U 2022. godini građani su se pučkoj pravobraniteljici najčešće javljali zbog problema povezanih s ostvarenjem prava na rad, stoji u izvješću koje je pravobraniteljica podnijela Saboru. S tim u vezi, pogotovo su joj se obraćali zbog nezakonitih otkaza, mobbinga, neisplate plaće, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada, zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme. Najzanimljivije dijelove izvješća donosi naša Sandra Kasunić.
Gotovo 15 posto mladih u Hrvatskoj ne rade niti su u sustavu redovitog obrazovanja ni obrazovanja odraslih (tzv. NEET), stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Izvješće se bavi stanjem ljudskih prava u Hrvatskoj, a ovo neovisno središnje tijelo za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u dva se poglavlja izričito osvrnulo na teme rada i zapošljavanja kojima se posebno bavimo na našem portalu. Ta dva poglavlja izvješća tematiziraju povrede prava na rad (2.4) te diskriminaciju pri zapošljavanju i na radu (2.5). Dodatno, pravo na rad kao i diskriminacija osoba na tržištu rada tematizirani su i u drugim poglavljima koja se bave primjerice pravima određenih društvenih skupina te drugim s radom povezanim pravima i diskriminacijskim osnovama.
U uvodnom poglavlju, pravobraniteljica ističe da je pravo na rad među onim razlozima zbog kojih su joj se građani i građanke tijekom prošle godine najčešće obraćali. S tim u vezi, pogotovo su joj se obraćali zbog nezakonitih otkaza, mobbinga, neisplate plaće, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada, zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme. Uz to, građani su se tužili na povrede prava iz radnih odnosa kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Pravobraniteljica napominje kako se ovom uredu sve češće obraćaju i migrantski radnici u potrazi za zaštitom svojih prava. Zaprimljene pritužbe građana na diskriminaciju na radu i pri zapošljavanju uglavnom su se ticale diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja, dobi, članstva u sindikatu i nacionalnog podrijetla. Dodatno, u izvještaju se ističu i poteškoće s kojima se susreću platformski radnici.
Ovogodišnje izvješće u sebi po prvi puta sadrži posebno poglavlje posvećuje mladima, napose u pogledu povreda prava na rad. Zabrinjavajućim smatra visoku stopu prekarnog rada u toj dobnoj skupini (15 do 29 godina) jer je 25 posto od onih koji rade na određeno zaposleno na određeno bez da to žele.
Uvodno poglavlje koristi i za osvrt na nalaze iz istraživanja o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo u 2022. i koje potvrđuje problem ne(pre)poznavanja i neprijavljivanja diskriminacije. Ispitanici tog istraživanja kao najproblematičnije isticali su područje rada i zapošljavanja, dok kao obilježje prema kojem je diskriminacija najraširenija navode nacionalnu pripadnost ili porijeklo. Romi su u tom pogledu najdiskriminiranija skupina, što ne čudi s obzirom na diskriminaciju s kojom su u Hrvatskoj suočeni. Lošem položaju doprinosi i izostanak adekvatnih politika uključivanja Roma u društvo, unatoč tome što postoje Nacionalni plan za uključivanje Roma za 2021. do 2027. godinu te popratni akcijski planovi za njegovu provedbu.
Citat iz komunikacije pravobraniteljice s radnikom čija prava su bila povrijeđena, str. 38.
Posebice glede sindikalnog organiziranja iz navedenog se da zaključiti kako i sindikati ubuduće moraju napraviti znatno veće napore i organizirati migrantske radnike kako bi doprinijeli zaštiti kolektivnih radničkih prava. Uz navedeno, pravobraniteljica napominje i kako su migrantski radnici nedovoljno upoznati Zakonom o strancima koji za njih, uz Zakon o radu, čini temeljni zakon za legalni boravak u zemlji. Upozorava da pritom izostaju integracijske politike, primjerice učenje hrvatskog jezika i sl. Budući da broj migrantskih radnika raste iz godinu u godinu, država bi stoga čim prije trebala donijeti nacionalnu strategiju koja počiva na pretpostavci da u Hrvatsku migranti ne dolaze isključivo kako bi radili već i kako bi u njoj ostali živjeti.
U poglavlju o Pravu na rad (2.4) naglasak je stavljen na izmjene i dopune Zakona o radu usvojenog koncem 2022. godine. U kontekstu odredbe koja omogućuje ugovaranje većeg opsega pojedinih materijalnih prava kolektivnim ugovorom (KU) za članove sindikata koji su pregovarali taj KU upozorava kako „ova odredba u praksi može negativno utjecati na ostvarivanje prava na slobodu udruživanja.“ Nadalje, napominje da se tom odredbom može „stvoriti indirektni pritisak na radnike (…) na učlanjivanje u točno određen sindikat“ koji je sudjelovao u pregovaranju tj. pregovarao taj KU.
Poglavlje 2.5. posvećeno je diskriminaciji pri zapošljavanju i na radu, a pravobraniteljica napominje kako je dio radnika koji im se obraćao s pritužbama, zbog straha od viktimizacije na radnom mjestu prije započinjanja ili tijekom ispitnog postupka povlačilo pritužbu.
Rasistički oglas za posao u pizzeriji Lockdown iz Samobora, objavljen u 2022. na Instagram profilu lockdownpizzeria, str. 46.
U pogledu diskriminacije u području rada, pravobraniteljica ističe da se iz postupanja ureda po pritužbama radnika da zaključiti kako oni često ne poznaju svoja prava, ali i da ih poslodavci ne informiraju o njima. Također, istaknuto je kako je sindikalno djelovanje dijelom otežano zbog nepostojeće komunikacije poslodavaca sa sindikatima ili jer neki poslodavci opstruiraju sindikalne povjerenike u obnašanju svoje dužnosti.
Pravobraniteljica ističe kako unatoč novouvedenom poglavlju o radu putem digitalnih platformi u ZOR-u postoji prostora za bolje reguliranje ovog oblika rada, „posebice u odnosu na oslobođenje od solidarne odgovornosti digitalne radne platforme za obveze prema radniku, dok bi u odnosu na agregatore (posrednike) bilo korisno propisati konkretni pravni oblik agregatora koji bi određenim kapitalom jamčio za obveze prema radniku.“ Navodi i da su tijekom javne rasprave ukazali „da je potrebno propisati obvezu poslodavca da radnicima osigura potrebna sredstva za rad, kao i da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije po bilo kojoj osnovi.“
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Naslovna fotografija: Petra Ivšić/Radnička prava
Tekst napisala:
Preporučite članak: