Large elmo uvod

 

Eastern European Left Media Outlet - ELMO pokreće nov višejezičan tematski niz članaka u četiri dijela (uz ovaj uvod), gdje tražimo odgovore na pitanje: Kako se stambeni i urbani pokreti opiru postsocijalističkom zahtjevu za pretvaranjem gradova srednje i istočne Europe u produžetke, preslike i satelite neoliberalnih gradova zapada? Članci će istodobno biti objavljeni na nekoliko jezika na platformama članica ELMO-a (potpuno na portalima LeftEast/EN, Platzforma & Gazeta de Artă Politică & Baricada România/RO, Mérce/HU, Mašina & Radnička prava/BHS, DVersia & Baricada Bulgaria/BG, A2larm/CZ i djelomično na portalima Spilne/UA, Krytyka Polityczna/PL and Kapitál/SK) od 14. do 28. lipnja, dok će se završna panel-rasprava održati 30. lipnja u 18 sati s gošćama govornicima: Aljona Ljaševa (Ukraina), Enikő Vincze (Rumunjska), Táňa Zabloudilová (Češka) and Vitalie Sprînceană (Moldavija), moderatorica: Nóra Ugron.

Od 2020. proživljavamo smrtonosnu pandemiju zbog koje je ionako aktualna stambena kriza postala još opipljivija: diljem svijeta mnogi nemaju gdje „ostati doma”, nemaju gdje „ostati sigurni”. Kako se sadašnja stambena kriza pretvorila u krizu doma, dugogodišnji procesi neoliberalnog pozapadnjavanja još uvijek su u pozadini takvih nepravda u kontekstu srednje i istočne Europe. Ta se kriza dodatno pogoršava zbog ruske invazije na Ukrajinu, s obzirom na to da se izbjeglice unutar Ukrajine i izvan nje suočavaju s prenapučenim gradovima, nedostatkom socijalnog stanovanja i drugima ključnim socijalnim uslugama te su prepušteni borbi s prenapuhanim cijenama stambenog tržišta.

Zagovornici neoliberalizma gledali su na postsocijalističke gradove – kao i na društva kojih su dio – kao nešto nedovršeno, kaotično i necivilizirano. Već više od trideset godina gradski i državni režimi nasilno ukalupljuju naše gradove u tzv. civilizirane zapadne neoliberalne gradove. Takvi sablasni gradovi oni su koji se dodvoravaju stilu života srednje i više klase, otporni su na Drugoga, učinkovito razoruju sve društvene i zajedničke resurse, a sve su vrijeme podređeni volji transnacionalnih građevinskih investitora.

U tom kontekstu lokalni i regionalni društveni pokreti bore se protiv prisilnih deložacija te za prava na stanovanje, dok istodobno stvaraju prostor za radikalne vrijednosti ljevice vođene vizijom preraspodjele, okupacije i radikalne socijalne pravde. Sve to k tomu čine ondje gdje drugi akteri – bilo da je riječ o nevladinim organizacijama, društvenim pokretima, političkim strankama itd. – neumorno rade na materijalizaciji bjelačkoga, zapadnjačkog, neoliberalnog grada.

U ovome četverodijelnom nizu članaka tražimo odgovore na pitanja ne samo o tome kako se akteri ljevice organiziraju s ciljem stambene pravde u srednjoj i istočnoj Europi, već i o tome kako se suočavaju s kolonijalnim etosom „dostizanja Zapada” koji prožima kako politički, tako i aktivistički milje.

Kako bismo predstavili kontekst, identificirali smo sljedeće procese kojima su urbani prostori srednje i istočne Europe podvrgnuti u posljednjih trideset godina:

  • masovna privatizacija javnog stanovanja uime antikomunizma
  • (ponovno) stvaranje više srednje klase masovnim povratom nacionaliziranih zgrada privatnim vlasnicima otprije Drugoga svjetskog rata, što je popraćeno deložacijama trenutnih vlasnika uime „provođenja pravde”
  • razaranje fonda javnih i socijalnih stanova
  • sustavno razvlaštenje i raseljavanje radničke klase popraćeno simboličkom delegitimizacijom: gradovi više nisu namijenjeni za radničku klasu
  • klasni i rasni faktor u povijesti imovinskih režima: problemi pristupa, preraspodjele i oduzimanja
  • masovne deložacije, raseljavanje i izdvajanje siromašnih i manjinskih zajednica iz gradskih četvrti srednje klase i gradskih središta, nakon čega slijedi uljepšavanje i gentrifikacija tih područja
  • gentrifikacija i turistifikacija kulturnih i gospodarskih prijestolnica radi privlačenja velikih, stranih, privatnih ulagača
  • podilaženje transnacionalnim, privatnim investitorima u nekretnine, što je jedva ili nimalo regulirano
  • deregulacija tržišta nekretnina i najamnina što dovodi do sve veće prenapučenosti
  • privatizacija javnih komunalnih usluga i tjeranje stanovništva na akumuliranje duga kućanstava
  • gradovi i/ili općine koje provode namjernu devastaciju javnoga stambenog fonda kako bi se opravdala privatizacija
  • istjerivanje države iz pitanja stanovanja te postavljanje slobodnog tržišta kao jedinog regulatora stambenog pitanja

Članci u našoj seriji tematiziraju, ilustriraju i analiziraju kako se ti procesi preklapaju i odigravaju u specifičnim kontekstima na primjeru nekoliko gradova srednje i istočne Europe, zadržavajući pritom širu regionalnu perspektivu. U članku Postati Zapad: narativ koji legitimizira neoliberalizam, nasilje i razvlaštenje u gradovima centralne i istočne Europe rumunjska angažirana teoretičarka i radikalna aktivistica za stambenu pravdu Veda Popovici ima za cilj otkriti djelovanje aspiracijske zapadnjačke paradigme u postsocijalističkim urbanim transformacijama srednje i istočne Europe, razlažući priču o zapadnoj superiornosti kojom se legitimiziraju nasilne i znatne promjene. Bernadett Sebály, mađarska aktivistica u zajednici i doktorandica koja istražuje utjecaj socijalnih pokreta na politike, donosi kratak pregled mađarskoga stambenog pokreta i stambene politike u posljednjih trideset godina u članku „Svi mi moramo negdje živjeti.” Mađarski pokret za stambeno zbrinjavanje – pogled odozdo prema gore – 1989. – 2021. Rumunjski sociolog i radikalni aktivist za stanovanje George Iulian Zamfir analizira kako je zapadnjačka ideja pametnog grada koju promiču vlasti grada Cluj-Napoce povezana s prisilnim deložacijama i stambenim razvlaštenjem Roma, dok se sve vrijeme promiče uvjerenje da biti Europljanin traži požrtvovnost. Ukrajinska sociologinja i istraživačica urbane političke ekonomije Aljona Ljaševa u članku Bez krova nad glavom: politike stanovanja u ratno doba istražuje intenziviranje stambene krize s kojom se suočavaju raseljene izbjeglice rata unutar Ukrajine u Lavovu1.


Urednici serije: Nóra Ugron (LeftEast, koordinatorica ELMO-a), Sonja Dragović (LeftEast), Veda Popovici (The Political Art Gazette), Vitalie Sprînceană (Platzforma).

Engleske verzije tekstova, zajedno s poveznicama na sve prijevode na lokalne jezike članica ELMO-a, možete pronaći ovdje.
Prijevod: Borna Karanušić

ELMO


    Preporučite članak: