Denis Geto, predsjednik sindikata TEHNOS, komentira najave o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede i otpuštanju radnika.
Hoće li HEP ipak biti privatiziran, kako pišu neki mediji?
HEP se ne priprema za privatizaciju, niti će tako skoro. Ako se pita nas iz TEHNOS-a, onda bolje nikada, jer ta privatizacija će biti vrlo skupa – mi ćemo je učiniti takvom. No očito je da mnogi ‘lešinari’ priželjkuju privatizaciju HEP-a, možda čak i pokušavaju prikriveno raditi na njenoj pripremi. Restrukturiranja se provode pod oznakom najveće tajnosti, a osim netransparentno odabranih, ostali radnici i sindikati nemaju uvid u odvijanje procesa. Navodno postoji nekakva studija ili analiza koja je napravljena na oko tisuću stranica, no TEHNOS-u službeno ništa nije dostavljeno, osim 50-ak stranica općenitog materijala koji je predsjednik sindikata dobio osobno pod oznakom poslovne tajne. Pritom, dobili smo nevješt izgovor da sve mora biti tajno jer tako piše u ugovoru s međunarodnom konzultantskom kućom PwC. Na osnovu toga ispada da najviše rangirani HEP-ov menadžment, postavljen od strane politike, i strana, privatna konzultantska kuća imaju ekskluzivno pravo određivanja sudbine hrvatske elektroenergetike, dok desetak tisuća radnika i njihovi predstavnici predstavljaju sporednu stvar, prekomjernu brojku, koja ne samo da ne može sudjelovati, već za nju restrukturiranje mora biti stroga tajna.
Najavljeno je također otpuštanje četvrtine radnika HEP-a.
U restrukturiranje se ulazi s pretpostavkom konzultanta da efikasnost i višak radnika treba korigirati za 30-ak posto i napraviti outsourcing. Pritom nigdje nije transparentno pokazano kako se do tih brojki došlo (podaci su tajni), niti zašto je baš to polazišna točka za restrukturiranje. Višak radnika zaista postoji, a prvenstveno je generiran političkim kadroviranjem i nepotizmom, kao i namjernim gubljenjem poslova. Naime, poslodavci se već godinama natječu u tome tko će više poslova dodijeliti privatnim, vanjskim izvođačima radova, iako je takva usluga u pravilu lošija, a njihovi radnici potplaćeni. Već dugo vremena se govori da glavni razlozi takvog ustupanja poslova leže u provizijama koje se dobivaju sklapanjem poslova s odabranim vanjskim izvođačima. Kada se gube poslovi, jasno je da se umjetno stvara višak radnika.
Predmet trenutnog restrukturiranja je tvrtka HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Konzultant je predvidio da iz ove tvrtke ode oko 1.700 radnika, što predstavlja oko četvrtinu zaposlenih u tom društvu. To je poduzeće 2013. godine već bilo restrukturirano i tada se nije gotovo ništa napravilo, osim što se na nepotrebno visoke otpremnine potrošilo nekoliko stotina milijuna kuna više nego što bi to bio slučaj za normalno umirovljenje radnika. Kada se uzmu sva ostala restrukturiranja u zadnje tri, četiri godine, dodatni trošak za otpremnine se penje preko milijarde. TEHNOS smatra da radnike treba dodatno poticati dok rade, a ne kad odlaze iz tvrtke. Da nelogičnost bude potpuna, HEP je od ove godine odlučio ukinuti poticaje za rad sportskih društava radnika, dok istovremeno manijakalno sponzorira sve ostalo što može.
I nakon skupo plaćenih restrukturiranja vlada manjak tehničkih kadrova?
TEHNOS i kompletna HEP-ova struka već desetljećima upozoravaju da je zbog manjka radnika potrebno pojačano zapošljavanje na operativnim poslovima montera, uklopničara i smjenskih radnika. Štetne posljedice ovakve kadrovske politike su višestruke. Sa sve manjim brojem smjenskih i stručnih radnika, čija se prosječna starost povećava, dolazi do preopterećenja. Umjesto da vlasnik i poslodavac razmišljaju o političkom instaliranju rukovodstva, bolje bi bilo da se pozabave zapošljavanjem operativaca, jer ako se nastavi nemar pri njihovom zapošljavanju i školovanju, nedostatak kvalificiranog kadra ubrzo bi mogao dovesti do toga da vlakovi i avioni više neće prevoziti putnike, a elektrane proizvoditi struju. U konačnici, sve starija radna snaga, koja je pod sve većim opterećenjem, i prestanak zapošljavanja mlađih dovest će do neodržive situacije. Potezi uprave, vođeni kratkoročnim interesima zbrinjavanja politički podobnih kadrova, vode ka kritičnoj situaciji u kojoj nove generacije radnika, ukoliko ih uopće bude, neće imati nikoga tko bi ih podučio obavljanju posla.
Kakva će biti buduća kvaliteta usluga prema korisnicima?
Vid korupcije je gubljenje poslova kako bi se pogodovalo vanjskim izvođačima. Takve stvari smanjuju učinkovitost, ali nikako nisu nešto što će upropastiti HEP. Puno opasnije je instaliranje nedovoljno stručnog, politički ovisnog menadžmenta. Privatizacija je daleko najveća opasnost za kvalitetu usluge i opću društvenu korist koju HEP danas predstavlja, jer veliku većinu privatnih vlasnika zanima samo profit.
U kojem smjeru HEP dalje treba ići?
Restrukturiranje treba biti usmjereno prema unapređenju poslovnih procesa. Za takvo nešto treba zaposliti i obučiti stručne radnike, a ne se hvaliti smanjenjem njihova broja. Takvo nešto mogu provesti jedino stručni, sposobni i pošteni menadžeri, što znači da političko kadroviranje treba u potpunosti prestati. Dok god se rukovodeći kadrovi zapošljavaju po stranačkoj liniji, sramotno je i jednu riječ izustiti o višku radnika i neefikasnosti poslovanja. Naročito u današnjim uvjetima kada postoji vojska nezaposlenih koji odlaze iz Hrvatske.
Razgovor vodila:
Preporučite članak: