Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Poslodavac i radnik zasnivaju radni odnos sklapanjem ugovora o radu. Takav ugovor se može sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme. Ako se ugovor o radu sklapa na određeno vrijeme, onda radni odnos prestaje protekom vremena na koji je ugovor sklopljen. Mogućnost prestanka ugovora o radu koji je sklopljen na neodređeno prestaje na način koji je taksativno određen Zakonom o radu (ZOR).1 Jedan od tih načina prestanka ugovora o radu je otkaz, koji može biti redoviti i izvanredan.
Za razliku od redovnog otkaza, kod izvanrednog otkaza ugovora o radu poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.2 Također, kod izvanrednog otkaza je potrebno otkazati ugovor o radu u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.3 Kada govorimo o izvanrednom otkazu radnika poslodavcu, najčešći razlog za to će biti neisplata plaće. U tom slučaju će radnik imati mogućnosti izvanredno otkazati ugovor o radu u roku od 15 dana od kada je saznao za činjenicu da mu plaća nije isplaćena ako poslodavac s isplatom plaće učestalo ili znatno kasni. Osim toga, strana koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od strane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.4
Također, prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.5 No, ako izvanredni otkaz daje radnik, zakonom nije predviđena obveza da poslodavcu omogući iznošenje njegove obrane.
Ako dođe do izvanrednog otkaza radnika poslodavcu, radnik nije obvezan ispuniti ugovoreni ili zakonski otkazni rok te radni odnos prestaje dostavom otkaza poslodavcu. Nema obveze poštivanja otkaznog roka ni kada poslodavac daje izvanredni otkaz radniku. Također, kod izvanrednog otkaza radnik je obvezan navesti razloge za otkaz i po potrebi dokazati da su upravo zbog njih nastupile okolnosti zbog kojih daljnji nastavak radnog odnosa nije moguć.6
U ZOR-u se samo okvirno određuje da se ugovor o radu može izvanredno otkazati zbog:
- osobito teške povrede radne obveze,
- druge osobito važne činjenice (npr. kada je osoba osuđena na kaznu zatvora).
Ako dođe do takvih situacija, u većini slučajeva nastavak radnog odnosa neće biti moguć. Budući da ZOR ne navodi taksativno koji su to opravdani razlozi koji bi doveli do opravdanog izvanrednog otkaza, u toj procjeni se oslanjamo na sudsku praksu. Postoje brojni primjeri gdje je došlo do (ne)opravdanih situacija u kojima je poslodavac dao izvanredni otkaz radniku. Kada zamijenimo uloge, primjera u kojima je ugovor o radu izvanredno otkazao radnik je puno manje. U ovom članku ćemo izdvojiti samo neke:
„Smatra se da je radnica imala opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu ako je obavljala poslove radnog mjesta za koje nije imala sklopljeni ugovor o radu te nije ostvarivala plaću primjerenu poslovima koje je obavljala, s time da je otkazala ugovor u roku 15 dana od dana saznanja za navedene činjenice.“ - Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž 1267/10-2, od 17. siječnja 2011.
„Nalog poslodavca (bolnice) radniku (liječniku), s kojim ima zaključen ugovor o radu za obavljanje poslova doktora specijaliste interne medicine, o njegovom privremenom upućivanju na rad (u pulmološku ambulantu) na poslove za čije samostalno obavljanje su potrebna posebna stručna subspecijalistička znanja koja on nema, predstavlja kršenje ugovornih obveza poslodavca i opravdani razlog radnika za izvanredni otkaz ugovora o radu.“ - Odluka Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž 1227/11-2, od 2. lipnja 2011.
„Kako Zakon o radu uređuje pitanje ispunjenja obveza iz ugovora o radu, te u čl. 114. predviđa mogućnost davanja otkaza od strane radnika…,to je tužiteljica mogla na temelju naprijed navedenih odredbi zatražiti ispunjenje ugovora o radu, dati izvanredni otkaz i zatražiti naknadu štete, a ujedno je mogla posebnom tužbom zatražiti isplatu plaće, kao što je i zatražila u posebnom postupku. Stav je ovog suda da Zakon o radu ne pruža mogućnost tužiteljici odnosno radniku da zbog neisplate plaće ima opravdan razlog za nedolazak na rad, te se zbog toga tužiteljica ne može pozivati na pravila istodobnog ispunjenja iz Zakona o obveznim odnosima.“ - Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Revr 1756/2010-2, od 24. veljače 2011.
Dakle, opravdani razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika mogli bi biti slučajevi kada poslodavac neuredno izvršava svoje obveze npr. neisplata plaće odnosno učestalo ili znatno kašnjenje s njezinom isplatom, diskriminacija ili zlostavljanje radnika, kazneno djelo počinjeno od strane poslodavca na štetu radnika, neprovođenje mjera zaštite na radu. Kao što smo već rekli, u situacijama kada radnik daje izvanredni otkaz, on nema obvezu poštivanja otkaznog roka. Upravo zbog toga, radnik je dužan dokazati postojanje razloga koje navodi u otkazu ugovora.
Radnik koji koristi pravo na: rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.7 U ovom slučaju, ugovor o radu može se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vratiti se na rad.8 Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.9
Još jedna posljedica izvanrednog otkaza ugovora o radu - prestanak ugovorne zabrane natjecanja. Naime, ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom zbog toga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi poslodavcu da se ne smatra vezanim tim ugovorom.10
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Andrea Piacquadio from Pexels
Tekst napisala: Nina Marić
Preporučite članak: