Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

U Republici Hrvatskoj radni odnosi regulirani su Zakonom o radu. Prema tom zakonu trudnice pripadaju kategoriji posebno zaštićenih radnica, a Ustav RH jamči pravo na rad, štiti prava trudnica i majčinstva. Osim hrvatskih zakona, Republika Hrvatska vezana je konvencijama koje je ratificirala na međunarodnoj razini, kao i direktivama Europske Unije. No, unatoč brojnoj regulaciji koja štiti prava trudnica, u praksi postoji mnoštvo povreda prava i diskriminacija radnica na temelju trudnoće, poroda i materinstva. Tako često čitamo da je poslodavac odbio zaposliti ženu zbog trudnoće, otkazao joj ugovor o radu, ponudio sklapanje izmijenjenog ugovora o radu po nepovoljnijim uvjetima ili je tražio podatke otrudnoći iako to po zakonu ne bi smio.

Zakon štiti trudnice i majke tako što propisuje da za vrijeme trudnoće, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja "trudničkih prava". Ista zakonska regulacija vrijedi i za one majke i trudnice zaposlene na pola radnog vremena, zatim za one koje rade na pola radnog vremena zbog pojačane brige i njege o djetetu ili zbog pojačane brige o djetetu s težim smetnjama u razvoju. Također, ovdje spadaju i one majke i trudnice na dopustu ili na pola radnog vremena zbog dojenja. Dakle, sve su one zakonom zaštićene u periodu trajanja ovih prava.

Nadalje, otkaz ugovora o radu je ništetan ako je poslodavac na dan davanja otkaza bio upoznat s time da je radnica trudna ili ga je ona o tome obavijestila i dostavila potvrdu od liječnika u roku od 15 dana nakon odluke o otkazu. Trudnoća je dakle okolnost zbog koje ugovor o radu ne može biti otkazan, a ako do otkaza dođe, on nije valjan i ne proizvodi nikakve pravne posljedice.

Međutim, radnici - trudnici može prestati ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme istekom roka na koji je ugovor sklopljen neovisno o trudnoći. Naime, to se događa zato što je ugovor o radu na određeno vrijeme drugačije reguliran i kao takav ima drugačije posljedice na prava radnika, za razliku od ugovora koji je sklopljen na neodređeno vrijeme. Također, trudnica ne uživa zaštitu kod izvanrednog otkaza ugovora o radu. To se odnosi na situacije ako bi radnica – trudnica počinila neku osobito tešku povredu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. (Najčešći primjeri u praksi za osobito tešku povredu su: sukob radnika s poslodavcem; napad na čast i ugled poslodavca klevetom, uvredom i sl.; nesavjestan rad; određivanje i boravak radnika u pritvoru/istražnom zatvoru; kazneno djelo ili prekršaj i dr.). Trudnici će doći do prestanka ugovora o radu u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza kod likvidacije (prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga), u slučaju smrti poslodavca, prestanka obrta ex lege ili brisanja trgovca pojedinca iz registra.

Pravobraniteljica za djecu u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje i organizacijom civilnog društva Udruga RODA provela je istraživanje o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada 2012. godine. Od 414 sudionica istraživanja koje su na tržištu rada doživjele jednu od dvije vrste istraživanih oblika spolne diskriminacije (temeljem trudnoće i temeljem svojih obveza prema djeci):

1. 34,1 posto suočio se s neproduživanjem ugovora o radu.

2. 21,2 posto njih je dobilo otkaz,

3. 16,4 posto premješteno na lošije radno mjesto.

Ono što posebno zabrinjava je broj žena koje smatraju da im poslodavac nije produžio ugovor o radu na određeno vrijeme zbog njihove trudnoće ili jer su brinule zamalu djecu - od 176 ispitanica, to misli njih 63,6 posto. Prikupljeni podaci ukazuju na to da je spolna diskriminacija žena vezana uz trudnoću vrlo raširena na hrvatskom tržištu rada. Istraživanje je, također, pokazalo potrebu za podizanjem svijesti žena u pogledu zakonskih jamstava koja štite njihove interese na tržištu rada za vrijeme trudnoćete da poslodavci na hrvatskom tržištu rada najvećim dijelom ne poštuju zakonske obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom. Iako je poznato da Hrvatska inzistira na politici pronataliteta, čudi što je položaj trudnica na tržištu rada vrlo nepovoljan.

Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/

Izvor naslovne fotografije: Pixabay

Pravna Klinika

Preporučite članak: