Predsjednik Bolivije Evo Morales podnio je ostavku 10. studenog, u nedjelju, nakon što je vojska podržala desničarski oporbeni puč protiv njega. Prije toga, Morales je pozvao na nove izbore i dijalog uslijed porasta nasilja i provokacija opozicije protiv njegove vlade i članova njegove stranke, Pokreta prema socijalizmu (MAS). Potpredsjednik Alvaro Garcia Linera također je podnio ostavku.
Na tiskovnoj konferenciji na kojoj je objavio ostavku Morales je rekao: "Nadam se da (Carlos) Mesa i (Fernando) Camacho [desničarski opozicijski vođe] i ostali građanski odbori ne zlostavljaju, ne nanose štetu, ne obmanjuju lažima, ne iskorištavaju narod..., naša velika želja je da se vrati socijalni mir, da ljudi znaju da su se oligarhijske skupine urotile protiv demokracije."
Prosvjedi protiv Moralesa započeli su dan nakon općih izbora 20. listopada. Konačni rezultati pokazali su da je dobio više od 10 posto glasova od najbližeg suparnika Carlosa Mese, što je bilo dovoljno za pobjedu. Međutim, oporba je odbila prihvatiti rezultate i započela je nasilne mobilizacije zahtijevajući njegovu ostavku. Morales je pozvao Organizaciju američkih država (OAS) da izvrši reviziju usprkos tome što je nepristranost te organizacije upitna. Preliminarno izvješće OAS-a zahtijevalo je nove izbore. Slijedom toga, Morales je raspisao nove opće izbore u nedjelju. Međutim, oporba je nastavila tražiti njegovu ostavku nasilnim putem.
Posljednji udarac bila je izjava šefa oružanih i zračnih snaga da Morales "treba podnijeti ostavku".
Ranije tog dana, nekoliko ministara i vladinih dužnosnika podnijelo je ostavku uslijed atmosfere prijetnji, zastrašivanja i nasilja koju su desničari proizveli. Prošli tjedan došlo je do eskalacije u tim napadima. 6. studenoga u okrugu Cochabamba izveden je niz nasilnih rasističkih i mizoginih napada na pristaše i izabrane dužnosnike MAS-a. Patricia Arce, načelnica općine Vinto, oteta je od strane oporbene rulje i prisiljena hodati bosonoga nekoliko kilometara. Pritom joj je odrezana kosa i polijana je crvenom bojom.
Slika 1, napadnuta Patricia Acre - Facebook/AFP photos
8. studenoga Fernando Camacho iz Građanskog odbora Santa Cruza, uporišta krajnje desne oporbe, ponovio je svoje pozive na intenziviranje mobilizacije, trenutnu ostavku Evo Moralesa, a pripadnike oružanih snaga i nacionalne policije pozvao da otkažu poslušnost Vladi. Istog su dana počela kružiti izvješća o grupama policije koje su dezertirale i povukle se sa svojih pozicija, prestavši tako štititi državne institucije i društvo od nasilnih grupa.
Napadnuti su i novinari zaposleni u državnim medijima. Jučer su desničarske oporbene snage zavezale novinara za drvo dok su zaposlenici državnog medijskog servisa potjerani iz svojih ureda od strane desničarskih oporbenih prosvjednika.
Svijet stoji uz Moralesa
Političari i društveni pokreti diljem Latinske Amerike osudili su puč. Nicolás Maduro iz Venezuele, koji se suočio sa sličnim nasilnim desničarskim napadima na sebe i pristaše bolivarske revolucije, napisao je „kategorički osuđujemo državni udar protiv našeg brata predsjednika Evo Moralesa.“
Bivši brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji je u petak pušten iz zatvora nakon što je u njemu nepravedno proveo 580 dana, također je izrazio svoje protivljenje puču: „Upravo sam saznao da je u Boliviji došlo do državnog udara i da je drug Evo Morales bio prisiljen podnijeti ostavku. Zabrinjavajuće je što u Latinskoj Americi postoji ekonomska elita koja ne zna kohabitirati s demokracijom i socijalnim uključivanjem najsiromašnijih."
Društveni pokreti, sindikati i lijeve političke stranke širom kontinenta također su izrazili snažno protivljenje državnom udaru i pozvali svoje baze da se mobiliziraju u odbacivanju napora rasističke bolivijske elite koja prijeti demokraciji i dovedi u opasnost živote najugroženijih u zemlji.
Latinoamerička platforma Social Movements ALBA poručila je „Ovaj državni udar sramotan je prikaz kako elite u Boliviji ne vjeruju u demokraciju, OAS je instrument imperijalističke politike SAD-a koji dozvoljava opstanak samo onim Vladama u regiji koje ima pod kontrolom. Vlada Evo Moralesa uvijek je branila svoj suverenitet, svoj demokratski proces i zato je svrgnuta, administracija Donalda Trumpa ne dopušta da na vlasti bude predsjednik koji je poljoprivrednik, radnik i pripadnik autohtone zajednice koji radi za dobrobit svoga naroda. Za njega bi Bolivija trebala biti zemlja koju kontrolira bijela, fašistička i rasistička manjina spremna nametnuti neoliberalnu agendu prema nacrtima MMF-a.
Završno, šaljemo energiju svim ženama i muškarcima koji su se borili za radikalne promjene u Boliviji u korist većine, mi smo s vama i nastavit ćemo naprijed, sad je trenutak za otpor i regrupiranje, Bolivija se neće vratiti u tamu neoliberalizma. Seljačka, starosjedilačka i narodna sila ponovno će pokrenuti povijesnu borbu koju smo pratili kroz sve ove godine i koju ćemo nastaviti pratiti."
Slika 2 - skup potpore Moralesu pred izbore, Facebook
Noćna mora tek počinje
Unatoč kulminaciji državnog udara protiv Eve i njegove prisilne ostavke, desničarske oporbene skupine nisu odustale od svojih nasilnih, rasno motiviranih napada na pripadnike MAS-a, starosjedilačkih Bolivijaca i radničku klasu. Desničarski vođa Camacho, nakon što je Morales podnio ostavku, pozvao je na Twitteru na njegovo uhićenje "Potvrđeno !! Nalog za uhićenje za Evo Moralesa !! Policija i vojska potražit će ga u Chapareu, mjestu gdje se sakrio. Vojnici su mu oduzeli predsjednički avion i skriven je u Chapare, idite k njemu! PRAVDA!" Dok je autentičnost naloga za uhićenje dovedena u pitanje, Camacho, prije svega, poziva na sukob i nasilje.
Veleposlanstva Meksika i Venecuele u glavnom gradu Bolivije također su napadnuta od strane desničarskih bandi.
Izvor naslovne fotografije: Facebook
Tekst preveo:
Preporučite članak: