U 2022. godini građani su se pučkoj pravobraniteljici najčešće javljali zbog problema povezanih s ostvarenjem prava na rad, stoji u izvješću koje je pravobraniteljica podnijela Saboru. S tim u vezi, pogotovo su joj se obraćali zbog nezakonitih otkaza, mobbinga, neisplate plaće, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada, zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme. Najzanimljivije dijelove izvješća donosi naša Sandra Kasunić.

 

Gotovo 15 posto mladih u Hrvatskoj ne rade niti su u sustavu redovitog obrazovanja ni obrazovanja odraslih (tzv. NEET), stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Izvješće se bavi stanjem ljudskih prava u Hrvatskoj, a ovo neovisno središnje tijelo za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u dva se poglavlja izričito osvrnulo na teme rada i zapošljavanja kojima se posebno bavimo na našem portalu. Ta dva poglavlja izvješća tematiziraju povrede prava na rad (2.4) te diskriminaciju pri zapošljavanju i na radu (2.5). Dodatno, pravo na rad kao i diskriminacija osoba na tržištu rada tematizirani su i u drugim poglavljima koja se bave primjerice pravima određenih društvenih skupina te drugim s radom povezanim pravima i diskriminacijskim osnovama.

U uvodnom poglavlju, pravobraniteljica ističe da je pravo na rad među onim razlozima zbog kojih su joj se građani i građanke tijekom prošle godine najčešće obraćali. S tim u vezi, pogotovo su joj se obraćali zbog nezakonitih otkaza, mobbinga, neisplate plaće, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada, zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme. Uz to, građani su se tužili na povrede prava iz radnih odnosa kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Pravobraniteljica napominje kako se ovom uredu sve češće obraćaju i migrantski radnici u potrazi za zaštitom svojih prava. Zaprimljene pritužbe građana na diskriminaciju na radu i pri zapošljavanju uglavnom su se ticale diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja, dobi, članstva u sindikatu i nacionalnog podrijetla. Dodatno, u izvještaju se ističu i poteškoće s kojima se susreću platformski radnici.

Ovogodišnje izvješće u sebi po prvi puta sadrži posebno poglavlje posvećuje mladima, napose u pogledu povreda prava na rad. Zabrinjavajućim smatra visoku stopu prekarnog rada u toj dobnoj skupini (15 do 29 godina) jer je 25 posto od onih koji rade na određeno zaposleno na određeno bez da to žele.

Uvodno poglavlje koristi i za osvrt na nalaze iz istraživanja o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo u 2022. i koje potvrđuje problem ne(pre)poznavanja i neprijavljivanja diskriminacije. Ispitanici tog istraživanja kao najproblematičnije isticali su područje rada i zapošljavanja, dok kao obilježje prema kojem je diskriminacija najraširenija navode nacionalnu pripadnost ili porijeklo. Romi su u tom pogledu najdiskriminiranija skupina, što ne čudi s obzirom na diskriminaciju s kojom su u Hrvatskoj suočeni. Lošem položaju doprinosi i izostanak adekvatnih politika uključivanja Roma u društvo, unatoč tome što postoje Nacionalni plan za uključivanje Roma za 2021. do 2027. godinu te popratni akcijski planovi za njegovu provedbu.

Posebice glede sindikalnog organiziranja iz navedenog se da zaključiti kako i sindikati ubuduće moraju napraviti znatno veće napore i organizirati migrantske radnike kako bi doprinijeli zaštiti kolektivnih radničkih prava. Uz navedeno, pravobraniteljica napominje i kako su migrantski radnici nedovoljno upoznati Zakonom o strancima koji za njih, uz Zakon o radu, čini temeljni zakon za legalni boravak u zemlji. Upozorava da pritom izostaju integracijske politike, primjerice učenje hrvatskog jezika i sl. Budući da broj migrantskih radnika raste iz godinu u godinu, država bi stoga čim prije trebala donijeti nacionalnu strategiju koja počiva na pretpostavci da u Hrvatsku migranti ne dolaze isključivo kako bi radili već i kako bi u njoj ostali živjeti.

U poglavlju o Pravu na rad (2.4) naglasak je stavljen na izmjene i dopune Zakona o radu usvojenog koncem 2022. godine. U kontekstu odredbe koja omogućuje ugovaranje većeg opsega pojedinih materijalnih prava kolektivnim ugovorom (KU) za članove sindikata koji su pregovarali taj KU upozorava kako „ova odredba u praksi može negativno utjecati na ostvarivanje prava na slobodu udruživanja.“ Nadalje, napominje da se tom odredbom može „stvoriti indirektni pritisak na radnike (…) na učlanjivanje u točno određen sindikat“ koji je sudjelovao u pregovaranju tj. pregovarao taj KU.

Poglavlje 2.5. posvećeno je diskriminaciji pri zapošljavanju i na radu, a pravobraniteljica napominje kako je dio radnika koji im se obraćao s pritužbama, zbog straha od viktimizacije na radnom mjestu prije započinjanja ili tijekom ispitnog postupka povlačilo pritužbu.

U pogledu diskriminacije u području rada, pravobraniteljica ističe da se iz postupanja ureda po pritužbama radnika da zaključiti kako oni često ne poznaju svoja prava, ali i da ih poslodavci ne informiraju o njima. Također, istaknuto je kako je sindikalno djelovanje dijelom otežano zbog nepostojeće komunikacije poslodavaca sa sindikatima ili jer neki poslodavci opstruiraju sindikalne povjerenike u obnašanju svoje dužnosti.

Pravobraniteljica ističe kako unatoč novouvedenom poglavlju o radu putem digitalnih platformi u ZOR-u postoji prostora za bolje reguliranje ovog oblika rada, „posebice u odnosu na oslobođenje od solidarne odgovornosti digitalne radne platforme za obveze prema radniku, dok bi u odnosu na agregatore (posrednike) bilo korisno propisati konkretni pravni oblik agregatora koji bi određenim kapitalom jamčio za obveze prema radniku.“ Navodi i da su tijekom javne rasprave ukazali „da je potrebno propisati obvezu poslodavca da radnicima osigura potrebna sredstva za rad, kao i da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije po bilo kojoj osnovi.“


Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.

Naslovna fotografija: Petra Ivšić/Radnička prava
Tekst napisala: 

Sandra Kasunić

Preporučite članak: