Viralan tweet ovog ljeta skrenuo je pažnju na brzu evoluciju umjetne inteligencije što izaziva panku u određenim industrijama. Snimke radnika izloženih impresivnim sposobnostima novih AI alata postale su simbol zabrinutosti zbog gubitka radnih mjesta i devalvacije ljudskog rada. Ova zabrinutost dodatno se pojačava apokaliptičnim prognozama o milijunima radnih mjesta koja bi mogla nestati zbog napretka AI tehnologije. Međutim, prava opasnost umjetne inteligencije leži ne samo u zamjeni radnih mjesta, već i u ozbiljnom ugrožavanju radničkih prava. Za Radnička prava piše Martina Domladovac.
U duhu teksta testirali smo rad umjetne inteligencije te je uvod ispod naslovne fotografije napisao ChatGPT 3.5. (op. ur.)
„Ljudi koji rade teške poslove za minimalac dok roboti pišu poeziju i slikaju, nije budućnost koju sam želio“, citat je iz tweeta koji je postao viralan ovo ljeto nakon što su društvenim mrežama počele kružiti snimke radnika, najčešće u zabavnoj i kreativnoj industriji, suočenih s nevjerojatnim sposobnostima novih AI (artificial intelligence) alata. Snimke su uglavnom prikazivale šokirane radnike koji gledaju kako ova nova tehnologija s jednakom ili većom preciznošću u sekundi obavlja zadatke i proizvodi sadržaj za koje bi njima trebali sati rada.
Spomenuti tweet savršeno je sumirao rastuću paniku koja se već godinama gradi oko umjetne inteligencije s kojom nas se upozorava da je AI toliko uznapredovala da će nas uskoro u potpunosti zamijeniti na našim poslovima. Pritom se ne daje nikakvo rješenje ove naizgled vrlo problematične situacije – ne poziva se na zabranu štetne tehnologije ili organiziranje kako bi se ograničilo njeno korištenje – prevladavajući stav je da se ništa ne može napraviti – jer budućnost je već tu.
Apokaliptične prognoze
Crne prognoze vjerojatno je ubrzao razvoj i popularnost takozvanih large language models alata kao što je ChatGPT koji su sposobni analizirati velike količine podataka, učiti iz njih i proizvesti autonomni sadržaj. Ovi se alati mogu koristiti za širok spektar potreba, od prijevoda kompleksnih tekstova, izrade planova putovanja do pisanja romana. Još do kraja neistražene mogućnosti ovih alata koji će se sigurno nastaviti razvijati doprinijele su apokaliptičnim prognozama o milijunima radnih mjesta koja će preko noći postati zastarjela i nestati. To se pogotovo odnosi na takozvane „white collar“ poslove na kojima se u pravilu zapošljavaju visokoobrazovani radnici, bolje su plaćeni i do sada se smatralo da predstavljaju dobar život.
Kao najugroženije profesije danas se navode poslovi vezani uz tehnologiju, kao što su računalni programeri, softverski inženjeri, analitičari podataka. Poslovi u medijima, uključujući novinarske, marketinške i druge profesije zadužene za pisanje tekstova i kreiranje sadržaja. Pravnici, računovođe, grafički dizajneri, čak i učitelji, također su se našli na listi za otpis. Primjerice, programiranje i svi drugi računalni poslovi još do nedavno doimali su se kao siguran i profitabilan izbor karijere, no sada se čini kao da bi nove napredne tehnologije mogle pisati kodove brže od ljudi, što znači da bi se projekti mogli odraditi s manje radnika. ChatGPT također sve više utječe na novinarske poslove jer može vrlo brzo analizirati velike količine podataka i proizvesti nove članke i druge medijske sadržaje. Očekuje se i da će nestati potreba za grafičkim dizajnerima jer će novi alati omogućiti svima da jednostavno i brzo sami proizvedu željeni sadržaj. Rad pravnika, profesije koja je do sad uvijek bila iznimno cijenjena, također je doveden u pitanje jer, obuhvaća analiziranje velike količine informacija i njihovu transformaciju u probavljivi pravni tekst – upravo ono što AI alati odrađuju s lakoćom.
Prava opasnost leži negdje posve drugdje
Uz nastalu paniku kako će AI dokinuti puno poslova, vežu se i apokaliptična predviđanja da bi umjetna inteligencija mogla uništiti svijet jer će uz mogućnost neograničenog učenja jednog dana neizbježno postati pametnija od ljudi. Nagađa se da bi u svom nastojanju za rastom i stvaranjem veće autonomije umjetna inteligencija mogla čak početi ubijati ljude ili bi ljudi mogli postati kolateralne žrtve autonomnih odluka koje će donositi kako bi izvršila neki zadatak. Ideja da će AI moći uništiti ljudsku vrstu ako to poželi popularizirana je do te mjere da je čak i Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja (tvrtke vlasnice programa ChatGPT), svjedočio pred američkim senatom u svibnju ove godine, upozorivši da su i sami kreatori umjetne inteligencije zabrinuti kako bi ona mogla utjecati na svijet. Predložio je neku vrstu američke ili čak globalne agencije koja bi imala zadatak licencirati AI sisteme te imala moć oduzeti im licence u slučaju ne pridržavanja propisanih standarda. Ukratko, već danas moramo početi razmišljati o zakonima kojima ćemo regulirati umjetnu inteligenciju i tako pokušati spriječiti najcrnji scenarij prije nego postane prekasno.
Naravno, prava opasnost AI tehnologije leži negdje posve drugdje. Manje apokaliptična, ali neposrednija prijetnja umjetne inteligencije rizik je koji predstavlja za prava radnika. „Radnici se već suočavaju sa zapošljavanjem i otpuštanjem na temelju algoritma, kao i s nadzorom svakog njihovog pokreta uz pomoć visoke tehnologije – ali nedavni brzi razvoj generativne umjetne inteligencije proširio je slične prakse na više sektora“, objašnjavaju istraživačice radne skupine za proučavanje umjetne inteligencije na radnim mjestima britanskog Trades Union Congressa (TUC). Naglašavaju kako dolazi do sve većeg narušavanja privatnosti,, povećanja nesigurnosti na poslu, kao i do moguće diskriminacije, a to su puno drugačiji problemi od onih koji trenutno dominiraju javnim diskursom. Primjerice, umjesto menadžera koji donosi odluku, koju imate mogućnost osporiti, sada bi to mogao biti algoritam koji izdaje upozorenje na temelju netočnih podataka.
Primjer jednog od mogućih crnijih scenarija je takozvana „emocionalna umjetna inteligencija“ (emotional AI) za koju se predviđa da će se proširiti u „call centrima“. Koristeći prepoznavanje tona glasa, ova bi tehnologija trebala pomoći u procjeni emocionalnog stanja kupaca i radnika, ali zapravo predstavlja jezivi oblik nadzora. „Nadzor služi društvenoj kontroli i oblikovanju ponašanja ljudi“, objašnjava Peter Mantello, profesor medija i cyber-politike na Sveučilištu Ritsumeikan Asia Pacific, te dodaje kako će ideja da su radnici pozitivni, autentični i sretni postati dio produktivnosti koju će radnici trebati zadovoljiti.. Razvoj ove tehnologije imat će implikacije i za one koji rade u drugim sektorima – od odnosa s javnošću do ugostiteljstva – vjeruje Mantello, koji kaže da će emocije imati još važniju ulogu u procjeni što znači biti dobar radnik.
Na kraju dolazimo i do korištenja umjetne inteligencije u represivne svrhe, na granicama, za policijske i vojne potrebe. Neograničena moć koju bi ova tehnologija mogla dati represivnim službama mogla bi imati nesagledive posljedice za ljudska prava i živote.
Zakonita, etična i otporna umjetna inteligencija
Europska unija među prvima je poduzela korake u pokušaju reguliranja umjetne inteligencije. Neovisna stručna skupina o umjetnoj inteligenciji koju je Europska komisija osnovala u lipnju 2018. godine, donijela je Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju. Na temelju donesenog dokumenta „Pouzdana umjetna inteligencija ima tri sastavnice, koje trebaju biti ispunjene tijekom cijelog životnog ciklusa sustava: trebala bi biti zakonita i osigurati poštovanje svih primjenjivih zakona i propisa; trebala bi biti etična i osigurati poštovanje etičkih načela i vrijednosti; i trebala bi biti otporna i iz tehničke i iz socijalne perspektive jer sustavi umjetne inteligencije, čak i s dobrim namjerama, mogu uzrokovati nenamjernu štetu.”
Također, nakon više mjeseci pregovora, nedavno je konačno postignut privremeni dogovor Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o tekstu Zakona o umjetnoj inteligenciji koji bi trebao osigurati sigurno korištenje umjetne inteligencije u EU, uz poštovanje fundamentalnih prava i demokracije. Zakonom su utvrđene obveze za primjenu umjetne inteligencije na temelju njezinih potencijalnih rizika i razine utjecaja. Također, zakon uključuje popis zabranjenih aplikacija za koje se smatra da predstavljaju neprihvatljiv rizik. Među njima je i „prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama“ – jedno od rijetkih mjesta zakona i Etičkih smjernica gdje se spominje zaštita radnika na radnom mjestu.
U Etičkim smjernicama spominje se još i „važnost ljudskog nadzora i kontrole nad radnim procesima sustava umjetne inteligencije, te se naglašava kako bi oni trebali pružati podršku ljudima u radnoj okolini i nastojati stvarati smisleni rad. Kako bi se stvorili sustavi umjetne inteligencije koji su pouzdani, preporučuje se savjetovanje s dionicima na koje sustav može izravno ili neizravno utjecati. Korisno je tražiti redovite povratne informacije čak i nakon uvođenja i uspostave dugoročnijih mehanizama za sudjelovanje dionika, na primjer osiguravanjem informiranja, savjetovanja i sudjelovanja radnika tijekom cijelog procesa uvođenja sustava umjetne inteligencije u organizacije”.
Degradiranje profesije i smanjenje plaća
Pitanje zaštite radničkih prava zakonskim putem tijekom ove nove, popularno nazvane četvrte industrijske revolucije, spominje se minimalno. Ipak, ove smo godine vidjeli prvo značajnije organiziranje radnika u pokušaju zaštite svojih prava od prijetnje koju predstavlja AI. Američki glumci i scenaristi, objedinjeni u sindikatima Screen Actors Guild-American Federation of Television and Radio Artists (SAG-AFTRA) i Writers Guild of America (WGA), ove su godine pokrenuli jedan od najvećih štrajkova u povijesti Hollywooda zbog promjena u filmskoj i televizijskoj industriji koju su izazvale streaming platforme te negativnog utjecaja koje imaju na plaće i honorare scenarista i glumaca.
Pitanje AI tehnologije bio je samo jedan od manjih zahtjeva u početku, no tijekom pregovora postao je iznimno važan. „Po ovom pitanju dobili smo najbolje moguće uvjete u ovom ugovoru, iz isključivog razloga što je tvrtka razljutila naše članstvo odbijajući pregovarati o tome prije šest mjeseci. Da su pregovarali, ta tema ne bi postala tako važna, ali s obzirom na to da su podigli njegovu važnost među našim članstvom, mogli smo im reći, 'Gledajte, ako nam ovdje ne date snažne garancije, nećemo moći ratificirati ovaj ugovor jer je naše članstvo opsjednuto ovom temom i neće prihvatiti ništa manje od potpune zaštite'“, rekao je u intervjuu Adam Conover, član WGA sindikata nakon što su okončani pregovori i završen je štrajk scenarista.
Kao i drugi radnici kreativnih industrija, nagađa se da bi posao scenarista mogao postati suvišan jer će large language models alati uskoro moći autonomno pisati scenarije za film i televiziju. No Conover smatra kako je to samo izlika da se degradira njihova profesija i radnike plati manje, iako se njihov rad neće puno promijeniti.
Glumci su suočeni s nešto drugačijim problemom. „Primjerice, AMPTP (Alliance of Motion Picture and Television Producers) je pozadinskim glumcima (profesionalnim glumcima koji rade svoj posao i od kojeg sasvim normalno žive) želio uvjetovati da im se, kad dođu na set, plati jedan dan ili pola dana dnevnice za skeniranje njihove fizionomije za AI potrebe, nakon čega bi tvrtka posjedovala njihov prikaz zauvijek. Taj prikaz bi mogli koristiti kad god žele, čak i nakon što je glumac/glumica mrtav. Kao prvo, to eliminira cijelu jednu profesiju, a kao drugo, čini filmove gorim.
AI je samo marketinški izraz koji je tehnološka industrija izmislila kako bi širok spektar marginalno povezane tehnologije djelovao kao neizbježna prijetnja oko koje se mora nešto poduzeti“, naglašava Conover.
Izgledno je da će AI proširiti, a ne zamijeniti poslove
“AI will replace you before it replaces us.” (AI će vas zamijeniti prije no što zamijeni nas) bio je jedan od natpisa na transparentima tijekom prosvjeda scenarista u Los Angelesu, a obraćao se menadžerima kompanija s kojima su scenaristi bili u sporu. Natpis se vjerojatno referirao na predviđanja da će AI također dokinuti i brojne menadžerske pozicije jer će moći analizirati podatke i na temelju njih donositi odluke.
Nešto malo prizemnija predviđanja govore nam da je ipak realnije da će AI proširiti, a ne zamijeniti poslove i radna mjesta. Ovogodišnji izvještaj o budućnosti poslova pokazuje da su kompanije i poslodavci sve više skeptični oko toga da će umjetna inteligencija u potpunosti automatizirati rad, te procjenjuju da je većina radnih zadataka, za koje je to bilo moguće, već automatizirana. Umjesto toga, sve je veći konsenzus da će umjetna inteligencija povećati opseg potrebnog ljudskog inputa, posebno vezano uz upravljanje AI tehnologijom i poslovnu primjenu generiranih podataka. Vjerojatno će se samo prikupljanje informacija i donošenje jednostavnih odluka moći automatizirati, dok će organizacijski rad i kreativno razmišljanje ostati izvan mogućnosti AI alata.
S obzirom na to da će potreba za radnicima po svemu sudeći i dalje postojati, upozorava se kako će oni vještiji u rukovanju s AI alatima biti u prednosti, te su generalne preporuke da se već danas počnemo obučavati u tom smjeru. No problem je u tome što se tehnologija i trendovi tako brzo mijenjaju da je teško znati koja će znanja biti dugoročno relevantna ili koliko dugo će postojati novi poslovi nastali tijekom AI revolucije. Europski sindikati zato naglašavaju da radnici moraju biti uključeni u rasprave koje određuju kako će se ove nove tehnologije implementirati na radnim mjestima i da će sami radnici morati vidjeti jasnu korist koja s njima dolazi.
Pokušaj kontrole i stvaranja prestrašenih, poslušnih radnika
„Najviše nas brine da će tvrtke koristiti AI kao alat da potkopaju naše plaće i radne uvjete. Pokušat će ih iskoristiti da naprave isti proizvod, a ljude plate manje“, rekao je Adam Conover tijekom medijske kampanje scenarista u štrajku. „Kad pričamo o problemima pisaca i scenarista govorimo uglavnom o softverima kao što su ChatGPT. Ti softveri ne mogu raditi posao pisaca i ne vjerujem da će ikada moći. Ono što ti softveri rade je da izbacuju tekstove – ti ubaciš neki tekst, on izbaci neki drugi. To nije ono što pisci rade. Kao prvo pisci imaju iskustvo, znaju stvari o svijetu, imaju perspektivu – ali ne pričam o tome. Ono što scenaristi doslovno rade u Hollywoodu je da pričaju s producentom ili izvršnim direktorom i preuzmu smjernice. Razgovaraju s redateljem kako bi vidjeli poklapa li se tekst s njihovom vizijom, razgovaraju s glumcima koji možda nisu zadovoljni sa svojim replikama i uzimaju to u obzir. Odlaze na set.
Sav taj rad netko treba napraviti i to treba biti stvarna osoba, jer ChatGPT to ne može odraditi. Zašto smo onda zabrinuti? Zabrinutost dolazi iz toga da će tvrtke iskoristiti tu osrednju tehnologiju koja radi jednu jedinu stvar donekle dobro i iskoristit će ju da potkopaju naše plaće i radne uvjete. Reći će 'Hej, pogodi što, ChatGPT je izbacio ovaj scenarij. Ima par problema. Možeš ih popraviti? I uzeti u obzir naše prijedloge? I pričati s redateljem i glumcima? I otići na set? Samo, ti nisi pisac na tom filmu, ChatGPT je pisac, ti si samo neki pomoćnik producenta'. Čini nam se da upravo to žele postići“, objašnjava Conover.
Slično možemo vidjeti i u drugim profesijama. AI alati će možda ubrzati i olakšati neke procese medijskog i novinarskog rada, no većina poslova koji uključuju medijski i novinarski rad ne može se automatizirati. Netko će i dalje ChatGPT-ju morati reći što da napiše, provjeriti i urediti dobiveni tekst i na kraju ga objaviti. Također, netko treba biti odgovoran za iznesene i objavljene informacije. Svaka tehnologija treba jasne i detaljne upute kako bi proizvela željene rezultate i za to će i dalje trebati stručnjake u pojedinim poljima. Pravi problem AI tehnologija zapravo je u tome što će se posao promijeniti u nekim segmentima, ali se vjerojatno neće smanjiti – no zato bi se naša radnička prava mogla.
Stvaranje panike o kraju svijeta i propasti milijuna poslova samo je pokušaj kontrole i stvaranja prestrašenih, poslušnih radnika. Kao što u tweetu kaže Adam Conover: „AI podupiratelji stalno tvrde da moramo napraviti točno to što nam kažu jer je tehnologija toliko 'neizbježna' da će nas zamijeniti ako ne pristanemo. Ali to je samo marketing, osmišljen da nas prestraši i natjera na poslušnost. Nemojte nasjesti.“
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Naslovna fotografija: Assets Global/Radnička prava
Tekst napisala:
Preporučite članak: