeni kolege nada da će se nakon prosvjeda postići dogovor kojim će se njihovi uvjeti poboljšati.
Kristina Baotić, fizioterapeutkinja iz Kliničke bolnice Sveti Duh, prokomentirala nam je situaciju na njezinom radnom mjestu. “Govore kako nam je uvjet za rad na intenzivnoj i na odjelima visoka stručna sprema. Naši kolege završili su magisterij, neki već prije deset godina, a on im još uvijek nije priznat. Na neki način nam uvjetuju školovanje, u pravilu o vlastitom trošku, a onda kada se završi magisterij plaće ostaju iste, a koeficijenti su niski. Mislim da ni jedan fizioterapeut ne uspijeva preživjeti mjesec s takvom plaćom, pogotovo ako se dogodi nepredviđeni trošak, što se naravno događa kroz život”, rekla je.
Na Svetom Duhu pregled kod fizijatra čeka se otprilike šest mjeseci, a jednako toliko vremena potrebno je kako bi se došlo na red za fizioterapiju. “Cijelo zdravstvo je u kolapsu, dok je bio Covid nas se uzdizalo, a zapravo smo i u tim trenucima bili podcijenjeni. Na platnoj listi pisala se nagrada za rad s Covid pacijentima u iznosu od 4 kune po satu. Očekujem da nas se čuje jer će zdravstvo pasti, ovo je kula koja se trese”.
Problem s odlaskom zdravstvenih radnika u inozemstvo sve je veći, a Baotić nam je ispričala kako njihov nedostatak izgleda na njezinom radnom mjestu. “Ljudi sve više i više odlaze i sve nas je manje u svim segmentima. Kuhinja nam je ukinuta radi uštede te više nemamo topli obrok, jednostavno sve pada korak po korak. Spremačice nam nedostaju pa mi kao zdravstveni radnici u određenim trenucima moramo i čistiti jer nema dovoljno spremačica da nam promjene smeće i pobrišu podove. Nema dovoljno servirki, doručak se ne dijeli u 7 ili 8 sati, već u 9 ili 10. Nema dovoljno medicinskih sestara, terapija se ne daje u vrijeme kada bi trebala, a to sve utječe na pacijente. Mi kao fizioterapeuti ne obuhvaćamo samo ambulantno liječenje već i odjele i intenzivne jedinice, a nedostaje nas i želimo da se prizna sve ono što ulažemo u svoje znanje i da to napokon bude plaćeno”, rekla je. Ignoriranje od strane premijera Andreja Plenkovića i ministra zdravstva Vilija Beroša smatra tužnim. “Da se razboli netko od njih ili netko njihov tražili bi poseban tretman”, zaključila je.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Vijest i fotografije:
FOTO GALERIJA
Preporučite članak: