Large 49737659911 fd83ebe186 o

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava podsjećamo na važnost ustrajanja u borbi za temeljno ljudsko pravo – pravo na siguran, dostojanstveno plaćen i reguliran rad.

 

Termin „ljudska prava“ često se koristi u javnom prostoru, pa je Međunarodni dan ljudskih prava dobar povod da se podsjetimo koja su to prava.

Dva temeljna dokumenta koja definiraju ljudska prava su UN-ova Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948) i Povelja Europske unije o temeljnim pravima (2000), koja je nastala na temelju UN-ove Opće deklaracije.

Povelja EU-a o temeljnim pravima sadrži 50 eksplicitno navedenih prava podijeljenih u 7 kategorija: dostojanstvo, slobode, jednakost, solidarnost, prava građana i pravda. Radnička prava pobrojana su pod kategorijom solidarnosti. Solidarnost, kako je za RP pisala Mirela Matković, „podrazumijeva razumijevanje situacije u kojoj se druga osoba nalazi i traženje najboljeg rješenja u skladu s političkim, ekonomskim, kulturalnim i socijalnim okolnostima uključujući sve važne aktere u proces odlučivanja, a kako bi se ostvario što pravedniji sustav za sve članove zajednice. Ona podrazumijeva socijalno pravedno društvo u kojemu sustav vrši distribuciju svakome po potrebi u skladu s temeljnim ljudskim pravima“.

Povelja svim građanima EU-a jamči:

  • Pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeću – radnicima ili njihovim predstavnicima moraju biti, na odgovarajućim razinama, osigurana prava na pravodobno informiranje i savjetovanje u slučajevima i pod uvjetima predviđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom (čl. 27).
  • Pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje – radnici i poslodavci ili njihove organizacije imaju, u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom, pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na odgovarajućim razinama i, u slučaju sukoba interesa, pravo na poduzimanje kolektivnog djelovanja za obranu svojih interesa, uključujući i štrajk (čl. 28).
  • Pravo na pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju – svatko ima pristup na besplatni pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju (čl. 29).
  • Zaštitu u slučaju neopravdanog otkaza – svaki radnik ima pravo na zaštitu od neopravdanog otkaza u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom (čl. 30).
  • Poštene i pravične radne uvjete – svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo i svaki radnik ima pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor (čl. 31).
  • Zabranu rada djece i zaštitu mladih pri radu – zabranjeno je zapošljavanje djece: najniža dob za zapošljavanje ne smije biti niža od najniže dobi pri završetku obveznog školovanja, ne dovodeći u pitanje pravila koja su pogodnija za mlade i osim u slučajevima ograničenih odstupanja. Mlade osobe primljene na posao moraju imati radne uvjete prilagođene svojoj dobi i moraju biti zaštićene od gospodarskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje ili psihički, duhovni, moralni ili društveni razvoj ili bi mogla ugroziti njihovo obrazovanje (čl. 32).
  • Obiteljski i profesionalni život – obitelj uživa pravnu, gospodarsku i socijalnu zaštitu pa kako bi se uskladio obiteljski i profesionalni život, svatko ima pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom te pravo na plaćeni rodiljni dopust i roditeljski dopust po rođenju ili posvojenju djeteta (čl. 33).
  • Socijalnu sigurnost i socijalnu pomoć – Unija priznaje i poštuje pravo na pristup pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučaju gubitka posla, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i tko zakonito mijenja boravište u Europskoj uniji ovlašten je na prava iz socijalne sigurnosti i socijalne povlastice u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. S ciljem borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija priznaje i poštuje pravo na socijalnu pomoć i pomoć u vezi sa stanovanjem kako bi se osigurao dostojan život svima koji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom (čl. 34).

Radnička su prava, naravno, povezana i s ostalim pravima koje Povelja jamči, kao što su ravnopravnost spolova, pristup zdravstvenoj zaštiti, integracija osoba s invaliditetom itd.

Papir podnosi sve pa tako i de iuri zajamčenost ovih prava. De facto je EU daleko od osiguravanja dostojanstvenog života svih svojih građana, o čemu na portalu svakodnevno pišemo.

Pred nama je period u kojem Vlada sastavlja novi Zakon o radu, najavljena je i reforma zdravstvenog sustava, u tijeku su i pregovori o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru javnih službi, EU raspravlja o definiranju minimalne plaće, uz cijeli niz pojedinačnih kolektivnih pregovora u Hrvatskoj i šire – u tim procesima važno je ne ispustiti iz vida sadržaj Povelje.

Sama činjenica da ta prava uopće postoje posljedica je dugotrajnih i često krvavih borbi, a preduvjet njihovog očuvanja i poboljšanja jest da to nikada ne zaboravimo.


Izvor naslovne fotografije: Flickr
Tekst napisala:

Tea Radović


    Preporučite članak: