Large naslovna iz radni%c4%8dke %c5%a1tampe

Radnička prava pokreću novu rubriku „Iz radničke štampe“ u kojoj ćemo vam predstavljati pregled zanimljivih vijesti i priča iz sindikalnih glasila.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN RH)

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske započeo je projekt „Jačanje socijalnog dijaloga u javnom sektoru Hrvatske“ koji je ujedno i prvi projekt u povijesti ovog sindikata. Cilj projekta je bio analizirati uvjete rada u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj samoupravi. Rezultati istraživanja su pokazali da je među zaposlenima prisutna velika razina nezadovoljstva s različitim aspektima posla i radnog mjesta, nešto više u tijelima državne uprave. Ovom analizom je SDLSN RH razbio mit o javnoj upravi kao „savršenom mjestu za rad“ te dobio bolje smjernice za poboljšanje kvalitete radnih uvjeta svojih članova.

Zadovoljstvo je kod većine prisutno samo zbog radnog vremena i s njim povezanom mogućnošću usklađivanja privatnih i poslovnih obveza te općim materijalnim uvjetima za obavljanje posla i dostupnošću potrebne opreme i sredstava za rad. Radnici su nezadovoljni sa svim ostalim aspektima posla, a posebno je izraženo nezadovoljstvo visinom plaće. Iznimno problematičan element radnih uvjeta u javnoj upravi predstavljaju i različiti oblici diskriminacije i narušavanja dostojanstva radnika te osobnog integriteta, a radnici su se susretali i sa psihičkim zlostavljanjem na radnom mjestu te su se s tim oblikom neprihvatljivog ponašanja češće susretale žene nego muškarci.

Cjeloviti rezultati analize objavljeni su u tiskanom izdanju istraživačkog izvještaja što ga je za potrebe projekta pripremio prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rezultati analize objavljeni su i na Facebook stranici sindikata.

Matica hrvatskih sindikata

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske održali su mirni prosvjed 3. veljače ispred Ministarstva zdravstva. Istaknuli su da već mjesecima pokušavaju pokrenuti pregovore za novi kolektivni ugovor, dok problemi iz “starog” još nisu riješeni. Problematično je i to što se gomilaju sudski troškovi koji dodatno opterećuju zdravstveni sustav, a resorno ministarstvo i dalje se oglušuje na njihove zahtjeve te se važne odluke donose jednostrano, čime ih se stavlja pred gotov čin. Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, objasnio je da ministar zdravstva Vili Beroš izbjegava dijalog, a premijer Andrej Plenković obećao im je da će se mijenjati koeficijenti za radnike u Ministarstvu pravosuđa te će se tada raditi i na izjednačavanju koeficijenata za zdravstvene radnike. Medicinska sestra iz Vinogradske bolnice, Danijela Kušnjačić istaknula je da su “uvjeti rada jako loši jer smo nezdravstveni djelatnici, a radimo za malo veće novce nego osoba koja je pomoćni radnik koji čisti.”

Na izbornoj skupštini Sindikata hrvatskih učitelja za predsjednicu Sindikata u narednom mandatu od pet godina ponovno je izabrana Sanja Šprem. Šprem je ovo treći uzastopni mandat na čelu najvećeg granskog sindikata u Republici Hrvatskoj.

U sklopu službenog posjeta predstavnika Europskog sindikalnog odbora za obrazovanje (ETUCE) Republici Hrvatskoj održan je sastanak sindikata Vertikale obrazovanja koji je predvodila Sanja Šprem, predsjednica Matice hrvatskih sindikata te Sindikata hrvatskih učitelja, ujedno članica Odbora ETUCE-a u kojem predstavlja i zastupa interese hrvatskih obrazovnih sindikata. ETUCE je krovna sindikalna europska organizacija za područje obrazovanja koja trenutno okuplja 125 sindikata obrazovanja s više od 11 milijuna odgojno-obrazovnih radnika. Na sastanku su prisustvovali Susan Flocken, direktorica ETUCE-a za Europu i Branimir Štrukelj, potpredsjednik ETUCE-a, a cilj mu je podizanje atraktivnosti učiteljske profesije i postizanje većeg stupnja suradnje i socijalnog dijaloga te uvažavanja struke kao nositeljice reformi.

Foto: Pxfuel


Na sjednici Sabora održanoj 6. veljače tema je bila Izvještaj o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u prethodnoj godini te plan rada za 2023. godinu. Predstavnici Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata Vilim Ribić, Marija Hanževački i Krešimir Sever uputili su kritiku na dosadašnji rad tog tijela. Izdvojili su neučinkovitost rada koja se očituje u informacijama koje se samo primaju na znanje, neizvršenju godišnjih planova i programa, kao i zaključcima GSV-a koji se često ne provode, zbog čega pojedini članovi tijela preispituju svrhu daljnjeg dolaženja na sjednice. Svoju su kritiku zaključili pozivanjem na reformu tog tijela. Na prijedlog Matice hrvatskih sindikata donesen je zaključak da Ministarstvo rada istraži inozemne prakse rada takvih tripartitnih tijela za socijalni dijalog, u svrhu moguće reforme Gospodarsko-socijalnog vijeća u operativnije, bolje kapacitirano tijelo koje bi bilo sposobno kvalitetnije pripremiti i sprovoditi u djelo vlastite zaključke.

Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD)

SIKD na svojim stranicama izvještava o brojnim uspjesima u pregovaranju boljih radnih uvjeta.

Dogovorom Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije i gradonačelnika Damira Kajina najavljene su veće plaće u ustanovama i Gradu Buzetu. Voditelj Ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Darko Vidmar izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom te je objasnio da nitko u Buzetu neće biti ispod minimalne plaće jer je “osnovica takva da pokriva minimalnu plaću koja je od početka siječnja ove godine u Republici Hrvatskoj 700 eura bruto.

Predstavnici Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije – predsjednica Marina Cvitić i sindikalni povjerenik u Brijuni Riviera d.o.o Aldo Buić te predsjednik Uprave društva Ivica Butorac – potpisali su novi kolektivni ugovor kojim su poboljšana dosadašnja prava radnika. Dogovoreno je povećanje koeficijenata radnih mjesta, od 4 posto za one s najvišim primanjima pa do više od 10 posto za radnike s najnižim plaćama te je povećan iznos otpremnina za odlazak u mirovinu na tri prosječne bruto plaće radnika. Novi kolektivni ugovor je, za razliku od dosadašnjih kolektivnih ugovora koji su se sklapali na godinu dana, sklopljen na rok od dvije godine.

Potpisan je Aneks br. 4 Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama radnika i poslodavca u „Istarskoj ciglani“ Cerovlje. Njime se usklađuje rad na određeno vrijeme i pripravništvo sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o radu te povećava ugovorena satnica za 5 posto. Nakon prošlogodišnja dva povećanja, svako od 5 posto, ovo je treće takvo povećanje kojim se pokriva inflacija odnosno rast troškova života, ističu iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Potpisan je Aneks br. 3 Kolektivnog ugovora za radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Umag kojim se utvrđuje osnovica za obračun plaće u iznosu od 600 eura, uvodi se dodatak za pasivno dežurstvo od 10 posto satnice po satu dežurstva te dodatak za rad subotom od 35 posto. Za vatrogasce, odnosno operativne radnike, utvrđen je dodatak za uvjete rada u iznosu od 20 posto. Ovim aneksom su se umaški vatrogasci u primanjima izjednačili s kolegama u Rovinju, odmah iza Pule, te više nisu posljednji od sedam javnih vatrogasnih postrojbi na području Istarske županije.

U društvu Castrum Pula 97 potpisan je kolektivni ugovor, prvi do sad. Kao rezultat pregovaranja između sindikata i uprave osnovica je podignuta za 6 posto u odnosu na onu koja je bila propisana Pravilnikom o radu. Potpisivanjem kolektivnog ugovora stvoreni su temelji za ravnopravno sudjelovanje radnika u svim budućim razgovorima o njihovim pravima.

Regionalni industrijski sindikat (RIS)

Regionalni industrijski sindikat provodi upitnik s ciljem stjecanja boljeg uvida u radne uvjete zaposlenih u domovima za starije i nemoćne. Cilj je saznati s kojim se poteškoćama i problemima radnici susreću na radnom mjestu. Svi radnici u domovima za starije i nemoćne mogu ispuniti upitnik. Upitnik je anoniman, a može se pronaći na stranici Regionalnog industrijskog sindikata.

"Sindikati nas čine snažnijima", foto: Isaac Rosenberg

 

Sindikat novinara Hrvatske (SNH)

Sindikat novinara Hrvatske proveo je projekt „Sigurnost za novinare“ prilikom kojeg su sindikalni predstavnici iz 10 europskih zemalja prisustvovali treningu u Stockholmu. Panel rasprave i trening bili su usmjereni na internetsko uznemiravanje, dužnost brige poslodavaca za radnike i njihovu fizičku sigurnost, a cilj je bio razviti univerzalni model procjene rizika kroz razmjenu stajališta i iskustava između sindikata i medijskih kuća. Sudionici, od kojih su većina bili predstavnici novinarskih sindikata i udruga, razmišljali su o načinima pokretanja društvenog dijaloga o internetskom uznemiravanju novinara u svojim zemljama i razvoju projekata na tu temu.

Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) i Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK)

Potpisan je novi kolektivni ugovor za zaposlenike u gradskim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u Dubrovniku koji stupa na snagu 1. ožujka 2023. godine. Ugovor kojim se povećavaju plaće, ali i druga materijalna prava svih zaposlenika, potpisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa Sindikatom radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Sindikatom obrazovanja, medija i kulture Hrvatske. Godinama su zaposlenici dubrovačkih vrtića zaostajali u visini primanja u odnosu na svoje kolege koji su isti posao obavljali u općinama Konavle i Župa dubrovačka. Ovim kolektivnim ugovorom osigurana su veća primanja svim zaposlenicima dječjih vrtića kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a radna prava pomoćnika za djecu s poteškoćama izjednačena su s radnim pravima ostalih radnika.

Potpisan je treći dodatak kolektivnom ugovoru u dječjem vrtiću "Kockica” kojom je izjednačena bruto osnovica za obračun plaće u upravnim tijelima Općine Kršan s radnicima Dječjeg vrtića ''Kockica'' Kršan te sada iznosi 618,96 eura (4.660 kuna), a do sada je iznosila 3.441 kunu. Dodatak su potpisali sindikalna povjerenica SOMK-a Nina Benazić Glavičić i načelnik Općine Kršan Roman Carić.

Nezavisni cestarski sindikat (NCS)

Nezavisni cestarski sindikat provodi edukaciju digitalne pismenosti za radnike. Dugo najavljivan projekt automatizacije naplate cestarine implementirat će se u roku od dvije godine te se povodom tih promjena organizira edukacija na kojoj će radnici steći znanja potrebna za pravilno slanje mailova i dopisa, služenje s MS Wordom i Excelom, služenje portalom kao što je E-građani itd. Projekt će se provoditi u 2023, a ako bude potrebno i u 2024, ovisno o broju sudionika.

Nezavisni cestarski sindikat Hrvatskih cesta i Uprava poslodavca potpisali su Ugovor o šestim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za Hrvatske ceste d.o.o. Ugovorom se osnovica za obračun plaće usklađuje s rastom troškova života u prethodnoj godini, naknada za rad nedjeljom povećana je s 35 posto na 50 posto, a dodatak na plaću povećan je na 232,72 EUR. Razgovori o povećanju regresa za godišnji odmor koji se isplaćuje u srpnju i božićnici nastavit će se kroz predstojeće pregovore poslodavca i sindikata oko novog kolektivnog ugovora.


Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.

Naslovna fotografija: Pixnio/Radnička prava
Tekst sastavila:

Sara Panjkota




    Preporučite članak: