Large pti%c4%87

Plaća od 10.428 kn možda zvuči utopijski, ali ona je moguća i ustavom određena, rekli su predstavnici Koalicije za dostojanstvenu plaću.

 

Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi oko trećine dostojanstvene plaće za život, rekli su predstavnici Koalicije za dostojanstvenu plaću na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji.

“Dostojanstvena plaća znači da si od nje možemo priuštiti adekvatan i kvalitetan standard života”, objasnila je Sandra Kasunić iz Centra za mirovne studije (CMS), pojasnivši kako to znači da bi si njome trebali moći priuštiti plaćanje redovnih životnih troškova, iznenadnih troškova i uz to uštedjeti dio novaca za neke veće izdatke u budućnosti.

Iako takva plaća zvuči utopijski jer za veliku većinu radnika u Hrvatskoj ona to i jest, iz Koalicije podsjećaju da je ona kao takva propisana Ustavom (Čl. 55 Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život) i osnovno ljudsko pravo (pravo na adekvatne radne uvjete).

S obzirom na to da bi, prema obračunu Koalicije, dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 10.428 kn (a taj je obračun još k tome napravljen prije početka inflacije i rasta cijena), Koalicija od Vlade traži da počnu donositi politike kojima će garantirati implementiranje svih radnicima u Hrvatskoj zajamčenih socio-ekonomskih prava, uključujući i dostojanstvenu plaću.

U tim će im zahtjevima pomoći i Direktiva Europske unije o korporativnoj odgovornosti, čije se donošenje očekuje uskoro. Naime, ta direktiva za svoj cilj ima pozvati velike međunarodne korporacije (s više od 500 zaposlenih i s godišnjim prometom većim od 150 milijuna eura) na preuzimanje odgovornost za svoje radnike i njihov socio-ekonomski standard te za utjecaj koji svojim poslovanjem imaju na okoliš, objašnjava Tomislav Kiš iz Novog sindikata (NS).

Naime, “imamo, dakle, situaciju da oni ostvaruju na temelju rada tih radnika visoke profite, djeluju na području cijelog svijeta, traže gdje je jeftina radna snaga, a ne postoje nikakvi mehanizmi da se te korporacije prisili da djeluju odgovorno, da postoji korporativna odgovornost koja bi ih prisilila da svim radnicima u svojem proizvodnom lancu osiguraju iole dostojanstvenu plaću”, rekao je Nikola Ptić iz Regionalnog industrijskog sindikata (RIS).

U Hrvatskoj su, primjerice, radnici pozivnih centara upravo takva jeftina radna snaga. Osnovica plaće često im je minimalna plaća, a ona se povećava raznim stimulacijama i bonusima koji su u potpunosti podložni samovolji poslodavaca, ističe Ptić i dodaje kako se u situacijama nesigurnosti u globalnim ekonomskim odnosima u kakvoj se i sad nalazima često mjere štednje provode preko radničkih leđa - smanjenjem plaća.

Stoga će donošenje ove europske direktive pomoći u nastojanjima da se minimalna plaća približi dostojanstvenoj, koja bi Vladi, ističe Mario Iveković (NS) trebala biti cilj, i dodaje kako Vlada ne može reći da je osigurala ono što je trebala dok minimalna plaća ne dosegne dostojanstvenu. Direktiva, govoreći o plaćama radnika u korporacijama, određuje da bi one trebale biti dostojanstvene (a ne minimalne), a obvezuje ne samo korporacije, nego i sve tvrtke u njihovom proizvodnom lancu.

Osim što je hrvatska minimalna plaća daleko od pojma dostojanstva, ni pristup radničkom (su)odlučivanju nije najsjajniji. Kolektivno je pregovaranje teško provedivo jer su poslodavci njemu često neskloni i blokiraju ga - tako su poslodavci već spomenutih pozivnih centara čak često agresivni prema sindikatima i suzbijaju pokušaje radničkog organiziranja, objašnjava Ptić. S druge strane, novi Zakon o radu prema svemu sudeći stanje neće poboljšati, nego će ga u najboljem slučaju ostaviti u statusu quo.

Možda ova direktiva pokrene neke promjene, kaže Iveković, jer ako se plaća u najmanje plaćenim poslovima digne na razinu dostojanstvene, očekuju da će se i ostale plaće tome prilagoditi - posebno uz potporu Vlade koja se očekuje zbog toga što je “Vlada ljubitelj europskih direktiva”, kako je kazao Kiš.

Potpora Vlade očekuje se i u regulaciji uvjeta rada i materijalnih prava radnika koji obavljaju društveno važan i odgovoran rad, kakav je primjerice rad osobnih asistenata osobama s invaliditetom. Oni su sad plaćeni mizernim plaćama od 2.000 kn za pola radnog vremena, a posebno je porazna činjenica da je to plaća iz 2006. godine i od tada nije porasla ni kune.

Kasunić je pozdravila Vladin paket mjera za amortizaciju rasta cijena, ali je istaknula kako te mjere ne obuhvaćaju radnike koji primaju minimalnu plaću ili plaću koja je malo viša od minimalne - ti su radnici trenutno na rubu egzistencije i Koalicija zahtjeva da se paket mera proširi i na njih.

Zaključno, iz Koalicije su istaknuli kako ni oni ni njihove europske kolege nisu zadovoljni količinom tvrtki koje direktiva obuhvaća i smatraju da se takvi zahtjevi trebaju postaviti i srednjim i malim poduzetnicima. Stoga su se priključili Europskoj građanskoj inicijativi za dostojanstvene plaće koja će u svibnju skupljati milijun potpisa građana u sedam europskih država kako bi od europske komisije mogli zatražiti sastavljanje novog, šireg akta o pravima radnika. Potpisi će se tim povodom skupljati i u Hrvatskoj, kažu iz Koalicije.


Naslovna fotografija: snimka zaslona Facebooka Novog sindikata, Radnička prava
Vijest napisala:

Tea Radović


    Preporučite članak: