Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Ugovor o radu redovitim putem mogu otkazati i radnik i poslodavac. Radnik može redovito otkazati ugovor o radu ne navodeći razlog otkaza, ali uz obvezu da odradi otkazni rok. Poslodavac, s druge strane, može redovito otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdan razlog. Prema tome, poslodavac može radniku redovito otkazati ugovor o radu ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) te ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika je otkaz koji omogućuje poslodavcu da otkazom od sebe otkloni štetne posljedice koje za njega nastaju zbog ponašanja radnika koji krši obveze iz ugovora o radu. S obzirom na to da Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR) nije propisano što se smatra kršenjem obveza iz radnog odnosa, dopuštenost otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika valja procijeniti prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Ono što je presudno jest da se mora raditi o kršenju obveza koje proizlaze iz radnog odnosa i da obveze iz radnog odnosa s namjerom krši isključivo radnik. Primjerice, to može biti opetovano kašnjenje na posao, neizvršenje radnih zadataka, nanošenje materijalne štete na imovini poslodavca, korištenje opojnih sredstava za vrijeme rada i sl. No, privremena nenazočnost na poslu zbog bolesti ili ozljede, podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Isto tako, opravdani razlog za otkaz ugovora o radu ne predstavlja situacija kada se radnik obraća ili u dobroj vjeri podnosi prijavu nadležnim tijelima državne vlasti zbog opravdane sumnje na korupciju odgovornih osoba poslodavca (čl. 117. ZR).
Prema odredbi čl. 119. ZR, prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je obvezan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i skrenuti mu pozornost na mogućnost otkaza u slučaju nastanka povrede te obveze i omogućiti mu da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac to učini. Uskrata mogućnosti iznošenja obrane bila bi relevantna ako bi radnikova obrana, da je iznesena, odvratila poslodavca od donošenja odluke o otkazu jer bi radnik svoje ponašanje opravdao (npr. opravdao izostanak s posla zbog bolesti). Međutim, isto se ne primjenjuje u onim slučajevima kršenja radne obveze za koje nije realno očekivati da imaju opravdanje, (npr. radnik je zatečen u krađi). U tim slučajevima poslodavac bi mogao posegnuti za izvanrednim otkazom budući da se izvanredni otkaz daje kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
No, u slučaju redovitog otkazivanja ugovora o radu, tek nakon što je poslodavac ispunio obvezu pismenog upozorenja radnika i omogućio mu iznošenje obrane, a radnik je i nakon upozorenja nastavio kršiti obveze iz ugovora o radu, poslodavac može otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika. Otkaz ugovora mora biti u pisanom obliku te poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, a koji se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje (čl. 120. ZR). Poslodavac koji postupi suprotno navedenomu čini teži prekršaj poslodavca za koji je odredbom čl. 229. st. 1. t. 35. ZR propisano da će se poslodavac pravna osoba kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn, uz propisanu novčanu kaznu od 7.000,00 do 10.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe.
Kod redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika važno je napomenuti i sljedeće. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovine otkaznih rokova utvrđenih odredbom čl. 122. st. 1. i 2. ZR. Također, radnik u tom slučaju ne ostvaruje pravo na otpremninu (čl. 126. st. 1. ZR).
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Izvor naslovne fotografije: pxfuel
Autorica teksta: Jana Črnjevič
Preporučite članak: