Povodom nasilnog zatvaranja cjelokupnog postava izložbe suvremene umjetnosti, pod nazivom 28. Adria Art Annale, Mreža antifašistkinja Zagreba se obraća pismom podrške u želji da se izložba ponovo otvori i održi u punom svom trajanju na previđenom mjestu, u podrumu Dioklecijanove palače. Izložbu, koja je s popratnim programom tribina i predavanja trebala trajati u periodu od 1. do 15. listopada 2015. u istočnom krilu podruma Dioklecijanove palače, samo dan nakon otvorenja zatvorio je Muzej grada Splita uz pomoć redara i policije te uz podršku gradonačelnika Ive Baldasara.
Službeno je kao razlog naveden rad koji problematizira simbol svastike (koji su umjetnici morali 'prebojiti' dan prije otvorenja, a prema nalogu ravnateljice muzeja), čime se navodno promiče fašizam, što sve nije u skladu sa važećim propisima Republike Hrvatske. Da se ova bizarna zgoda ne odvija u gradu u kojem gradonačelnik u sasvim ozbiljnoj, nekritičkoj i neproblematizirajućoj maniri otkriva spomenik IX. bojne HOS-a nazvane po ustaškom pukovniku „Vitezu Rafaelu Bobanu“, stvar bi možda mogla biti tumačena kao nesporazum, pretjerani birokratizam ili pak nerazumijevanje smisla i svrhe umjetničkog rada. Ipak, dugogodišnja devastacija grada Splita upućuje na nešto drugo.
Vojno-istražni centar Lora, deložacije Srba iz njihovih stanova, događanja „naroda“ na splitskoj rivi – još uvijek žive u sjećanju ne samo Splićana, već i ostatka Hrvatske. Tome treba dodati i devastaciju grada kao mjesta propale industrije i osiromašenog ili nezaposlenog radništva; specifični oblik rentijerskog kapitalizma u kojem oni bogatiji preprodaju i iznajmljuju imovinu čineći centar grada nedostupnim za stanovanje i život, dok siromašniji stanovnici grada ne iznajmljuju svoje „viška“ stanove već se zbog takozvanog turističkog 'booma' sele iz vlastitih domova; komercijalizaciju kulturnih sadržaja i smanjenje javnih površina; nestanak nezavisnih prostora (uključujući i podrume iz kojih su prošle godine također uz pratnju policije izbačeni umjetnici koji su ih obnovili i koristili zadnjih tridesetak godina, a uselio se Muzej). Ovi isprepleteni problemi i događaji učinili su od Splita – bez obzira na ljetne i obalne radosti – crnu rupu koju mnogi zaobilaze. Nestanak ili puko preživljavanje radnih kolektiva koji su od Splita nekoć činili industrijski i lučki grad kontinuirano stvaraju ekonomsku podlogu za pojavu suvremenog fašizma, o kojoj gradske vlasti ne brinu puno u nadi da će 'Ultra' napuniti proračune i istjerati te iste radnike iz vlastitih domova.
Jednako kako se Baldasar 'zabunio' i prilikom otkrivanja spomenika proglasio 9. maja Danom pobjede nad antifašizmom, tako se ovdje umjetnici i radnici u kulturi, 'zabunom' proglašavaju fašistima. O kome se zapravo radi? Umjetnička udruga Annale Art Adria Split, organizator ove izložbe, već skoro tri desetljeća kroz različite umjetničke postupke progovara o važnim društvenim pitanjima, otvara kreativni i polemički prostor, radi na dijalogu među razdvojenim društvenim skupinama, bori se za prava radnika, studenata i ostalih građana. Osim izloženih konceptualnih radova, od 1. do 15. listopada planiran je niz predavanja i tribina otvorenih za sve zainteresirane građane, a vezanih uz pitanja politike, kulture, umjetnosti, ekologije i općenito novih ideja koje promoviraju nenasilje i solidarnost među svim ljudima. Organizatori izložbe su tokom zadnjih deset godina bili uključeni u mnoge radničke akcije i borbe – Dalmacijavina, Jadrankamena – stvarajući mrežu solidarnosti između radnika/ca, umjetnika/ca i aktivista/ica. Antifašizam znači i propitivanje i kritičko mišljenje. Nažalost, postupak gradskih struktura nije nagovijestio nijedno od tih značenja, već isključivo kontinuitet lošeg i represivnog upravljanja gradom, dok su organizatori svoju privrženost tekovinama i vrijednostima antifašizma pokazali dugogodišnjim radom u zajednici.
Zbog svega navedenog, u potpunosti osuđujemo postupke Muzeja grada Splita i gradonačelnika te zahtijevamo trenutno otvaranje 28. Adria Art Annale-a za sve zainteresirane građane.
Mreža antifašistkinja Zagreba – MAZ
Preporučite članak: