Danas započinje štrajk radnika saniteta koji već godinama ukazuju na preopterećenost i velike razlike u svojim plaćama ovisno o županiji u kojoj rade. Istovremeno, radnici hitne medicine, također su suočeni s velikim regionalnim razlikama u uvjetima rada, nedavno i prosvjedovali tražeći beneficirani radni staž. Piše naša Karla Crnčević.
Javno zdravstvo već neko vrijeme na krhkim je nogama. Pate pacijenti, ali i radnici. Početkom travnja ove godine radnici hitne medicine prosvjedovali su tražeći beneficirani radni staž te bolju organizaciju timova i osoblja u cijeloj zemlji. Nakon prosvjeda premijer ih je usmjerio na sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošem te je dogovoreno da će uskoro radnici i sindikati izraditi te ministarstvu poslati svoj prijedlog Zakona o hitnoj pomoći. Zakon je trebao biti urađen u dijalogu s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, međutim, po riječima Danijela Šote, predsjednika Hrvatskog sindikata hitne medicine, Zavod nije iznio svoj prijedlog pa su prema Ministarstvu zdravstva išli samo s vlastitim.
Problemi u hitnoj sežu dalje od samog beneficiranog radnog staža koji je ravnateljica Zavoda Maja Grba-Bujević govorom u Saboru predstavila kao jedini. Istaknula je kako, sukladno zakonu, sindikati i poslodavci u djelatnosti hitne medicine zahtjev trebaju podnijeti na temelju elaborata, a iz Sindikata smatraju kako troškovi elaborata ne bi trebali pasti na leđa sindikata ili poslodavaca već da bi to trebalo biti plaćeno iz državnog proračuna. Misle kako između radnika i krovnog zavoda ne postoji dijalog i da je ravnateljica jedan od razloga zbog kojih se stvari teško mijenjaju posljednjih dvadeset godina, te, nakon što Zavod unatoč obećanju nije izašao sa svojim prijedlogom Zakona o hitnoj medicini, traže njenu smjenu.
Osim problema beneficiranog radnog staža, Šote ukazuje na velik problem neujednačenosti organizacije timova hitne pomoći u različitim dijelovima države, ovisno o proračunima općina i gradova, koja negativno utječe na radnike i na pacijente. Uz to, kao problem ističu i tvrd zakon i nespremnost Zavoda za provođenje reforme i uvođenje promjena u mreži više od dvadeset godina, bez obzira na to što pojedine županije pate od manjka pokrivenosti uslijed rasta broja turista ljeti ili promjene gustoće naseljenosti.
Iako se Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine propisuje da je na područjima na kojima je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave obvezna organizirati i osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe, pravilnici se često ne poštuju jer reorganizaciju i troškove dodatnih timova snose upravo jedinice lokalne samouprave.
Tu su velik problem otoci, ističe Šota. Otoci koji nemaju veliku gustoću naseljenosti zimi, često nemaju niti jedan tim hitne medicine na raspolaganju, čak ni ljeti kada se situacija bitno promijeni – na raspolaganju im je samo tim pripravnosti vezan uz ambulantu koja jednostavno tijekom ljeta ne može pokriti sve potrebe lokalnog stanovništva te domaćih i stranih turista.
Velike su razlike u kvaliteti i vrsti opreme, tipu vozila, količini radnika i njihovim kvalifikacijama i edukaciji od županije do županije. One županije koje su bogatije – ostvaraju bolje uvjete i za radnike i za pacijente. Radnici hitne medicine tome žele stati na kraj – nije u redu da su životi pacijenata u pitanju zato što ne postoji volja da se nešto promijeni u zakonu. Svi se slažemo da bi u svim županijama, bez obzira na visinu proračuna, i radnici i osobe čiji su životi u pitanju trebali biti jednaki, ističe Šota.
Višegodišnja borba vozača saniteta
Nije mirno ni među radnicima, primarno vozačima, saniteta. Nakon što je 2011. nekima od radnika (vozači, medicinske sestre, tehničari u sanitetskom prijevozu) smanjen koeficijent, a time su plaće počele varirati u različitim dijelovima države, 2020. godine krenuli su u bijeli štrajk zahtijevajući da se njihova radna mjesta prepoznaju Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova i da im se koeficijenti vrate na razinu iz 2011. "Problem saniteta nije od jučer, traje od 2011, kada je jednom dijelu saniteta skinut koeficijent, a drugom dijelu nije. Dakle, jedni vozači saniteta primaju plaću 1.500 kuna manju od drugih vozača. Čitavo vrijeme ukazujemo na tu nepravdu i da je to diskriminacija”, kazao je Vladimir Markuš, sindikalni povjerenik i voditelj saniteta, dodajući da ne traže izjednačavanje plaća s vozačima hitne službe, nego samo unutar saniteta.
Krajem 2021. godine vozač saniteta iz Zadarske županije Ivan Gašpar izjavio je kako oni i kolege iz drugih županija rade isti posao, ali za manju plaću: “U Istri ili u Varaždinu on za isti posao ima koeficijent 0,95. Vozi isto vozilo, radi u istim uvjetima. Mislim da bi ministar trebao ispraviti nepravdu vrlo lako i vrlo brzo jer ovo je već 10 godina da pola Hrvatske ima 0,95 koeficijent, a nama su bez ikakvog razloga skinuli koeficijent.” Dugo su bili u pregovorima i procesu mirenja s Ministarstvom te su, nakon što ništa nije urodilo plodom, najavili štrajk koji počinje danas i koji će trajati do ispunjenja zahtjeva. Zahtijevaju da se donese uredba o radnim mjestima s pripadajućim koeficijentima, kao što postoji za sva radna mjesta u javnim službama, te da se koeficijenti izjednače na razini države.
Štrajk će obuhvatiti osam županija u kojima je sanitet u nadležnosti domova zdravlja: Karlovac, Krapinsko-zagorsku županiju, Slavonski Brod, Knin, Vukovar, Bjelovarsko-bilogorsku županiju, Novalju, Šibenik, Drniš, Požegu, Novu Gradišku, dok u Zadarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji radnici ne mogu štrajkati jer se sanitet nalazi u nadležnosti zavoda za hitnu medicinu, ali će, po riječima sindikalnog povjerenika Vladimira Markuša, raditi „strogo po pravilniku o sanitetskom prijevozu“. Markuš je objasnio kako je po pravilniku sanitetski prijevoz hladni prijevoz, nije žurna služba i ne radi po pozivu nego jedan dan zaprima prijevoze za drugi dan te se prijevozi moraju isplanirati. Vožnje do 150 kilometara se moraju najaviti 24 sata prije, a preko 150 kilometara 48 sati ranije. No u praksi bi vozači često pacijente vozili do bolnice i natrag kući u istom danu, bez da je povratak planiran unaprijed, obavljali posao hitne pomoći koji nisu njihova zadaća, vozili s rotirkom i neplanirano te radili prekovremeno, između ostalog i zbog nedostatka ljudstva. Ovo je problem koji u sanitetu postoji dugi niz godina a o njemu smo već pisali povodom odluke Vrhovnog suda o zabrani štrajka koji je HSSP pokrenuo poštujući sve procedure početkom 2020. godine.
Dijalog s Ministarstvom zdravstva započeo je još 2020, a Ministarstvo je početkom prošle godine obećalo donijeti uredbu u roku tri mjeseca. Iako nisu ispoštovali rok, sindikat su zamolili da pričeka zbog turističke sezone. Kada uredba nije donesena ni do kraja prošle godine, te se odustalo od ustavne tužbe za pogrešno obračunavanje naknada za rad za isto radno mjesto zbog bojazni da je neosnovana – sindikati su najavili štrajk.
Na konferenciji za medije održanoj ispred KB Dubrava 11. svibnja Markuš je još naglasio kako vozači saniteta od 2011. nemaju svoj identitet jer u sustavu zdravstva ne postoje kao vozači saniteta, već se vode kao vozači dostavljači ili taksi vozači na lakim teretnim vozilima.
Marina Novaković Matanić, predsjednica udruge Dignitas koja štiti prava pacijenata, pružila je podršku štrajku te rekla kako nije problem samo štrajk već i sve manji broj kvalificiranih tehničara i medicinskih sestara u radnika u sanitetskom prijevozu. Ivan Gašpar, vozač saniteta iz Zadra, napomenuo je: „U Zadru i okolici, mi vozači saniteta obavljamo hitnoću, životno ugrožene pacijente koji se prevoze u veće bolnice pod rotacijama, uz pratnju medicinskog osoblja što nije naš posao, s koeficijentom 0,77 bez odgovornosti ne bi smjeli to raditi, ali smo prisiljeni zbog pacijenata, zbog toga što izlazimo u susret pacijentima – obavljamo posao koji nije naš po zakonu“.
Štrajk organizira Sindikat medicinske sestre/tehničari zajedno, a sudjeluje i Hrvatski sindikat hitne medicine koji se, kao što smo već spomenuli, ovih mjeseci bori i za bolje uvjete rada radnika hitne medicine, a podršku pruža Hrvatski nezavisni sindikat.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Naslovna fotografija: Dickelbers, Radnička prava
Tekst napisala:
Preporučite članak: