Large borovo

Do 1991. jedna od prvih asocijacija na grad Vukovar bio je kombinat Borovo, stoga ne čudi da je mnoštvo njegovih bivših radnika, sugovornika istraživačkog tima projekta “Kontinuitet društvenih sukoba u Hrvatskoj 1987. – 1991: Borovo” bilo sretno što ih “se ne pita o ratu nego o radu u tvornici i životu prije rata”. O radničkom životu i štrajku u predratnom Borovu možete pročitati u knjizi “Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1989. – 1991.”, kruni tog istraživanja, a na predstavljanju knjige bila je i naša Martina Domladovac.

 

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u petak 12. studenog predstavljena je knjiga Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1989. – 1991. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja naslovljenog Kontinuitet društvenih sukoba u Hrvatskoj 1987. – 1991: Borovo, koje se provodilo u suradnji Centra za mirovne studije (CMS) i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Istraživanje je potaknuto štrajkom iz 1988. kada su radnici i radnice Borova, tražeći svoja prava, zauzeli Saveznu skupštinu u Beogradu, samo tri godine prije početka rata u kojem je uništen grad Vukovar. 

Na promociji, koja je usred epidemije COVID-a 19 dva puta odgađana, okupili su se njeni autori Sven Cvek, Jasna Račić i Snježana Ivčić i recenzenti Nebojša Blanuša, Ivona Grgurinović i Branimir Janković, a promociju je moderirala Jelena Ostojić.

Rad na ovom istraživanju započela je grupa polaznica Mirovnih studija 2013. godine koja je istraživala štrajk iz 1988. godine, pitajući se što se dogodilo u naredne tri godine s radnicima koji su, bez obzira na nacionalnost, zajednički prosvjedovali pred jugoslavenskim parlamentom. “Istraživanje smo počeli iz osobnog interesa i znatiželje”, objasnio je Sven Cvek te dodao kako su o samoj temi znali malo i disciplinarno im nije bila bliska. “Krenuli smo pitanjem kako je došlo do toga da su se ljudi koji su radili i prosvjedovali skupa par godina kasnije gledali preko nišana”, istaknula je Jasna Račić.

Istraživanje su započeli od oskudne arhivske građe te dnevnih novina i časopisa koji su slučaj štrajka pratili nedostatno i parcijalno. Tek su kasnije naišli na tjednik Borovo koji je detaljno izvještavao o razvoju događaja u poduzeću. Uz to, provedeno je dvadesetak intervjua s radnicima Borova i suvremenicima događanja kojima su upotpunili istraživanje. Snježana Ivčić kaže kako su, suprotno očekivanjima, sugovornici “bili sretni da ih se ne pita o ratu nego o radu u tvornici i životu prije rata”. U Vukovaru postoji svojevrsni kult Borova, spomenuo je Cvek i objasnio kako su im arhivi pojedinih “amaterskih kroničara poduzeća” bili od velike pomoći tijekom istraživanja.

Branimir Janković, jedan od recenzenata knjige, naglasio je kako su sami radnici Borova glavni junaci knjige koja kroz njihova iskustva ilustrira povijest odozdo. “Borovo je reprezentativan slučaj jugoslavenskih tvornica i prateće radničke kulture, a knjiga se bavi njime kao slučajem. Dotiče se i kompleksnog pitanja nacionaliziranja radnika u odnosu na vanjske pritiske, padanje životnog standarda i nesigurnosti, a završava upravo s dolaskom rata”, kaže Janković.

Ivona Grgurinović, docentica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, navodi da knjiga kombinira različite metodologije – od historiografije, historijske sociologije do etnologije, a upravo su intervjui doprinijeli pristupačnosti materijala širokom spektru čitatelja. Istovremeno, oni ne oduzimaju od znanstvene rigoroznosti materijala, istaknula je Grgurinović.

Istraživanje štrajka u Borovu, kojim je započela ova priča, već je predstavljano u više navrata, a možda najznačajniji moment bila je izložba Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988. – 1991. Sljedeći logičan korak bio je prikupljene materijale i rezultate istraživanja uobličiti u knjigu. Knjiga je objavljena 2019, a o njoj su već napisane mnoge kritike, od kojih valja izdvojiti recenziju Jerka Bakotina i Marka Kostanića te intervju Ivane Perić s autorima. Račić je pritom spomenula kako joj je drago čuti da se knjiga lako čita i da čitatelji u njoj prepoznaju elemente kriminalističkog žanra, a ističe i kako su se u prikazu istraživanja trudili izbjeći romantizaciju radništva.

Na kraju su autori spomenuli kako, unatoč velikom interesu za temu, zbog nedostatka kapaciteta nije izgledno da će se istraživanje nastaviti, kao i da je besplatnu knjigu neočekivano teško distribuirati i učiniti dostupnom.

Svi zainteresirani knjigu Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1989. – 1991. u digitalnom obliku mogu preuzeti na stranicama Radničkih prava, a tiskano izdanje u uredu Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju uz predhodnu najavu.


Izvor naslovne fotografije: Facebook
Tekst napisala:

Martina Domladovac


    Preporučite članak: