Ranije smo izvještavali da se u Parizu na međunarodnom samitu između 14. i 15. rujna sastalo više od 250 predstavnika sindikata ITUC-a (International Trade Union Confederation). Povod sastanka bilo je pripremanje i formuliranje zajedničkog stava ususret najavljene konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) koja bi trebala započeti 30. studenog u Parizu. Sindikati su se usuglasili oko stava da ugovor mora uključivati povećanu ambiciju smanjivanja emisija stakleničkih plinova i pravednu tranziciju za radnike u novoj industrijskoj budućnosti. Sukladno tome, sindikati su se usuglasili oko tri zahtjeva prema učesnicima UN-ove konferencije: 1. Ugovor iz Pariza mora obvezati nacionalne države na veće redukcije emisija stakleničkih plinova i stvoriti pravne uvjete za dodatne redukcije stakleničkih plinova ako okolnosti u neposrednoj budućnosti pokažu potrebu za takvim potezima; 2. Ugovor mora definirati načine kojima će razvijene države osigurati 200 milijardi dolara potrebnih za adaptaciju do 2020. godine i odrediti načine kojima će se ovaj iznos povećati nakon 2020. godine; 3. Ugovor mora u operacionalnom segmentu uključivati obvezu prema pravednoj tranziciji jer je to nužno kako bi se riješili izazovi u svim industrijskim sektorima, a posebno uzimajući u obzir radnike u emisijski intenzivnim industrijama.
Anabella Rosemberg iz ITUC-a pojasnila je za Radio Labour što sindikati točno podrazumijevaju pod izrazom pravedna tranzicija. Rosemberg objašnjava da pravedna tranzicija uključuje sveobuhvatnu političku strategiju koja će onemogućiti da radnici izvuku deblji kraj u nužnoj tranziciji globalne industrije. To znači stvaranje pritiska na vlade da implementiraju socijalne politike i zakone koji će štititi radnike na izlaznim vratima iz prljavih industrija, investiranje u otvaranje radnih mjesta u novim industrijama i obvezivanje poslodavaca na preuzimanje svoje porcije odgovornosti i dužnosti.
Predstavnici sindikata ETUC-a (European Trade Union Confederation) na kongresu u Parizu izglasali su 2. listopada Pariški manifest koji u sebi ima implementirane stavke ranije usvojenog dokumenta pod nazivom „ETUC Action Programme 2015-2019“, odnosno zahtjeve sindikata da se na COP21 usvoji „pravno obvezujući međunarodni ugovor koji će pokrivati sve velike ekonomije, obvezati da se globalno zatopljenje drži ispod 2°C i koji će u obzir uzimati zajedničke, ali različite odgovornosti“. Međutim, Pariški manifest sadrži dodatni amandman koji precizira zahtjeve ETUC-a prema europskim vladama: Pravedna tranzicija u Europi može se ostvariti jedino financijskom potporom emisijski intenzivnim regijama i radnicima u takvim sektorima. Potrebno je preciznije procijeniti i uzeti u obzir kakve će učinke energetska tranzicija imati na ove regije i sektore. ETUC od europskih vlada zahtijeva političke i pravne poteze kako bi se osigurala budućnost za radnike iz ovih regija i sektora.
ETUC posebno naglašava svoju zabrinutost za specifične europske regije poput Yorkshirea (Velika Britanija). Nordrhein-Westfalena (Njemačka), Šleske (Poljska), Asturije (Španjolska), Antwerpena (Belgija), Lulea (Švedska) i Maritza (Bugarska). Brzopleta energetska tranzicija, bez djelovanja po principima pravedne tranzicije, mogla bi dugoročno uništiti budućnost ovih regija, radnika i njihovih obitelji. Industrija ugljena u Europi zapošljava oko 240.000 radnika od kojih je većina koncentrirana u specifičnim regijama, a samo u Poljskoj oko 90.000 ljudi radi u rudarskoj industriji – kako za Euractiv naglašava zamjenica glavnog tajnika Euracoal-a (European Association on Coal and Lignite) Magdalena Chawuła-Kosuri. Euracoal trenutačno pregovara s Europskom komisijom o koncipiranju plana da se koriste sredstva iz Socijalnog fonda Europske unije radi prekvalifikacije radnika iz ovih industrija. Magdalena Chawuła-Kosuri dodaje: „Potreban nam je transparentan plan koji će uzimati u obzir redukcije emisija, ali koji će biti strukturiran i koji će stvoriti sigurnost za ljude.“ Zahtjeve sindikata pozdravio je i Sanjeev Kumar, osnivač nevladine organizacije Change Partnership koja se bori protiv klimatskih promjena. Kumar je za Euractiv rekao: „Nijedan radnik ili regija ne smiju biti žrtvom na oltaru djelovanja protiv klimatskih promjena.“
Na upit Euractiva o konkretnim potezima koje institucije EU-a planiraju poduzeti, Europska komisija je odgovorila da planira izdvojiti 38 milijardi eura iz Fonda za regionalni razvoj 2014-2020, što je dvostruko više od prošlog ciklusa, u svrhu financiranja energetski efikasnih zgrada, obnovljive energije, „pametne“ distribucijske mreže i održivi urbani transport u zemljama članicama.
Izvor naslovne fotografije: ETUC
Vijest napisao:
Preporučite članak: