Od 1. rujna na snagu je stupio novi kolektivni ugovor za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prijevozu. Od potpisivanja prošlog kolektivnog ugovora prošlo je već četvrt stoljeća te se tim povodom naš Mate Ivčević osvrnuo na promjene koje kolektivni ugovor donosi za hrvatske pomorce, ali i na trendove u globalnom pomorskom prometu.
Luksuzni prekooceanski putnički brod Queen Mary 2 danas je jedini brod takvog tipa koji plovi na redovitoj i povijesnoj liniji od Southamptona do New Yorka. No osim što slovi kao plutajući spomenik minulim vremenima kada su putnički brodovi žarili i palili svjetskim prometom, on je za vrijeme svog plovidbenog staža bio svjedokom brojnih prekrajanja jednog vrlo važnog zakona koji je i više od jednog stoljeća regulirao status pomoraca, ali i minimum uvjeta koje brodari i brodovlasnici moraju ispoštovati kako bi mogli obavljati djelatnost plovidbe kako u unutarnjim teritorijalnim vodama, tako i na otvorenom moru. Zakon o trgovačkoj mornarici, čija je prva verzija dobila kraljevski blagoslov 1894. godine, dok zadnje izmjene i dopune sežu u 1995. godinu, podijeljen je u trinaest sekcija od koje je treća možda i najopsežniji primjer regulacije zvanja i radno-pravnog statusa britanskih pomoraca.
Isto tako, kada bi stariji brat ranije spomenutog broda Queen Mary 2 – Queen Mary 1 – u međuratnom razdoblju pristajao u luku s druge strane Atlantika, pristajao je u zemlju koja je jedinstvena po pitanju zaštite kabotaže, a radi se, naravno, o SAD-u i popularnom Jones Actu koji nalaže da svi brodovi koji imaju namjeru obavljati prijevoz robe i putnika unutarnjim vodama moraju biti registrirani u SAD-u, u vlasništvu američkih državljana i popunjeni domaćom posadom. Prošle je godine američka zaštita kabotaže prešla na novi nivo.
Naime, izmjene i dopune Zakona o prekooceanskom prometu, u kojem je jasno naznačeno da se europski transnacionalni kontejnerski brodari kao što su danski MAERSK, njemački Hapag-Lloyd ili francuski CMA-CGM moraju staviti prvo na raspolaganje američkim krcateljima koji imaju namjeru otpremiti robu na azijska tržišta, ako žele zadržati pravo plovidbe na toj liniji, uzrokovale su svojevrsni domino efekt u zapadnim zemljama pa su mnoge države prionule k zaštiti domaće kabotaže, među kojima je i Republika Hrvatska.
U tom smislu, na području putničkog prijevoza stupanje na snagu novog nacionalnog kolektivnog ugovora (NKU) 1. rujna ove godine, prvog takve vrste još od 1998. godine, pozitivan je pomak. NKU za pomorce u kabotaži, između svih ostalih pojedinosti, također definira i minimalne uvjete rada kojima se moraju povinovati strani brodari kako bi mogli dobiti pravo plovidbe na određenoj liniji, a koji zeleno svjetlo za to imaju još od 1. siječnja 2017. godine.
Kolektivni ugovor zaštita je pomoraca od nelojalne konkurencije i jeftine radne snage
„Unatoč nezadovoljstvu pojedinim stavkama, koje su, da budem iskren, čak i lošije u odnosu na stari, to je i najvažniji razlog zašto smo ga potpisali, odnosno zbog zaštite hrvatskih pomoraca od nelojalne konkurencije i jeftine radne snage“, kaže za Radnička prava Antun Aljinović voditelj pregovaračkog tima Sindikata pomoraca Hrvatske i ističe kako je kolektivni ugovor važan „jer se on primjenjuje na sve hrvatske pomorce i pomorce zemalja iz Europskog gospodarskog pojasa, i to sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom prometu“.
Inflacija je pogodila i poslovanje Jadrolinije, što se možda i najjasnije očitovalo u prošlogodišnjem podizanju cijene karata, i to unatoč tome što je država nacionalnom brodaru podmirila fiksne troškove poslovanja. S druge strane, smjenski rad pomoraca, koji u pravilu traje 15 dana, iziskuje i podmirivanje troška prehrane pomoraca kao važnu stavku koja osigurava nesmetano odvijanje plovidbe. „U općem dijelu KU definirali smo najmanji iznos hranarine, odnosno korekciju istog s obzirom na rast troškova prehrane. U odnosu na stari KU iz 1998. godine bolje je regulirana repatrijacija pomoraca“, govori nam Aljinović. Kao primjedbu dodaje kako bi bilo „poželjno da se u dogovoru sa sindikatima svake naredne godine izvrši korekcija, imajući u vidu opći rast troškova namirnica“.
Institut o minimalnom broju članova posade jedan je od najvažnijih odredbi koju propisuje Međunarodna konvencija o pravima pomoraca (MLC). Inspekcije lučkih kapetanija često brod mogu proglasiti nesposobnim za plovidbu ukoliko se ne zadovolji taj minimum. Šira javnost je ovome mogla izravno svjedočiti kada su sindikati u jeku pandemije korona virusa i krize oko smjena posade 2020. godine urgirali pomorce da potpišu izjavu da nisu sposobni za rad kako bi na taj način pokušali natjerati brodare i vlade država pod kojima određeni brod plovi da nekako riješe tu nezavidnu situaciju. „Jedna od naših primjedbi je bila ta da se formacijski broj članova posade (minimalni broj članova posade, op.a.) temelji isključivo na potrebnom broju članova posade s obzirom na raspored za uzbunu, a ne na Uvjerenju o najmanjem broju članova posade“. U rasporedu za uzbunu, koja je kolokvijalno poznata kao “master lista”, navedene su sve obveze člana posade u slučaju nesreća. U krajnjoj liniji taj prijedlog naposljetku nije usvojen zbog toga što je opća tendencija svakog brodara da smanji izdatke za plaće, dok bi se ovime odluka o broju članova posade koji su potrebni za održavanje broda u plovidbenom stanju više stavila u ruke zapovjednika kojem je u interesu da traži više posade.
Povećana materijalna prava radnika
U svjetskim okvirima osnovica za obračun minimalne plaće za pomorce uglavnom je regulirana na IBF forumu, koji se prvi put održao 2003. godine, a dogovorena je između Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) i Međunarodnog udruženja pomorskih poslodavaca (IMEC) koji, osim europskih, uključuje i predstavnike korejskih i japanskih brodara te brodovlasnika. Prema tome minimalna plaća za rad mornara od 40 sati tjedno iznosi 533 dolara mjesečno, a taj dogovor na posredni način ima savjetodavnu funkciju i za Jadroliniju, iako su europske pomorske plaće u prosjeku puno više od tog minimuma.
„Mi smo općim dodatkom regulirali minimalne plaće i pomorski dodatak koji iznosi najmanje 16 eura dnevno i koji je neoporeziv, te niti jedan brodar na kojeg se odnosi KU ne smije dati plaće niže od propisanih. Između ostalog, znatno su povećani iznosi osiguranja za slučaj smrti i invalidnosti“, opisuje Aljinović te dodaje: „i još je k tome sindikat predložio da se rad subotom, kao i plaćanje prekovremenih, posebno reguliraju, imajući u vidu smjernice MLC konvencije“.
Bolji uvjeti rada pomažu kvalitetnoj dekarbonizaciji flote
Kvalitetni uvjeti rada na brodovima Bijele flote izuzetno su važni i u okviru plana državnog brodara za pomlađivanje i neophodnu dekarbonizaciju flote, a koji je već duže vremena podvrgnut brojnim zastojima, kao što je nedavno poništenje natječaja za gradnju tri električna katamarana. I tu nam može poslužiti primjer SAD-a – barem u pogledu pomorsko-industrijskog klastera – koji ne slovi samo kao kvalitetan primjer zaštite kabotaže, već i kao putokaz ekološkoj tranziciji k njoj.
U tom smislu simptomatični su ambiciozni planovi zastupnice Zastupničkog doma američkog Kongresa Alexandrie Ocasio-Cortez čiji prijedlog se sastoji u investiranju u proizvodnju brodova i obuku pomoraca za postavljanje morskih vjetroturbina u okviru Green New Deala, kao i Zakona o ugljično neutralnom pomorstvu kalifornijskih zastupnika iz redova Demokrata Alana Lowenthala i Nanette Barragan koji – osim što daje veće ovlasti tamošnjoj agenciji za zaštitu okoliša za primoravanje brodara da koriste gorivo s manjim otiskom ugljikovog i sumporovog dioksida – predviđa i ulaganje u lučku infrastrukturu kako bi je se osposobilo za priključivanje brodova na vezu na vlastitu energetsku mrežu koja bi se napajala iz obnovljivih izvora energije.
Sindikati traže proširenje primjene kolektivnog ugovora
U svim tim planovima konkurencija Jadroliniji ne dolazi prvenstveno od grčkih ili talijanskih putničkih brodara, već domaćih, kao što su oni omanji Rapska plovidba i G&V Line, ali i oveća Tankerska plovidba, koja je u samo u prošloj godini ostvarila dobit od 152 milijuna američkih dolara zbog abnormalnog porasta cijena vozarina na tržištu sirove nafte i čija je tvrtka-kćer TP Line ovog ljeta iznajmila katamarane Puntamika i Kolovare Jadroliniji, što jednim dijelom predstavlja i nagovještaj budućeg svima poznatog instituta javno-privatnog partnerstva. „Zato smo Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uputili zahtjev za proširenjem nacionalnog kolektivnog ugovora i na sve brodare koje žele konkurirati na određenim linijama“, zaključuje Aljinović.
Nacionalni kolektivni ugovor tek se počeo primjenjivati i obračun plaća po novom modelu sukladno kategorijama linija očekuje se 10. listopada prilikom isplate plaće za rujan. Pohvalno je to što je potpisan unatoč nesuglasicama koje su postojala između dva reprezentativna sindikata koji su sudjelovali u pregovorima; jedna se ticala smanjenja razdoblja primjene kolektivnog ugovora s tri na dvije godine, što je tražio SPH zbog nezadovoljstva s prvim nacrtom ugovora za koji su smatrali da nije ispregovaran u dobroj vjeri, a druga tehničkih propusta oko jasnog definiranja sedmog člana za praćenje primjene kolektivnog ugovora. Međutim, odgovor Nezavisnog sindikata putničkih brodova Hrvatske na iznesene primjedbe do trenutka zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Minula vremena prekooceanskih putničkih brodova toliko su daleko da više nisu ni predmet sentimentalnih usmenih pripovijetki umirovljenih kapetana duge plovidbe, no zato je pitanje očuvanja javne putničke plovidbe u pomorskim zemljama – pogotovo Hrvatskoj čije otočko stanovništvo ovisi o istoj – aktualnije no ikad. U svakom slučaju, NKU za pomorce u kabotaži nije samo mali korak za časnike i vježbenike Bijele flote, nego i za šalterske radnike i ino administrativno osoblje pa se možemo nadati skorašnjem početku kolektivnog pregovaranja i za njih.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Naslovna fotografija: Wikimedia Commons/Radnička prava
Tekst napisao/la:
Preporučite članak: